Dan rijeke Drine: Evropski biser koji zaslužuje bolji odnos

Goraždani tradicionalno čišćenjem obala Drine obilježe 22. mart, Svjetski dan voda, ali i dan jedne od najljepših evropskih rijeka. Za one koji su odrasli na njenim obalama, Drina je biser i simbol nemjerljive vrijednosti i značaja.

Mladi aktivisti, učenici, sugrađani od ranih jutarnjih sati su aktivni, jer čišćenje obala nije lagan zadatak, zbog gomila smeća i divljih deponija koje su postale skoro svakodnevni prizori i to u samom centru grada. Oni koji Drinu vide kao rijetki biser i jedinstven ukras, upozoravaju nesavjesne, priželjkujući buđenje ekološke svijesti, ali i oštre kazne.

Deponije smeća

“Nažalost, koristimo je samo kao kolektor otpadnih voda, a ne kao najveći turistički potencijal grada i kantona. Porazno je koliko smo smeća pokupili samo između dva mosta. Grubo je reći da nemamo ekološku svijest, ali ona je definitivno na niskim granama”, mišljenja je aktivista Dženis Ćulov.

Nada se da će se to popravljati, a činjenica je da raste broj ljudi koji žele da učestvuju u akcijama čišćenja.

“Nije smanjen trend bacanja smeća u Drinu i njene obale, formiraju se divlje deponije. Moraju se poduzeti konkretnije mjere. Ekološka svijest se podiže od vrtića, osnovne i srednje škole, teško je promijeniti svijest kod formiranih ličnosti da nam je priroda sve dala. Iz gradske uprave su prošle godine postavili kante na svakom šetalištu, većina je završila u rijeci, ili su polomljene. Inspekcija mora raditi svoj posao, kažnjavati”, istiće Ćulov.

Gomile smeća u Drinu nažalost dolaze i iz drugih gradova uzvodno, upozorava Admir Džemidžić, predsjednik Mjesne zajednice Goražde 1.

Ekološka svijest na niskim granama

“Već duži niz godina postoji problem zadržavanja smeća uz obalu Drine. Ova mjesta su kritična i potrebno je da se u narednom periodu radi na skidanju dijela zemljišta koje se taloži uz samu obalu i na taj način spriječilo bi se zadržavanje smeća koje dolazi nizvodno od Foče. Također, apelujem na sve građane da ne bacaju smeće već da ga adekvatno odlažu u kante. Hvala svim gradjanima, djeci, mladim i partnerima što su se odazvali današnjoj akciji čišćenja Iranskog šetališta i priobalja rijeke Drine”, kaže Admir.

Pročitajte i:   Satnica 3., 4., 5. i 6. kola Premijer lige BiH u mušičarenju jezero Donje Bare i rijeka Sutjeska - NP Sutjeska

Među onima koji su podržali akciju su i mladi Crvenog križa, srednjoškolci, gradska uprava te World Vision BH Fondacija…

“Naviku da brinemo o prirodi i okolišu usvajamo od ranog djetinjstva i mi se trudimo potaći djecu i mlade da čuvaju svoju životnu sredinu, a posebno Drinu koja je simbol našeg grada i regije. Upravo zato organizujemo akcije čišćenja i zajednički uklanjamo smeće, uključujući i plastiku i drugi kućni otpad, sa obala rijeke, šetališta i drugih površina. Odrasli su uzor djeci, a smeće koje nas okružuje i smeće koje ostavljamo nakon boravka u prirodi nažalost govori o lošem odnosu ljudi prema okolišu i šalje pogrešnu poruku djeci. World Vision BH Fondacija podržava sve aktivnosti koje za cilj imaju smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, te ćemo u narednom periodu nastaviti akcije čišćenja i pošumljavanja ogoljenih površina, sa posebnim fokusom na medonosno drveće”, kaže Edisa Ahmetspahić, koordinatorica eko projekta “Poduzmimo akcije za promjene” World Vision BH Fondacije.

Međudržavni interes

Činjenica je da za promjenom čezne i najveći broj stanovnika grada na Drini, zbog svoje ljubavi prema rijeci i želje da ona ostane kakva jeste.

“Drina je biser. Od samog početka. Od Tare u Crnoj Gori koja je najljepši i jedinstven takav kanjoj u Evropi pa nastavkom toka. U neposrednoj blizini Drine su Perućica, jedinstven prašumski rezervat u Evropi, ili jedna pećina Orlovača prepuna nakita starog bar 5000 godina. Na Drini je u posljednje prirodno mrijesište mladice u Evropi i po mnogo čemu je Drina jedinstvena. Jedinstvena je i po nacionalnom parku Drina koja zahvata područje oko jezera Perućac pa do Žepe i Mosta na Žepi. U Žepi se mogu vidjeti i kamene kugle, a biodiverzitet Drine je nauka za sebe. Neophodna je međudržavna veza za zaštitu Drine da se uspostavi što prije i da tri zemlje zajedno zaštite cjelokupan preostali pejzaž”, kaže aktivistkinja Amela Džafović-Kešan.

Pročitajte i:   USR 'Blinker' Kalošević: Obilježeno otvaranje ribolovne sezone i održano udruženjsko tkamičenje

Upozorava također da su sva razmatranja hidropotencijala na Drini opasna u bilo kojem slučaju.

“Jer geografski, Drina je naš prozor, ona vjetri našu kotlinu. Nakon instaliranja HE Višegrad, vidjeli smo šta je donio odškrinut prozor, mnogo vlage, okoštavanja i plućne astmatične i bolesti kostiju. Ovdje razvoj dodatnih hidropotencijala uništava prava na život, pravo na zdravlje, pravo na vodu. Naime tu energetski lobi krši ljudska prava velo otvoreno. Nijedna njihova studija ne razmatra promjene koje su nama vidljive i osjetne. Ne pominje se ni izmjena klime ni stanje javnog zdravlja. Drina je naš biser i potrebna joj je zaštita od svih nas, jer nažalost, u društvu sa nama su i oni kojima ništa nije sveto i na sve bi stavili cijenu. Oni ne poštuju Drinu i kad se slikaju pored nje. Paunci, Buk Bijela 1 i 2 trebaju ostati zatvorene priče ako tu ikakvog interesa stvarno ima za ljude”, ističe Amela Džafović- Kešan.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.