Pošaljimo poruku političarima da vam je stalo do rijeka i prirodnih bogatstava, pridružite se našem javnom pozivu

Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini su zainteresovane strane koje su najsvjesnije negativnih posljedica koje izgradnja malih hidroelektrana ima na rijekama. Oni žele da njihove rijeke budu zaštićene – bilo potpunom zabranom izgradnje mHE ili barem uključivanjem zajednica u proces izdavanja koncesija. Da bi se postigao ovaj cilj, Koalicija za zaštitu rijeka (BiH) i Arnika (CZ) pozivaju vlade da izmijene zakon o koncesijama. Svako može pomoći tako što će svoj potpis pridružiti javnom pozivu i podijeliti ga kako bi demonstrirao podršku javnosti željenim promjenama zakonodavstva.

Svi ljudi su dobrodošli da stave svoj potpis na online peticiju koja podržava izmjene zakona o koncesijama. Uvjeravajući predstavnike države da lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini brinu o svojim rijekama. Nadajmo se da će vlasti promeniti štetnu praksu donošenja odluka bez poštovanja volje građana”, kaže Zuzana Vachunova iz češke NVO Arnika. Cijeli tekst peticije sa detaljnim objašnjenjem svih prijedloga možete pronaći ovdje.

Izmjena zakona o koncesijama pomogla bi da se spriječe sukobi uzrokovani aktuelnom politikom. Nedostatak konsultacija već je rezultirao bijesom javnosti kroz skupove, proteste i drugim legalne oblike izražavanja u prošlosti. “Neobavještavanje građana o procesu koncesije ne ostavlja im mogućnost da odgovore na vrijeme. Dakle, prisiljavajući ih da koriste sredstva građanskog neodobravanja. Na primjer, bilo je protesta u Kruščici (1), skoro dvije godine blokade mosta, pa čak i policijskog nasilja”, poziva Vachunova.

Pročitajte i:   USR 'Blinker' Kalošević: Završena još jedna uspješna ekološka akcija

Predstavnici nevladinih organizacija kritikuju da se rijeke – zajedničko prirodno bogatstvo i javno dobro – jednostavno prodaju bez ikakvih konsultacija sa zajednicama. To ne poštuje ključni princip međunarodne Arhuske konvencije (2) koji osigurava prava građana da budu uključeni u donošenje odluka o svom okruženju. Prema riječima autora peticije, idealno bi bilo da donosioci odluka odustanu od štetnog koncepta izgradnje malih hidroelektrana na bosansko-hercegovačkim rijekama. Minimum koji mogu da urade jeste da proces izdavanja koncesija prebace sa vlasti na opštine koje treba da organizuju javne rasprave i da uzmu u obzir mišljenje svojih građana. Dakle, odluke se ne bi mogle donositi bez ljudi koji bi bili direktno pogođeni.

Arnika i Koalicija za zaštitu rijeka pozivaju na izmjene postojećeg zakonodavstva, zabranu izgradnje mHE ili omogućavanje barem učešća javnosti u postupku izdavanja koncesija. “Da bi se postigla puna transparentnost, potrebno je iz temelja izmijeniti postojeće zakone, donijeti nove zakone na svim nivoima. U Federaciji bi to značilo izmjenu postojećeg Zakona o koncesijama po hitnoj parlamentarnoj proceduri kako bi se u potpunosti zabranilo izdavanje odobrenja za nove koncesije za male hidroelektrane. Inače, država ima pravo da ‘rasproda’ prirodna bogatstva, proglašavajući javni interes bez saglasnosti građana, i na taj način nanosi nepopravljivu štetu kako životnoj sredini tako i lokalnom stanovništvu koje je u većini slučajeva egzistencijalno zavisno od prirodnih resursa koji država predaje koncesionarima”, zaključila je Nina Kreševljaković, pravni savjetnik Arhus centra Sarajevo.

  1. Prilikom donošenja Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Vitez onemogućeno je adekvatno informisanje i uključivanje javnosti u planirane projekte na rijeci Kruščici. Nakon usvajanja Izmjena, pokrenut je postupak potpisivanja ugovora o koncesiji između nadležnih organa i investitora o čemu ni javnost nije bila obaviještena. Investitor je potom pristupio prikupljanju preostale potrebne dokumentacije, kao što su ekološke i građevinske dozvole. Međutim, javne rasprave u vezi sa izdavanjem ekoloških dozvola nisu bile organizovane i oglašene na adekvatan način, a zainteresovana javnost je propustila priliku da u njima učestvuje. Nakon što je investitor prikupio svu potrebnu dokumentaciju, pristupio je realizaciji projekta. Tek u tom trenutku javnost se suočila sa surovom realnošću da će se na njihovoj rijeci graditi dvije hidroelektrane. Osim što su organizovali proteste, meštani su pokrenuli sudske postupke protiv dozvola, ali i ugovora o koncesiji. Više o priči o Kruščici: https://www.arnika.org/en/hotspots/bosnia/kruscica

  2. Bosna i Hercegovina je postala potpisnica Konvencije 15. septembra 2008. godine.

Pročitajte i:   SRD Banja Luka: Održan 6. Memorijalni kup 'Vladan Kos' (VIDEO)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.