Građani traže zaustavljanje devastacije Konjuha: Prirodnom biseru prijeti nestanak

Da je nekontrolisana sječa šume dovela do devastacije zaštićene zone planine Konjuh svjedoče i satelitski snimci koje je ranije portal Klix.ba objavio. Da bi se to zaustavilo građani Tuzlanskog kantona potpisali su peticiju, koja je upućena na adrese lokalnih vijeća.

Planina Konjuh predstavlja jedan od najvećih prirodnih bisera u Bosni i Hercegovini, međutim, nekontrolisana sjeća drveta i izvlačenje trupaca dovode do njene devastacije već nekoliko godina. To su pokazali i satelitski snimci, na osnovu kojih je grupa aktivista iz Tuzle, okupljena u Karton revoluciju pokrenula borbu za spas zaštićene zone.

Građanske inicijative za izmjene Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom, koje su građani Banovića, Živinica i Tuzle podržali i potpisali prošlog mjeseca, dostavljene su na razmatranje općinskim, odnosno gradskim vijećima u Banovićima,Tuzli i Živinicama.

Kako tvrde iz Karton revolucije, izmjenama se traži zaustavljanje devastacije i uništavanja planine Konjuh prilikom eksploatacije prirodnih resursa, odnosno poštivanje glasa struke i formiranih elaborata koji se još od 2004. godine ne poštuju i prilagođavaju interesima grupa i pojedinaca.

“Prije nego samu inicijativu za izmjenu zakona dostavimo na razmatranje Skupštini Tuzlanskog kantona, željeli smo od općinskog i gradskih vijeća Banovića, Tuzle i Živinica dobiti podršku, kako bismo u jednom smjeru ojačali samu inicijativu, dok smo sa druge strane željeli i u praksi vidjeti koji vijećnici su spremni raditi u interesu građana i građanki. Sama građanska inicijativa je napisana i podržana u skladu sa statutima gradova i općine kao i samim Ustavom Tuzlanskog kantona tako da će navedene institucije biti u obavezi da istu razmatraju i daju svoje očitovanje”, kaže Adi Selman iz Karton revolucije.

Iz ovog aktivističkog pokreta tvrde da problem devastacije planine Konjuh traje već više od 20 godina. Podsjećaju da je još 2004. godine Vlada Tuzlanskog kantona usvojila elaborat o opravdanosti i potrebi proglašenja Konjuha spomenikom prirode što predstavlja treći nivo zaštite.

Pročitajte i:   Utvrđen Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu kojim se uređuje i upravljanje ribljim fondom

“Još tada je utvrđeno, da ukoliko izostane kvalitetna reakcija, da Konjuhu prijeti ozbiljan degradacijski proces. Te iste godine je trebao biti i usvojen sam zakon, ali je zbog pritisaka isti povučen bez opravdanog obrazloženja i uopšte nije razmatran. Kasnije, 2005. godine prilikom razmatranja Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2005-2025, da bi se isti usvojio, prostor planine Konjuh se morao navesti kao zaštićeno područje, što je otvorilo ponovnu potrebu kreiranja zakonskog rješenja koji reguliše prostor koji je pod zaštitom”, navodi Selman.

Tek 2008. godine, kako kažu iz Karton revolucije, samoinicijativno, suprotno prvobitno izrađenom elaboratu, Konjuhu se dodijeljuje još niži nivo zaštite u kojem iz spomenika prirode prelazi u zaštićeni pejzaž.

Pri tome se, naglašavaju, dodatno prilagođava zakonsko rješenje u kojem se u zoni B gdje je prvobitno bila dozvoljena isključivo sanitarna sječa dodaje i sječa u skladu sa šumsko privrednom osnovom, što je u potpunosti suprotno od mišljenja struke i kreiranih elaborata.

“Ubrzo se 2009. godine usvaja Zakon o proglašenju dijela planine Konjuh zaštićenim pejzažom koji ovako izmijenjen i prilagođen ne znači ništa i predstavlja samo mrtvo slovo na papiru, s obzirom da se zone B i C po načinu zaštite ne razlikuju od bilo koje druge prirodne cjeline na Tuzlanskom kantonu. Praktično zaštićenim pejzažom je nazvan prostor koji u najvećoj mjeri uopšte nije zaštićen”, nastavlja Selman.

Kako bi se dodatno ozakonila devastacija planine, kako navodi Selman, u međuvremenu se izrađuje i desetogodišnji plan sječe u skladu sa šumsko privrednom osnovom koji se usvaja bez ikakvih konsultacija sa nadležnom Javnom ustanovom Zaštićeni pejzaž Konjuh, općinama i gradovima koji se nalaze na prostoru zaštićenog pejzaža.

Pročitajte i:   SRD Vogošća: Održano Memorijalno takmičenje u lovu ribe udicom na plovak 'Sakib Hreljić Sake'

“Na taj način je u potpunosti otvoren put za eksploataciju prirodnih resursa bez mogućnosti da ijedna institucija to zaustavi bez izmjena zakona. Kao rezultat imamo današnje alarmantno stanje”, potcrtava Selman.

Izmjenama Zakona koje traže građani Tuzlanskog kantona zahtijeva se brisanje dijela “sječa u skladu sa šumsko privrednom osnovom” u članovima gdje se navode dozvoljene radnje u zoni B.

“Navedena, vrlo jednostavna, ali suštinski izuzetno značajna izmjena ne bi samo otvorila put ka konačnoj zaštiti planine Konjuh, nego bi u ogromnoj mjeri uspostavila red na samoj planini u cilju prevencija i tretiranja eventualnih koruptivnih radnji, otvorila perspektive razvoja turizma kao i usmjerila trenutne resurse u cilju zaštite planine a ne njenog uništavanja”, kažu iz Karton revolucije.

Konjuh je planina smještena u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, a omeđena je rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, Gosteljom na sjeveroistoku te Krivajom na jugu i zapadu.

Zaljubljenicima i prirodu posebno su privlačni vrhovi Varda, Zidine, Šuplji Javor, Vina Kruška, Suho Drvlje, Zidine, Brezina, Vrh Konjuha, Bijeli Vrh i Zečiji Rat na jugozapadnom grebenu Smolin.

U šumskim predjelima Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, dok su u potocima i rijekama zastupljeni pastrmka i potočni rak.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.