BistroBiH! Dron: Bled, Slovenija

Bledsko jezero (slovenski: Blejsko jezero) je glacijalno jezero u Julijskim Alpama u sjevernozapadnoj Sloveniji. Jezero se nalazi u sklopu istoimene općine Bled. Udaljeno je 55 km od Ljubljane.

Jezero je dugo 2.120 m, široko 1.380 m s maksimalnom dubinom od 30,6 m. Jezero okružuju planine i šume. Na sjevernoj obali jezera nalazi se srednjovjekovni zamak. U sredini jezera se nalazi otok Bled, jedini prirodni otok u Sloveniji. Na otoku se nalazi nekoliko građevina, od kojih je najznačajnija crkva Marijinog Uzašašća, sagrađena u 15. stoljeću.

Ribolov na Bledskom jezeru užitak je i niz slikovitih pogleda na sve prirodne i okolne znamenitosti. Bilo da se radi o ribolovu iz čamca ili ribolovu s obale, gost uvijek odlazi kući s nezaboravnim uspomenama.

Jezero je dugo 2120 metara i široko do 1380 metara, a najveća dubina je oko 31 metar.

Područje Bledskog jezera, kojim upravlja Ribička družina Bled, jedno je od najvećih jezera u Sloveniji. Jezero je tektonsko glacijalnog porijekla i nalazi se na nadmorskoj visini od 475 m. Prosječna godišnja temperatura je 12°C. Voda dostiže najveću temperaturu od oko 25°C u srpnju. Jezernica izvire iz jezera na južnoj strani. U jezeru je pronađeno 19 vrsta riba.

Zbog brojnih vrsta trofejnih riba, idiličnog otoka usred jezera, Bledskog dvorca i prekrasne okolice, smatra se jednom od najboljih slovenskih destinacija za jezerski ribolov. Na jezeru je dopušten udičarski ribolov, ribolov s tla, bjelica i panula iz čamca, a na jezeru je moguć i mušičar, a kada je vodostaj okolnih rijeka previsok. Ribolovna sezona na Bledskom jezeru počinje 1. travnja i završava 31. prosinca.

Pročitajte i:   SRD Ključ: Izvršeno poribljavanje Sane i Sanice

Bledsko jezero nastanjuju sljedeće vrste riba:
(Silurus Glanis), som
(Sander lucioperca), Smuđ
(Cyprinus carpio), Carp, Šaran
(Salmo trutta lacustris), jezerska pastrva
(Leuciscus cephaluc), klen
(Tinca tinca), linjak
(Rutilus rutilus), crvenooka
(Scardinius erythrophthalmus), crvenperka
(Perca fluviatilis), grgeč
(Ctenopharyngodon idella), bijeli amur
(Aspius aspius), bolen

Dozvoljen ribolov:
U Bledskom jezeru dopušten je ribolov sljedećih vrsta riba: jezerske pastrve, štuke, soma, šarana, linjaka, klena i svih vrsta šarana (crvenperka, crvenooka i dr.) i smuđa.

Dopušteni način ribolova:
Dopušten je lov ribe u skladu s propisima o ribolovnom režimu u ribolovnim vodama Ministarstva Republike Slovenije i Zakonom o slatkovodnom ribarstvu uz ovdje navedena ograničenja. Štuka i jezerska pastrva smiju se loviti samo umjetnim mamcima. Jezerska pastrva smije se loviti samo umjetnim mamcima. Zabranjen je lov na sve vrste živih mamaca, ili sirovina od životinja koje su ugrožene i zaštićene sukladno propisima o zaštiti prirode te na mamce koji sadrže otrovne ili opojne tvari. Na jezeru je dozvoljen ribolov panulom i lov s obale. Na jezeru je dozvoljen ribolov jednim štapom i jednim mamcem, osim za lov šarana za koji je dopuštena upotreba dva štapa, svaki sa jednim mamcem. Korištenje trokuke dopušteno je samo kod ribolova na umjetne mamce.

Dopušteni dnevni ulov:
Dopušteni ulov po ribolovnom danu uz valjanu ribolovnu dozvolu je 1 som ili 1 štuka ili 1 jezerska pastrva ili 1 šaran ili 1 linjak ili 5 klenova ili 20 grgeča ili 5 kg male ribe (crvenoka, crvenoperka). Kada se dosegne dopušteni ulov, ribolov se završava.

Pročitajte i:   Kalendar takmičenja Sportsko ribolovnog saveza Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. godinu

Bled, koji leži u podnožju Julijskih Alpa sa svojim idiličnim jezerom, otokom i dvorcem, udaljen je samo 35 km od Zračne luke Jože Pučnik – Ljubljana.
Grad Bled poznat je po izvrsnoj turističkoj ponudi čiji počeci sežu stoljećima unazad. Ovu turističku ponudu svakako bogato nadopunjuje mogućnost ribolova u jezeru, kao i u Savi Bohinjki koja je od grada udaljena samo 3 km.. Ribolovne dozvole dostupne su na brojnim prodajnim mjestima, a sve ostale informacije dostupne su na naše web stranice.

Zebrasta dagnja (Dreissena polymorpha):

Prije nekoliko godina u Bledskom jezeru pojavila se alohtona vrsta dagnje koja je zadala brojne glavobolje i štete diljem svijeta. Nema razloga nadati se da će se ona ovdje drugačije ponašati. Dagnja se razmnožava golim okom nevidljivim jajima. Kako se ličinke iz jezera i Save ne bi odnijele u druge vode koje Dreissena još nije “zagadila”, apeliramo na ribiče da steriliziraju svu opremu koja je smočena u našim vodama prije ulaska u druge vode. Prikladno je temeljito sušenje ili zagrijavanje iznad 40°C.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.