BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije potpisala sporazum o zaštiti migratornih ptica močvarica
Ovogodišnjom temom “Močvare i dobrobit ljudi” ukazuje se na to da močvarna područja predstavljaju regulatore režima vode, ublažavaju klimatske promjene te da su mjesta s posebno visokim stepenom raznolikosti flore i faune, kao i visokom ekonomskom, kulturnom, naučnom i rekreacionom vrijednosti.
Kako su saopćili iz društva “Naše ptice”, Tri područja u Bosni i Hercegovini su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja – Hutovo blato (2001.), Bardača (2007.) i Livanjsko polje (2008.). Sva ova područja imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area) zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja. Samo na Livanjskom polju je u toku jednog dana u vrijeme seobe zabilježeno 70.000 močvarica.
Močvarna područja su izložena različitim oblicima degradacije, uključujući aktivnosti kao što su isušivanje, eksploatacija treseta koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja te formiranje monokulturnih zasada. Na svim močvarnim područjima česte su pojave požara i krivolova zaštićenih vrsta.
Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini još uvijek nema status zaštite i plan upravljanja.
Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), čime se značajno otežava zaštita migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje loša sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru.
Ulaganje u održivo korištenje močvarnih područja znači i ulaganje u budućnost čovječanstva, saopćili su iz Ornitološkog društva “Naše ptice”.