Feljton: Bosanske tradicionalne mušice – II dio

August 28th, 2009
Autor Kovach

Zašto ribolov sa mušicom?

Objasniti lov ribe na mušicu ili mušičarenje sa jednom riječi je vrlo teško. Napisati da je ovo najuspješniji način da se uhvati riba ne bi odgovaralo istini ali također ne može obuhvatiti niti objasniti specijalnost ovog načina sportskog ribolova. Možda je je ovo odgovor. Lov ribe sa mahačem i umjetnom mušicom je najsportskiji način ribolova.
Elegancija kojom se izmahuje šnjura da se osuši mušica, beztežinski let umjetne mušice, njeno nježno i bezglasno padanje na površinu vode, njen plov vodom, izlov ribe, kontra i žestoki otpor uhvaćene ribe je najprirodniji način ribarenja. Sve što je napisano dešava se samo između dva stvorenja prirode; ribara i ribe. Povezani su istom željom. Mušicom. Ribolovac budno prati pokrete mušice, njeno nečujno sletanje na rijeku, gleda u miran tok vodene struje koji sporo nanosi mušicu do mjesta gdje je ribarsko oko registrovalo izlov ribe, pogledom razgleda dno rijeke i samo ponekad vidi tromi pokret ribe sa dna prema
plivajućem mamcu kojeg je isti mušičar vješto namotao imitirajući prirodni izvor riblje hrane-živog insekta. To je momenat istine. Za oboje.
Sve ovo zahtijeva od ribara blisko poznavanje pravila u prirodi i nesvjesno ga tjera da ih nauči da bi mu ribolov bio lakši i draži jer se oslanja na prirodni fenomen razvijen mnogo godina prije naše pojave – lanac ishrane. Ribar pokušava da, imitacijom prirodnog insekta, bube, skakvca ili bilo kojeg drugog stvorenja koje se nalazi u lancu riblje ishrane, uskoči u taj lanac imitirajući jednu od njegovih karika a koji riba prepoznaje kao vlastiti plijen i hranu. Ribarevo poznavanje pravila prirode i ponašanja u prirodi je osnovica njegovog uspjeha. Više znanja donosi i više uspjeha. Kao i u životu.

Kada i ko je prvi navezao komadić vune i perce na udicu da prevari ribu koja mahnito iskače iz vode za razigranim insektima nije poznato ali je sigurno znano da su na našim krajevima (tačnije rečeno u Makedoniji) ljudi-ribari prvi uočili vezu i sličnost između komadićka crvene vunice i perceta iz vrata pijetla (možda kokoške) sa imitacijom nekog od prirodnih insekata koje su ribe bjesomučno uzimale kao hranu. Njihov primitivni pokušaj kombinovanja crvene vune i pera od horoza je postao i ostao prvi pisani trag perjanja mušice i mušičarenja. Od tog momenta, a možda i prije, ali nema zapisa, lov na umjetnu mušicu zauzima značajno mjesto i poziciju u ribolovnom sportu.


Generacije ribolovaca, strastveno angažovani i cijelom svojom dušom posvećeni ribolovu sa dugim štapom i mušicom, vatreno su razmišljali o onom šta rade i kako da poboljšaju to što rade. Nesvjesno su postajali istraživači, naučnici-amateri, posmatrali i učili osnovice života rijeke i vode, uopšte pratili njegove fundamentalne promjene. Današnji lov ribe na mušicu, može se slobodno zaključiti, je zbirka sakupljanja od ribarskih iskustava i njihovog oduševljenja iz prošlosti.
Lov mušicom je oduvijek okružen famom ekskluzivnosti, elitizma onih koji su se bavili sa njim, ali ne toliko zbog samih ribara, koliko zbog njihovog neskrivenog entuzijazma i zaljubljenosti u prikupljanju i otkrivanju znanja i praktičnih informacija o sportu kojem su bili potpuno odani i kojem su bili fanatično predani. Mušičarenje znači mnogo više nego samo lov ribe. Nesvjesno, ribolovac postaje tragač, sljedbenik, radoznalac koji eksperimentiše, prati, ispituje, posmatra, pamti i zapisuje, jednostavno, ovakvim ponašanjem, on izoštrava svoja osnovna čula; sluha, vida i mirisa, koji mu nužno koriste u svrsi samokontrole i spospobnosti pravovremenog reagovanja u donošenju valjanih odluka u korist sporta kojim se bavi. Na ovo ga ustvari podstiče i mobiliše sama kreativnost mušičarskog ribolova. Bavljenjem ovim sportom je djelomično suživljavanje sa prirodnim tokovima i ko se jednom uključi u njih teško da ga se odriču. Postoji više činilaca koji utiču na odanost prema rijeci i ribarenju.
Možda je pretjerano reči da je mušičarenje umjetnost ali je sigurno da angažuje čovjeka u povećanju kreativnosti, tjera ga na maštovito razmišljanje kako svojom kreativnošću stvoriti mamac koji će svojim izgledom nadmudriti i prevariti ribu.
Sportski ribolov ili mušičarenje, u početku zadovoljstvo i privilegija bogatih, postaje sve privlačniji za veći broj ljudi iz širokih masa koji također nalaze užitak i korist upotrebom dugačkog ljeskovog štapa, konjske strune i mušica s kojima, na svoj laički način, vunicom i različitim perjem, počinju kopirati žive insekte što se s proljeće roje iznad vode a koje riba pohlepno uzima. Oni nisu razlikovali suhu mušicu od mokre, mokru od larve jer za to nije bilo potrebe, rijeke su bile bogate ribom i uvijek je bilo onih koje nisu vidjele razliku između prirodne i vještačke mušice. Ova romantična vremena su davno nestala, moderna tehnologija, znanje i istraživanja su išla u korist ribara a na štetu riba. Sve veća upotreba različitog perja, prirodnih i sintetičkih svila, različitih krzna za imitaciju prirodnog insekta, tradicija stara više hiljada godina dokazuje da uporni i znatiželjni entuzijasti, u potrazi za kompletiranjem idealne imitacije su danas otišli veoma daleko od tradicionalnog načina pravljenja mušice ne dajući ribama šansu da preživi bar do prvog ili jedinog mrijesta kojim bi nastavili i produžili vrstu.
Način motanja modernih mušica je mnogo uznapredovao u zadnjih 50-tak godina. Neprestani napori da se poboljša lovnost mušice doveo je do pojačanog interesa u proučavanju života insekata-entomologije. Pravilo da mušica mora biti istovjetna prirodnom mamcu dovela je do totalnog zanemarivanja klasičnih, tradicionalnih mušica u korist modernog izražavanja, posebno u izradi larvi, nimfi, strimera i drugih sličnih mamaca koji imitiraju većinu karika u lancu riblje ishrane. Sve je više onih koji i ne znaju za postojanje tradicionalnih mušica.
Industrijska revolucija poslije Drugog svjetskog rata je na dvostruk način doprinjela smanjenju, a negdje i totalnom uništenju ribljeg fonda; stalnim ili povremenim zagađivanjem rijeka i proizvodnjom vrlo efikasne opreme za ribolov i izradu mamaca. Zagađenje vode i vazduha, te upotrebom raznolikih umjetnih đubriva i zagađenjem zemlje, riba nije imala velikih izgleda za opstanak. Izgledalo je da je nestanak ribljeg fonda neminovan.
Na sreću, sve je veći broj onih koji shvataju da sukob između modernizacije i prirodnih bogatstava ne mora uvijek ići na štetu ovih drugih. Sve je glasnija riječ onih kojima je stalo da se riblji fond očuva, da se rijeke obogate ribom i da im se povrati nekadašnja slava i eventualno vrijeme romantičnog ribolova. Iz čistog zadovoljstva, a ne iz koristi.
Danas, ljudi i firme, u potrazi za dokazivanjem prestiža i nadmoćnosti nad drugima, svakodnevno postavljaju pred ribare različite vrste nadmetanja; ko je ulovio više riba, ko je ulovio veću ribu? Sportski listovi, gradske uprave, proizvođači ribarske opreme u borbi za prestiž, stalnim ponudama, motivišu ribolovce da se nadmeću sa nejakom i bespomoćnom ribom koja nema mnogo šansi da preživi. Srećom, danas još uvijek ima mnogo rijeka koje nije zahvatila industrijska revolucija, vode nisu zagađene, pa smo ipak svijedoci smanjenja ribljeg fonda u njima (Pliva, Sanica, Sana, Ugar) a glavni “krivci” ovog smanjenja su sami ribolovci koji su bespoštednim izlovom sitne, a posebno matične ribe, poremetili prirodan priraštaj ribljeg fonda. Ali nije sve tako crno. Kako čujem i čitam, među novom generacijom, danas se vodi sve veća briga za očuvanje ribljeg fonda. To je dobro.
Sportski ribolov ne znači samo lov ribe. On se ne smije tako ni predstavljati. Ribolov znači i nudi blizinu rijeke, šume, livade, sunca, drugim riječima cjelokupne prirode koja nam pruža i omogučuje vrijeme za bijeg u odmor i rekreaciju od svakodnevnih životnih problema. Ovakve uslove za odmor i uživanje danas malo koji drugi sport omogućava. Rijetko koji sport nudi mirnoću i odmor u hladovini kraj rijeke, prijatan šum brzaka, rashladu studene vode, jedva čujno propirkivanje vjetra, opojni miris trave i livadskog cvijeća i druge zanimljivosti u kojima nalazimo užitak dok smo kraj vode, a koja nas odvuku daleko od onoga zbog čega smo došli na vodu, hvatanja ribe. Danas, mnogi ribolovci više uživaju u činjenici da su na zraku, na rijeci i usput u ribolovu.


Ko kakvu ribu lovi, na kakvim rijekama lovi, je isključiv izbor pojedinca. Neko voli mušičarenje, neko varaličarski ribolov, neko voli ribolov na plovak ili grund, pa bez obzira na izbor ribe i načina ribolova, pojedinac postaje doživotno vezan za ovaj sport bez obzira da li hoda, stoji ili sjedi kraj vode. Teško je hodati obalom pored rijeke, a da se čovjek ne opusti i potpuno preda čarima koji ga okružuju i koji ga pozivaju, prosto mame, da im se ponovo vrati. Međutim bez obzira na ljepotu koju pruža riječna kotlina odgovor na pitanje o povratku rijeci leži u svakom pojedincu koji se nađe kraj nje bez obzira da li se kupa, vozi kajak ili čamac, ili pak lovi ribu. Posmatranje igre talasa, njihanje tankog granja iskičenog zelenilom lišća, lelujanje i povijanje dugačkih izdanaka trave, otvorene širine neba, nama nedokučive, zatamnjeli obrisi šumovitih brežuljaka, visokih litica, strmih planina dok se iza njih iskrada prva, stidljiva sunčana zraka pa se prostre kroz rosom ovlaženu i još usnulu dolinu i mirno polegne na stišanu površinu rijeke je teško riječima iskazati i opisati. Sva riječna prostranstva koja nas okružuju, široke riječne doline, strmi i uski klanci postaju naši, možda nas ponekad uplaše ali nas gone i ljepotom pozvaju da ih poštujemo, očuvamo, volimo i da im se uvijek vraćamo. Ribolov je samo povod i izgovor da se vratimo rijeci. Teško je objasniti momente kad se u prvi suton izmigolje milioni mušica i svojim razigranim ljubavnim plesom prekriju vodenu površinu te izmame ribu da žestokim, i moglo bi se reči, pomahnitalim skokovima, nastoje da ih uhvate, kad se miris hladovine prospe po pokošenoj livadi kraj Vrbasa, Une, Plive, Sanice, Ribnika, kad se izdužene sjene visokih stabala postepeno tope i nestaju pred nadiranjem nailazeće noći, kad se na polutamnom nebu ukažu na prve škiljave zvijezde čija svijetlost, u početku, stidljivo treperi, pa kako noć osvaja i one postaju svijetlije i jasnije, a tamno nebo se iskiti kao probeharala voćka.
Još je teže opisati drhtave momente kad se ugleda pastrmka ili lipen kad krenu sa dna prema mušici koju je ribolovac napravio svojom rukom i pun neizvjesnosti, čeka hoće li je riba uzeti ili će se vratiti na mjesto odakle se pomolila; iza sedre, drezge ili potonulog panja. Neko će se pitati kakve ljepote i uzbudljivosti ima u posmatranju šarene pastrmke dok skriven iza niskog vrbovog žbunja gleda i prati njene graciozne, smirene pokrete s kojima se odvaja sa dna i kreće prema živom insektu koji mirno plovi nošen vodenom strujom? Ovo može odgovoriti i opisati samo onaj ko je istinski zaljubljen i odan ovom sportu. Pravi sportski ribolovac. Istraživač, amater. Čovjek koji voli rijeku, prirodu i sve ono što je u njoj i oko nje. Njemo to nije nepoznato a nije ni teško.
Pored ovakvih izazova postoji onaj, za mene najvažniji, a to je pravljenje mamaca koji će imitirati prirodne izvore hrane koju riba uzima. Pošto su ribe čisti oportunisti, one će jesti sve što je raspoloživo jer uzimaju svu hranu koja se nađe u njihovoj neposrednoj blizini pa je tako njihov jelovnik šarolik i ne može se kazati da se njihov jelovnik oslanja isključivo na mušice, ili peševe, skakavce, mrave, larve i svakog drugog živog stvora koji se nalazi u vidokrugu pastrmke i lipena i eventualno mladice. Moglo bi se reći da je njihov dnevni izbor hrane kombinacija nabrojenih stvorenja koja žive u rijeci i oko nje.
Ribar rijetko primjeti kad riba uzima hranu ispod vodenog špigla, na dnu ili u sredini rijeke, ali zato ima izvanrednu priliku da pogleda šta je ribama na “tanjiru” kad uzimaju mušicu koja poskakuje ili mirno plovi vodenom stujom prema ustima gladne pastrmke ili opreznog lipena. Prirodno, bez nekog velikog razmišljanja svaki ribolovac će nastojati da pogleda kako izgleda insekt za kojim riba izlazi sa dna na površinu rijeke da ga proguta. Kad u svojim rukama ugleda to nježno i sićušno stvorenje zažali što ga ne može nataknuti na udicu (neke može) zbog njegove krhke veličine, onda pomisli da je najbolje namotati na udicu malo svile i perja i pokušati imitirati to sićušno krilato stvorenje za koje kažu da je starije od dinosaurusa. I tako počinje izazov i draž istraživanja i nadmudrivanja sa prirodom. Vremenom on će saznati da postoje mnoge tajne kao; različiti oblici insekata raznolikih veličina i svakojakih boja što ga nesvjesno uvlači u pronicanje tajni njihovog života te njihove pojave na rijeci. Nesvjesno, vlastitim zapažanjima, on počinje da saznaje mnogo više tajni o životu rijeke, riba i hrane koju im rijeka nudi. Kad se na rijeci ne vide tragovi izbacivanja, znatiželjni ribar će pogledati šta je ispod površine rijeke, ispod kamena, na lišću okolnog drveća ili vlatima trave što raste na obalama rijeke. Otvaranjem ribljeg želudca saznat će mnogo o načinu njihove ishrane, vrsti hrane koja se nalazi u njemu i vremenu kad je riba uzimala nađenu hranu. Ovo saznanje će ponovo pobuditi njegov interes u imitiranju podvodne hrane, nimfi, gamarusa, larvi, crvolikih, sićušnih larvi komaraca, vodenih račića. Na kraju će shvatiti da se ne može upamtiti svaki detalj; boja mušice ili larve, njihova veličina, kakvo je i koje je bilo vrijeme njihove pojave, rijeka na kojoj se prikupljali ovi podaci, pa će početi zapisivati ove detalje pretvarajući ih u prikladan ribarski dnevnik. Iznad svega ova i nova saznanja; vođenje dnevnika, izmjena iskustava sa drugim ribolovcem, česti odlasci na rijeku će mu pomoći da bolje razumije način ishrane koju riba svakodnevno uzima, riblje običaje i usput, navike insekata što će upotpuniti neraskidivu vezu između ribara, ribe i hrane koju ona uzima. Kad se sve ovo postavi zajedno to se može nazvati sportski ribolov ili mušičarenje. Vrlo kompleksno ali interesantno. I izazovno.
Vremenom i iskustvom, ribar će shvatiti prirodne pojave i vezu između mušica koje se javljaju u proljeće i onih koje izlaze u jesen, zatim će shvatiti da postoje i one koje su istog oblika ali različite po veličini, zatim one koje se razlikuju po obliku i vremenu njihove pojave na rijekama i tako započinje interes o njihovim nazivima, imenima i ostalim činjenicama koje ih spajaju ili razdvajaju. Svako novo saznanje izaziva novi interes i to postaje motorna snaga koja drži ribara-mušičara da je na vodi, da se iznova vraća rijeci i sportu koji ga drži kraj nje. Započinje interes za knjige, članke, Internet, izmjenu iskustava i vremenom, opet, započinje sve veći interes u kreiranju perfektne imitacije a koja se ne može uraditi bez razumijevanja osnovnih postavki iz života rijeke i njenih stanovnika. Međutim, ovakva nastojanja odvlači ribara od fundamentalnih postavki mušičarskog sporta i tradicionalnih mušica koje su postojale i bile vrlo uspješne u vrijeme njihovih kreacija. Od pamtivjeka. Smanjenje popularnosti klasičnog načina lova na suhu i mokru mušicu je vjerovatno rezultat naših zahtjeva za dokazivanjem, što se očituje u većem i boljem ulovu, pravljenjem i kreiranju novih i komplikovanih mušica. Danjašnji ribolovac, maštovitom izradom koju mu je omogućila savremena tehnologija novih materijala, kiti i kinđuri mušicu raznim farbanim svilama, perima, krznima, skoro imitirajući insekta kakvog ga je priroda stvorila. Nema više poštivanja jednostavnosti kojom su naši predhodnici stvarali njihove mušice i lovili na njih. Put i vrijeme napretka je teško zaustaviti, i ne treba, ali ne treba zaboraviti ni ono što je nekad postojalo. Treba znati cijeniti i očuvati našu starinu i ono što su naši prethodnici nam ostavili u amanet. Nije dovoljno zapostavljati i nasmijati se izgledu nečega što su naši prethodnici napravili i uradili jer izgleda daleko lošije od današnje izvedbe. Treba samo zamisliti nivo i stepen razvoja tehnologije u njihovo vrijeme.
Riba se najčešće hrani sa vodenim insektima-mušicama bez obzira u kojem se životnom stadiju nalaze;
1. Larve ili nimfe,
2. “Emergeri”,
3. Živi, odrasli insekti-dun
4. Uginuli, odrasli insekti-spent.


Za tradicionalni ribolov je nekad bio najinteresantniji onaj pod brojem:
2. -Lov na insekta koji se pomalja ispod same površine vode- emerger, a kasnije, onaj pod brojem 3.
3.-Mušičarenje na odraslog insekta-suhu mušicu koja je izišla na površinu vode i plovi njome čekajući da joj se krila osuše da može da poleti u zrak radi parenja.
Zašto je najraniji ribolov bio onaj pod brojem dva? Jednostavno zato što je ribolov sa mokrom mušicom, pošto nije bilo masti za podmazivanje, bio prvi oblik ribolova na našim rijekama. Ako se pogledaju mušice koje sam napravio po sjećanju na one koje sam viđao kod Abdulaha i nekih drugih ribara iz tog vremena te mušice jednostavno nisu mogle biti plovne zbog nedostatka nogica. One su bile i ostale jedine istinske imitacije tradicionalnog načina pravljenja mušica i sportskog ribolova koji tada nije poznavao vaser kuglu, uteg, tešku toneću šnjuru, otežane larve ili podvodne mušice sa “lanerom”. Mislim da je tendencija današnjih ribolovaca da sve više love podvodnom, otežanom mušicom, sa teškom tonućom šnjurom, otežanim podvezom (liderom) a ne mokrom ili plivačom tj. suhom mušicom.
Thomas McGuane, čuveni i poznati internacionalni ljubitelj ribolova, pisac i novelist, je u članku “Live Water”(Meadow Run Press,1996) napisao slijedeče:
“U idelnom svijetu ribolov sa otežanom larvom i tonućom šnjurom se ne može smatrati mušičarskim ribolovom. Lee Wulff je kazao da je riba zaslužila da živi pod svetištem i zaštitom dubine vode.To je ona granica koju ne treba prelaziti.Treba ostati vjeran ribarenju na površini vode tražeći najpovoljnije načine da suhom ili mokrom mušicom ulovimo veliku ribu.”
John Gierach, savremeni pisac o mušičarskom ribolovu i autor mnogih knjiga o ribolovu, napisao je u ” Good Flies” (Lyons Press,2002):
Ja još uvijek “grabuljam” po dnu sa otežanom larvom i otežanim podvezom, ponekad sa mnogo većim otežanjem samo da postignem željeni cilj i potrebnu dubinu za ulov ribe ali u zadnjih par godina toga je sve manje i manje. Ako je išta loše sa ovim načinom ribolova to je da se može uhvatiti velika količina kapitalnih riba….” .Od kojih se očekuje potomstvo. Ovo je moj komentar. Mnogo istine je rečeno i napisano u ovih nekoliko rečenica.
Na kraju, treba priznati da uživanja, doživljaji i iskustva iz ribolova, u prirodi kraj rijeke, je od iste važnostikao i sam ribolov. Možda je ovo samo način da se vratimo našim korjenima.
U narednom javljanju slijedi vraćanje našim prethodnicima.

Mersad Rajić
Kanada, Juli 2009

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments

Kategorija Reportaže, Vremeplov | 1 Komentar »

Komentari

  1. Kovach, 9. Decembar 2009.:

    Postavio Kovach 06 September, 2009

    Nije valjda Šeha da ćeš odustati i od Glavatičeva? A bilo bi još kandidata garant, ako ne za fly fishing onda za hladnu pivu sigurno. Ako išli javnite pa da se malo vidimo!
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 06 September, 2009

    Merso prijatelju hvala na pozivu ipak daleko je to malo za mene koji uvijek hvali more ,a drzi se kopna..
    Suzi mi je obecao napraviti jedan suvenir tj. bosanskog mamlaza na udici 9/0 tek tako da mi visi na stalku za saranske stapove.. Vidicu sa suzykom da mi posalje koju sliku pa ako bude sta posaljem vam mailom Mersade.
    Vi preko bare ste mogli napraviti mali susret nase raje na stranici vas vec ima dovoljno za istureno odjeljenje :) Bistro
    _________________________________________________________________

    Postavio Kovach 06 September, 2009

    Montana jarane, pokušaću saznati od jednog starog mušičara kako izgleda ta muha, a jedne prilike ju je u priči i spominjao pa pretpostavljam da zna kako izgleda. Ništa ne obećavam, ali ako saznam išta javnem ti.
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 03 September, 2009

    Bila je nekad davno, na podrucju Blagaja (rijeka Buna) aktuelna muha “Dzulagina kita” koja je kako se ja sjecam bila neke svijetlo-bez boje, ali bio sam mali (6-7 godina)i tada sam vecinom nabavljao muhe skidajuci ih sa okolnog granja. Ako neko nesto zna o ovoj muhi neka je opise.
    _________________________________________________________________

    Postavio mersocan46 03 September, 2009

    Šeha,
    molim te pošalji mi opis te muhe, sigurno je glavata.
    Ako imadnete vremena navra'te malo do mene. Štapove ne morate nos'ti jer ja imam za sve vas. Imaju i load i šnjure a ja garantujem da češ moći ispucati 20-tak metara. Što se tiče ledine i širine Montana zna da je Kanada ravna ko dlan a njihove masirače od 200 -- 300 kg su među najvećim brdima. Ima malo šume ali ćemo i to raskrčiti ako bude smetalo. Usput da vas pozovem na ribarenje jer za kojih 10-tak dana ulazi salmon u mrijest pa Bujrum.
    Merso
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 03 September, 2009

    Otvori temu na forumu Monty pa da vidimo ko je za ,a kome zena neda :) Dosta je 2 dana mene muce sarani i sam znas koliko za njih treba vremena ;)
    Evo narucio sam kod Suzike da mi napravi par musica pod nazivom Bosanski Mamlaz jel znate za tu muhu ?
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 02 September, 2009

    Valja ako uspijemo uskladiti. Prostora ima 4 duluma livade, a okolo je suma. Malo je nedodjija, ima dosta hodati, ali kad dodjes tamo vjeruj da je 2 dana malo.
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 02 September, 2009

    Haha…… Ma kakav sat, sve dok riba radi ja sam u vodi garant..Probao sam malo mahati sa Azemovom brstinom ovo ljeto na Ramickom. Izvucem kao od sale 10-12 metara sto i nije lose kad se uzme u obzir da imam jako malo iskustva sa musicarskim priborom. Probao sam i loop cas (ja mislim da se tako zove). Kad prevez lezi na vodi pa sa vrhom stapa naglo napravis poluzabacaj i spaga nosena tim potezom opet izbaci muhu. Evo Montana ako budemo u isto vrijeme u BiH racunaj na mene i Adija 101%. Bas bi volio probati malo na muhu al minimum 2 dana sator folovi golovi.
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 31 August, 2009

    Ovo je takmicenje Glavaticevo Open. Merso nek’ bude sudija, a Kovach ce mjeriti, posto mi izgleda najiskreniji. Moje je da okrecem i sutim. Vidicemo ko ce se prijaviti.
    _________________________________________________________________

    Postavio Kovach 31 August, 2009

    Seha jarane nije to toliko teško kako izgleda. I ja sam mislio da ću se upetljati u onu šnjuru do za vrat, ali nebi tako. A kad se uzme u obzir da je nagrada janje onda spoji ugodno s korisnim.BISTRO !
    _________________________________________________________________

    Postavio mersocan46 31 August, 2009

    Blago se vama a mene niko ne poziva, makar na špinjetak. Da ste mi ipak živi i zdravi i neka nas skupa pa makar preko Senada i Bistro BiH
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 31 August, 2009

    Seha sad si i u pismenij formi pristao. Tvoje je da mahnes barem sat po Neretvi, a ja cu se pobinuti za janje…
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 31 August, 2009

    Evo ja cu se zrtvovati Montana samo skontaj termin za Glavaticevo ;)
    Hvala gospodinu Mersadu sto je podijelio sa nama ovu predivnu pricu.
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 29 August, 2009

    Slazem se i cesto pokusavam ohrabriti ljude da zapocnu. Na zalost, vecina se obeshrabri pri pomisli da uci zamahivati.
    _________________________________________________________________

    Postavio merso 29 August, 2009

    Apsolutno si u pravu g.montana ali još nešto da dodam tvom komentaru a to je ko jednom započne teško da odustane. I neka ih započne što više jer ljepšeg odmora nema.
    merso
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 28 August, 2009

    Lijepa prica, jednostavno zova ljude da se upute u ovu umjetnost, gdje nema sredine. Il’ si tek poceo(la) ili si potpuno u tome. Hvala na textu g. Rajic
    _________________________________________________________________

Komentirajte ovaj članak

Bajram šerif mubarek olsun

Ribolovcima islamske vjeroispovjesti želimo sretan praznik Bajram šerif mubarek olsun! Svim ribolov
0 Komentara
17068 Čitanja

Završena revizija ribolovne osnove za vode Srednjobosanskog Kantona

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, svojim aktom pod brojem 03-3-24/3-24
0 Komentara
8499 Čitanja

U Drini ulovljen som težak 40 kilograma, “borba” trajala više od pola sata

Soma teškog oko 40 kilograma i dugačkog 179 centimetara u ponedjeljak je ulovio  ribar iz Zvornika R
0 Komentara
8440 Čitanja

FOTO: SRD “Vogošća” – održan Memorijalni kup “Sakib Hreljić – Sake”

Jučer, 28. septembra,  na jezeru Starača u Ilijašu je održan Memorijalni kup "Sakib Hreljić - Sake"
0 Komentara
8379 Čitanja

USR “Drinski škobalj” Bijeljina: Održan 1. kup u lovu ribe udicom na plovak na reviru “Švapska ada”

Novoosnovano Udruženje sportskih ribolovaca "Drinski škobalj" iz Bijeljine održalo je u nedjelju 28.
0 Komentara
8309 Čitanja

Dogovorena zajednička saradnja za redovan odvoz otpada u slivu akumulacije Modrac

Načelnici općina Banovići, Kalesija, Lukavac, Tuzla i Živinice potpisali su Povelju o međusobnoj sar
0 Komentara
8268 Čitanja

U Goraždu održan 12. kup BiH u ribolovu za osobe s invaliditetom

U organizaciji Sportskog saveza invalida Federacije BiH i SSRI BPK Goražde, proteklog vikenda na oba
0 Komentara
8158 Čitanja

USR “Blinker“ Kalošević-Tešanj: Održana 5. tradicionalna “Fišijada Blinker 2014”

Dana 28.09.2014 godine u organizaciji Udruženja sportskih ribolovaca "BLINKER" Kalošević-Tešanj na l
0 Komentara
8126 Čitanja

FOTO: Nije predizborna za ribolovca, nego promotivna za jezero Starača u Ilijašu

Naslov je sve rekao. [gallery link="file" ids="41159,41160,41161,41162,41163,41164"]
0 Komentara
7413 Čitanja

FOTO: Priprema korita rijeke Lašve za sanaciju zidova i korita oštećenih poplavama

U sklopu saniranja šteta nastalih od poplava, općina Travnik i Vlada SBK-a počeli su aktivnosti na
0 Komentara
6567 Čitanja

Adria Yachting d.o.o. Murter – Big Game Fishing

Tvrtka Adria Yachting d.o.o. iz Murtera obogatila je svoju ponudu s dvanaest metarskim gliserom za B
0 Komentara
6382 Čitanja

Centar za životnu sredinu: Rezultat stručne analize uticaja na životnu sredinu TE Ugljevik 3

Rezultat stručne analize - Studija uticaja na životnu sredinu TE Ugljevik 3 ne pruža odgovarajuće in
0 Komentara
6223 Čitanja

Na obalama Drine u Goraždu: Otkrivena spomen ploča Elvedinu Čakalu – Čaki

Uz prisustvo brojnih predstavnika Vlade BPK Goražde, porodice rahmetli Elvedina Čakala, te sportskih
0 Komentara
5752 Čitanja

Zelena patrola u lovu na vabilice

Dokumentarni serijal “Zelena patrola na delu” se bavi posledicama aktivnosti koje zagađuju životnu s
0 Komentara
5290 Čitanja

Drinska mladica od 11.2 kg

[caption id="attachment_40892" align="alignleft" width="150"] Zuby sa mladicom[/caption] Kako ovo ne
0 Komentara
5268 Čitanja

Bijeljina: Sutra najmasovnije poribljavanje

Udruženje ribolovaca "Riba" iz Bijeljine obaviće sutra najmasovnije i najkvalitetnije poribljavanje
1 Komentara
5186 Čitanja

USR “Busovača”: Završen 2. memorijalni kup u mušičarenju “Musakadić Vejsil – Vesko”

U odličnoj organizaciji USR ”Busovača” iz Busovače, te po lijepom vremenu, i uz ne potpuno bistru ri
0 Komentara
4914 Čitanja

Centar za životnu sredinu: Odgovor na demant Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ne uspijeva da odgovori na osnovna pi
0 Komentara
4504 Čitanja

FOTO: Ko koga „loži“ u Ložioničkoj ulici

Ložionička ulica u Banjoj Luci se nalazi uz prugu, u naselju Lazarevo nekoliko kilometara od centra
0 Komentara
4233 Čitanja

Centar za životnu sredinu: 20 000 članova grupe “Tražim-Nudim prevoz” i korisnika stranice “Putujmo Zajedno”

Jedna od najkorisnijih grupa na Fejsbuku na ovim prostorima, Tražim-nudim prevoz, dostigla broj član
0 Komentara
4193 Čitanja

Ribogojilište Laks Mostar

Element Baits

Takmičenja

Iz Udruženja i saveza

Ostalo

Trenutno se čita: