Feljton: Bosanske tradicionalne mušice – II dio

August 28th, 2009
Autor Kovach

Zašto ribolov sa mušicom?

Objasniti lov ribe na mušicu ili mušičarenje sa jednom riječi je vrlo teško. Napisati da je ovo najuspješniji način da se uhvati riba ne bi odgovaralo istini ali također ne može obuhvatiti niti objasniti specijalnost ovog načina sportskog ribolova. Možda je je ovo odgovor. Lov ribe sa mahačem i umjetnom mušicom je najsportskiji način ribolova.
Elegancija kojom se izmahuje šnjura da se osuši mušica, beztežinski let umjetne mušice, njeno nježno i bezglasno padanje na površinu vode, njen plov vodom, izlov ribe, kontra i žestoki otpor uhvaćene ribe je najprirodniji način ribarenja. Sve što je napisano dešava se samo između dva stvorenja prirode; ribara i ribe. Povezani su istom željom. Mušicom. Ribolovac budno prati pokrete mušice, njeno nečujno sletanje na rijeku, gleda u miran tok vodene struje koji sporo nanosi mušicu do mjesta gdje je ribarsko oko registrovalo izlov ribe, pogledom razgleda dno rijeke i samo ponekad vidi tromi pokret ribe sa dna prema
plivajućem mamcu kojeg je isti mušičar vješto namotao imitirajući prirodni izvor riblje hrane-živog insekta. To je momenat istine. Za oboje.
Sve ovo zahtijeva od ribara blisko poznavanje pravila u prirodi i nesvjesno ga tjera da ih nauči da bi mu ribolov bio lakši i draži jer se oslanja na prirodni fenomen razvijen mnogo godina prije naše pojave – lanac ishrane. Ribar pokušava da, imitacijom prirodnog insekta, bube, skakvca ili bilo kojeg drugog stvorenja koje se nalazi u lancu riblje ishrane, uskoči u taj lanac imitirajući jednu od njegovih karika a koji riba prepoznaje kao vlastiti plijen i hranu. Ribarevo poznavanje pravila prirode i ponašanja u prirodi je osnovica njegovog uspjeha. Više znanja donosi i više uspjeha. Kao i u životu.

Kada i ko je prvi navezao komadić vune i perce na udicu da prevari ribu koja mahnito iskače iz vode za razigranim insektima nije poznato ali je sigurno znano da su na našim krajevima (tačnije rečeno u Makedoniji) ljudi-ribari prvi uočili vezu i sličnost između komadićka crvene vunice i perceta iz vrata pijetla (možda kokoške) sa imitacijom nekog od prirodnih insekata koje su ribe bjesomučno uzimale kao hranu. Njihov primitivni pokušaj kombinovanja crvene vune i pera od horoza je postao i ostao prvi pisani trag perjanja mušice i mušičarenja. Od tog momenta, a možda i prije, ali nema zapisa, lov na umjetnu mušicu zauzima značajno mjesto i poziciju u ribolovnom sportu.


Generacije ribolovaca, strastveno angažovani i cijelom svojom dušom posvećeni ribolovu sa dugim štapom i mušicom, vatreno su razmišljali o onom šta rade i kako da poboljšaju to što rade. Nesvjesno su postajali istraživači, naučnici-amateri, posmatrali i učili osnovice života rijeke i vode, uopšte pratili njegove fundamentalne promjene. Današnji lov ribe na mušicu, može se slobodno zaključiti, je zbirka sakupljanja od ribarskih iskustava i njihovog oduševljenja iz prošlosti.
Lov mušicom je oduvijek okružen famom ekskluzivnosti, elitizma onih koji su se bavili sa njim, ali ne toliko zbog samih ribara, koliko zbog njihovog neskrivenog entuzijazma i zaljubljenosti u prikupljanju i otkrivanju znanja i praktičnih informacija o sportu kojem su bili potpuno odani i kojem su bili fanatično predani. Mušičarenje znači mnogo više nego samo lov ribe. Nesvjesno, ribolovac postaje tragač, sljedbenik, radoznalac koji eksperimentiše, prati, ispituje, posmatra, pamti i zapisuje, jednostavno, ovakvim ponašanjem, on izoštrava svoja osnovna čula; sluha, vida i mirisa, koji mu nužno koriste u svrsi samokontrole i spospobnosti pravovremenog reagovanja u donošenju valjanih odluka u korist sporta kojim se bavi. Na ovo ga ustvari podstiče i mobiliše sama kreativnost mušičarskog ribolova. Bavljenjem ovim sportom je djelomično suživljavanje sa prirodnim tokovima i ko se jednom uključi u njih teško da ga se odriču. Postoji više činilaca koji utiču na odanost prema rijeci i ribarenju.
Možda je pretjerano reči da je mušičarenje umjetnost ali je sigurno da angažuje čovjeka u povećanju kreativnosti, tjera ga na maštovito razmišljanje kako svojom kreativnošću stvoriti mamac koji će svojim izgledom nadmudriti i prevariti ribu.
Sportski ribolov ili mušičarenje, u početku zadovoljstvo i privilegija bogatih, postaje sve privlačniji za veći broj ljudi iz širokih masa koji također nalaze užitak i korist upotrebom dugačkog ljeskovog štapa, konjske strune i mušica s kojima, na svoj laički način, vunicom i različitim perjem, počinju kopirati žive insekte što se s proljeće roje iznad vode a koje riba pohlepno uzima. Oni nisu razlikovali suhu mušicu od mokre, mokru od larve jer za to nije bilo potrebe, rijeke su bile bogate ribom i uvijek je bilo onih koje nisu vidjele razliku između prirodne i vještačke mušice. Ova romantična vremena su davno nestala, moderna tehnologija, znanje i istraživanja su išla u korist ribara a na štetu riba. Sve veća upotreba različitog perja, prirodnih i sintetičkih svila, različitih krzna za imitaciju prirodnog insekta, tradicija stara više hiljada godina dokazuje da uporni i znatiželjni entuzijasti, u potrazi za kompletiranjem idealne imitacije su danas otišli veoma daleko od tradicionalnog načina pravljenja mušice ne dajući ribama šansu da preživi bar do prvog ili jedinog mrijesta kojim bi nastavili i produžili vrstu.
Način motanja modernih mušica je mnogo uznapredovao u zadnjih 50-tak godina. Neprestani napori da se poboljša lovnost mušice doveo je do pojačanog interesa u proučavanju života insekata-entomologije. Pravilo da mušica mora biti istovjetna prirodnom mamcu dovela je do totalnog zanemarivanja klasičnih, tradicionalnih mušica u korist modernog izražavanja, posebno u izradi larvi, nimfi, strimera i drugih sličnih mamaca koji imitiraju većinu karika u lancu riblje ishrane. Sve je više onih koji i ne znaju za postojanje tradicionalnih mušica.
Industrijska revolucija poslije Drugog svjetskog rata je na dvostruk način doprinjela smanjenju, a negdje i totalnom uništenju ribljeg fonda; stalnim ili povremenim zagađivanjem rijeka i proizvodnjom vrlo efikasne opreme za ribolov i izradu mamaca. Zagađenje vode i vazduha, te upotrebom raznolikih umjetnih đubriva i zagađenjem zemlje, riba nije imala velikih izgleda za opstanak. Izgledalo je da je nestanak ribljeg fonda neminovan.
Na sreću, sve je veći broj onih koji shvataju da sukob između modernizacije i prirodnih bogatstava ne mora uvijek ići na štetu ovih drugih. Sve je glasnija riječ onih kojima je stalo da se riblji fond očuva, da se rijeke obogate ribom i da im se povrati nekadašnja slava i eventualno vrijeme romantičnog ribolova. Iz čistog zadovoljstva, a ne iz koristi.
Danas, ljudi i firme, u potrazi za dokazivanjem prestiža i nadmoćnosti nad drugima, svakodnevno postavljaju pred ribare različite vrste nadmetanja; ko je ulovio više riba, ko je ulovio veću ribu? Sportski listovi, gradske uprave, proizvođači ribarske opreme u borbi za prestiž, stalnim ponudama, motivišu ribolovce da se nadmeću sa nejakom i bespomoćnom ribom koja nema mnogo šansi da preživi. Srećom, danas još uvijek ima mnogo rijeka koje nije zahvatila industrijska revolucija, vode nisu zagađene, pa smo ipak svijedoci smanjenja ribljeg fonda u njima (Pliva, Sanica, Sana, Ugar) a glavni “krivci” ovog smanjenja su sami ribolovci koji su bespoštednim izlovom sitne, a posebno matične ribe, poremetili prirodan priraštaj ribljeg fonda. Ali nije sve tako crno. Kako čujem i čitam, među novom generacijom, danas se vodi sve veća briga za očuvanje ribljeg fonda. To je dobro.
Sportski ribolov ne znači samo lov ribe. On se ne smije tako ni predstavljati. Ribolov znači i nudi blizinu rijeke, šume, livade, sunca, drugim riječima cjelokupne prirode koja nam pruža i omogučuje vrijeme za bijeg u odmor i rekreaciju od svakodnevnih životnih problema. Ovakve uslove za odmor i uživanje danas malo koji drugi sport omogućava. Rijetko koji sport nudi mirnoću i odmor u hladovini kraj rijeke, prijatan šum brzaka, rashladu studene vode, jedva čujno propirkivanje vjetra, opojni miris trave i livadskog cvijeća i druge zanimljivosti u kojima nalazimo užitak dok smo kraj vode, a koja nas odvuku daleko od onoga zbog čega smo došli na vodu, hvatanja ribe. Danas, mnogi ribolovci više uživaju u činjenici da su na zraku, na rijeci i usput u ribolovu.


Ko kakvu ribu lovi, na kakvim rijekama lovi, je isključiv izbor pojedinca. Neko voli mušičarenje, neko varaličarski ribolov, neko voli ribolov na plovak ili grund, pa bez obzira na izbor ribe i načina ribolova, pojedinac postaje doživotno vezan za ovaj sport bez obzira da li hoda, stoji ili sjedi kraj vode. Teško je hodati obalom pored rijeke, a da se čovjek ne opusti i potpuno preda čarima koji ga okružuju i koji ga pozivaju, prosto mame, da im se ponovo vrati. Međutim bez obzira na ljepotu koju pruža riječna kotlina odgovor na pitanje o povratku rijeci leži u svakom pojedincu koji se nađe kraj nje bez obzira da li se kupa, vozi kajak ili čamac, ili pak lovi ribu. Posmatranje igre talasa, njihanje tankog granja iskičenog zelenilom lišća, lelujanje i povijanje dugačkih izdanaka trave, otvorene širine neba, nama nedokučive, zatamnjeli obrisi šumovitih brežuljaka, visokih litica, strmih planina dok se iza njih iskrada prva, stidljiva sunčana zraka pa se prostre kroz rosom ovlaženu i još usnulu dolinu i mirno polegne na stišanu površinu rijeke je teško riječima iskazati i opisati. Sva riječna prostranstva koja nas okružuju, široke riječne doline, strmi i uski klanci postaju naši, možda nas ponekad uplaše ali nas gone i ljepotom pozvaju da ih poštujemo, očuvamo, volimo i da im se uvijek vraćamo. Ribolov je samo povod i izgovor da se vratimo rijeci. Teško je objasniti momente kad se u prvi suton izmigolje milioni mušica i svojim razigranim ljubavnim plesom prekriju vodenu površinu te izmame ribu da žestokim, i moglo bi se reči, pomahnitalim skokovima, nastoje da ih uhvate, kad se miris hladovine prospe po pokošenoj livadi kraj Vrbasa, Une, Plive, Sanice, Ribnika, kad se izdužene sjene visokih stabala postepeno tope i nestaju pred nadiranjem nailazeće noći, kad se na polutamnom nebu ukažu na prve škiljave zvijezde čija svijetlost, u početku, stidljivo treperi, pa kako noć osvaja i one postaju svijetlije i jasnije, a tamno nebo se iskiti kao probeharala voćka.
Još je teže opisati drhtave momente kad se ugleda pastrmka ili lipen kad krenu sa dna prema mušici koju je ribolovac napravio svojom rukom i pun neizvjesnosti, čeka hoće li je riba uzeti ili će se vratiti na mjesto odakle se pomolila; iza sedre, drezge ili potonulog panja. Neko će se pitati kakve ljepote i uzbudljivosti ima u posmatranju šarene pastrmke dok skriven iza niskog vrbovog žbunja gleda i prati njene graciozne, smirene pokrete s kojima se odvaja sa dna i kreće prema živom insektu koji mirno plovi nošen vodenom strujom? Ovo može odgovoriti i opisati samo onaj ko je istinski zaljubljen i odan ovom sportu. Pravi sportski ribolovac. Istraživač, amater. Čovjek koji voli rijeku, prirodu i sve ono što je u njoj i oko nje. Njemo to nije nepoznato a nije ni teško.
Pored ovakvih izazova postoji onaj, za mene najvažniji, a to je pravljenje mamaca koji će imitirati prirodne izvore hrane koju riba uzima. Pošto su ribe čisti oportunisti, one će jesti sve što je raspoloživo jer uzimaju svu hranu koja se nađe u njihovoj neposrednoj blizini pa je tako njihov jelovnik šarolik i ne može se kazati da se njihov jelovnik oslanja isključivo na mušice, ili peševe, skakavce, mrave, larve i svakog drugog živog stvora koji se nalazi u vidokrugu pastrmke i lipena i eventualno mladice. Moglo bi se reći da je njihov dnevni izbor hrane kombinacija nabrojenih stvorenja koja žive u rijeci i oko nje.
Ribar rijetko primjeti kad riba uzima hranu ispod vodenog špigla, na dnu ili u sredini rijeke, ali zato ima izvanrednu priliku da pogleda šta je ribama na “tanjiru” kad uzimaju mušicu koja poskakuje ili mirno plovi vodenom stujom prema ustima gladne pastrmke ili opreznog lipena. Prirodno, bez nekog velikog razmišljanja svaki ribolovac će nastojati da pogleda kako izgleda insekt za kojim riba izlazi sa dna na površinu rijeke da ga proguta. Kad u svojim rukama ugleda to nježno i sićušno stvorenje zažali što ga ne može nataknuti na udicu (neke može) zbog njegove krhke veličine, onda pomisli da je najbolje namotati na udicu malo svile i perja i pokušati imitirati to sićušno krilato stvorenje za koje kažu da je starije od dinosaurusa. I tako počinje izazov i draž istraživanja i nadmudrivanja sa prirodom. Vremenom on će saznati da postoje mnoge tajne kao; različiti oblici insekata raznolikih veličina i svakojakih boja što ga nesvjesno uvlači u pronicanje tajni njihovog života te njihove pojave na rijeci. Nesvjesno, vlastitim zapažanjima, on počinje da saznaje mnogo više tajni o životu rijeke, riba i hrane koju im rijeka nudi. Kad se na rijeci ne vide tragovi izbacivanja, znatiželjni ribar će pogledati šta je ispod površine rijeke, ispod kamena, na lišću okolnog drveća ili vlatima trave što raste na obalama rijeke. Otvaranjem ribljeg želudca saznat će mnogo o načinu njihove ishrane, vrsti hrane koja se nalazi u njemu i vremenu kad je riba uzimala nađenu hranu. Ovo saznanje će ponovo pobuditi njegov interes u imitiranju podvodne hrane, nimfi, gamarusa, larvi, crvolikih, sićušnih larvi komaraca, vodenih račića. Na kraju će shvatiti da se ne može upamtiti svaki detalj; boja mušice ili larve, njihova veličina, kakvo je i koje je bilo vrijeme njihove pojave, rijeka na kojoj se prikupljali ovi podaci, pa će početi zapisivati ove detalje pretvarajući ih u prikladan ribarski dnevnik. Iznad svega ova i nova saznanja; vođenje dnevnika, izmjena iskustava sa drugim ribolovcem, česti odlasci na rijeku će mu pomoći da bolje razumije način ishrane koju riba svakodnevno uzima, riblje običaje i usput, navike insekata što će upotpuniti neraskidivu vezu između ribara, ribe i hrane koju ona uzima. Kad se sve ovo postavi zajedno to se može nazvati sportski ribolov ili mušičarenje. Vrlo kompleksno ali interesantno. I izazovno.
Vremenom i iskustvom, ribar će shvatiti prirodne pojave i vezu između mušica koje se javljaju u proljeće i onih koje izlaze u jesen, zatim će shvatiti da postoje i one koje su istog oblika ali različite po veličini, zatim one koje se razlikuju po obliku i vremenu njihove pojave na rijekama i tako započinje interes o njihovim nazivima, imenima i ostalim činjenicama koje ih spajaju ili razdvajaju. Svako novo saznanje izaziva novi interes i to postaje motorna snaga koja drži ribara-mušičara da je na vodi, da se iznova vraća rijeci i sportu koji ga drži kraj nje. Započinje interes za knjige, članke, Internet, izmjenu iskustava i vremenom, opet, započinje sve veći interes u kreiranju perfektne imitacije a koja se ne može uraditi bez razumijevanja osnovnih postavki iz života rijeke i njenih stanovnika. Međutim, ovakva nastojanja odvlači ribara od fundamentalnih postavki mušičarskog sporta i tradicionalnih mušica koje su postojale i bile vrlo uspješne u vrijeme njihovih kreacija. Od pamtivjeka. Smanjenje popularnosti klasičnog načina lova na suhu i mokru mušicu je vjerovatno rezultat naših zahtjeva za dokazivanjem, što se očituje u većem i boljem ulovu, pravljenjem i kreiranju novih i komplikovanih mušica. Danjašnji ribolovac, maštovitom izradom koju mu je omogućila savremena tehnologija novih materijala, kiti i kinđuri mušicu raznim farbanim svilama, perima, krznima, skoro imitirajući insekta kakvog ga je priroda stvorila. Nema više poštivanja jednostavnosti kojom su naši predhodnici stvarali njihove mušice i lovili na njih. Put i vrijeme napretka je teško zaustaviti, i ne treba, ali ne treba zaboraviti ni ono što je nekad postojalo. Treba znati cijeniti i očuvati našu starinu i ono što su naši prethodnici nam ostavili u amanet. Nije dovoljno zapostavljati i nasmijati se izgledu nečega što su naši prethodnici napravili i uradili jer izgleda daleko lošije od današnje izvedbe. Treba samo zamisliti nivo i stepen razvoja tehnologije u njihovo vrijeme.
Riba se najčešće hrani sa vodenim insektima-mušicama bez obzira u kojem se životnom stadiju nalaze;
1. Larve ili nimfe,
2. “Emergeri”,
3. Živi, odrasli insekti-dun
4. Uginuli, odrasli insekti-spent.


Za tradicionalni ribolov je nekad bio najinteresantniji onaj pod brojem:
2. -Lov na insekta koji se pomalja ispod same površine vode- emerger, a kasnije, onaj pod brojem 3.
3.-Mušičarenje na odraslog insekta-suhu mušicu koja je izišla na površinu vode i plovi njome čekajući da joj se krila osuše da može da poleti u zrak radi parenja.
Zašto je najraniji ribolov bio onaj pod brojem dva? Jednostavno zato što je ribolov sa mokrom mušicom, pošto nije bilo masti za podmazivanje, bio prvi oblik ribolova na našim rijekama. Ako se pogledaju mušice koje sam napravio po sjećanju na one koje sam viđao kod Abdulaha i nekih drugih ribara iz tog vremena te mušice jednostavno nisu mogle biti plovne zbog nedostatka nogica. One su bile i ostale jedine istinske imitacije tradicionalnog načina pravljenja mušica i sportskog ribolova koji tada nije poznavao vaser kuglu, uteg, tešku toneću šnjuru, otežane larve ili podvodne mušice sa “lanerom”. Mislim da je tendencija današnjih ribolovaca da sve više love podvodnom, otežanom mušicom, sa teškom tonućom šnjurom, otežanim podvezom (liderom) a ne mokrom ili plivačom tj. suhom mušicom.
Thomas McGuane, čuveni i poznati internacionalni ljubitelj ribolova, pisac i novelist, je u članku “Live Water”(Meadow Run Press,1996) napisao slijedeče:
“U idelnom svijetu ribolov sa otežanom larvom i tonućom šnjurom se ne može smatrati mušičarskim ribolovom. Lee Wulff je kazao da je riba zaslužila da živi pod svetištem i zaštitom dubine vode.To je ona granica koju ne treba prelaziti.Treba ostati vjeran ribarenju na površini vode tražeći najpovoljnije načine da suhom ili mokrom mušicom ulovimo veliku ribu.”
John Gierach, savremeni pisac o mušičarskom ribolovu i autor mnogih knjiga o ribolovu, napisao je u ” Good Flies” (Lyons Press,2002):
Ja još uvijek “grabuljam” po dnu sa otežanom larvom i otežanim podvezom, ponekad sa mnogo većim otežanjem samo da postignem željeni cilj i potrebnu dubinu za ulov ribe ali u zadnjih par godina toga je sve manje i manje. Ako je išta loše sa ovim načinom ribolova to je da se može uhvatiti velika količina kapitalnih riba….” .Od kojih se očekuje potomstvo. Ovo je moj komentar. Mnogo istine je rečeno i napisano u ovih nekoliko rečenica.
Na kraju, treba priznati da uživanja, doživljaji i iskustva iz ribolova, u prirodi kraj rijeke, je od iste važnostikao i sam ribolov. Možda je ovo samo način da se vratimo našim korjenima.
U narednom javljanju slijedi vraćanje našim prethodnicima.

Mersad Rajić
Kanada, Juli 2009

Kategorija Reportaže, Vremeplov | 1 Komentar »

Komentari

  1. Kovach, 9. Decembar 2009.:

    Postavio Kovach 06 September, 2009

    Nije valjda Šeha da ćeš odustati i od Glavatičeva? A bilo bi još kandidata garant, ako ne za fly fishing onda za hladnu pivu sigurno. Ako išli javnite pa da se malo vidimo!
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 06 September, 2009

    Merso prijatelju hvala na pozivu ipak daleko je to malo za mene koji uvijek hvali more ,a drzi se kopna..
    Suzi mi je obecao napraviti jedan suvenir tj. bosanskog mamlaza na udici 9/0 tek tako da mi visi na stalku za saranske stapove.. Vidicu sa suzykom da mi posalje koju sliku pa ako bude sta posaljem vam mailom Mersade.
    Vi preko bare ste mogli napraviti mali susret nase raje na stranici vas vec ima dovoljno za istureno odjeljenje :) Bistro
    _________________________________________________________________

    Postavio Kovach 06 September, 2009

    Montana jarane, pokušaću saznati od jednog starog mušičara kako izgleda ta muha, a jedne prilike ju je u priči i spominjao pa pretpostavljam da zna kako izgleda. Ništa ne obećavam, ali ako saznam išta javnem ti.
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 03 September, 2009

    Bila je nekad davno, na podrucju Blagaja (rijeka Buna) aktuelna muha “Dzulagina kita” koja je kako se ja sjecam bila neke svijetlo-bez boje, ali bio sam mali (6-7 godina)i tada sam vecinom nabavljao muhe skidajuci ih sa okolnog granja. Ako neko nesto zna o ovoj muhi neka je opise.
    _________________________________________________________________

    Postavio mersocan46 03 September, 2009

    Šeha,
    molim te pošalji mi opis te muhe, sigurno je glavata.
    Ako imadnete vremena navra'te malo do mene. Štapove ne morate nos'ti jer ja imam za sve vas. Imaju i load i šnjure a ja garantujem da češ moći ispucati 20-tak metara. Što se tiče ledine i širine Montana zna da je Kanada ravna ko dlan a njihove masirače od 200 -- 300 kg su među najvećim brdima. Ima malo šume ali ćemo i to raskrčiti ako bude smetalo. Usput da vas pozovem na ribarenje jer za kojih 10-tak dana ulazi salmon u mrijest pa Bujrum.
    Merso
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 03 September, 2009

    Otvori temu na forumu Monty pa da vidimo ko je za ,a kome zena neda :) Dosta je 2 dana mene muce sarani i sam znas koliko za njih treba vremena ;)
    Evo narucio sam kod Suzike da mi napravi par musica pod nazivom Bosanski Mamlaz jel znate za tu muhu ?
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 02 September, 2009

    Valja ako uspijemo uskladiti. Prostora ima 4 duluma livade, a okolo je suma. Malo je nedodjija, ima dosta hodati, ali kad dodjes tamo vjeruj da je 2 dana malo.
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 02 September, 2009

    Haha…… Ma kakav sat, sve dok riba radi ja sam u vodi garant..Probao sam malo mahati sa Azemovom brstinom ovo ljeto na Ramickom. Izvucem kao od sale 10-12 metara sto i nije lose kad se uzme u obzir da imam jako malo iskustva sa musicarskim priborom. Probao sam i loop cas (ja mislim da se tako zove). Kad prevez lezi na vodi pa sa vrhom stapa naglo napravis poluzabacaj i spaga nosena tim potezom opet izbaci muhu. Evo Montana ako budemo u isto vrijeme u BiH racunaj na mene i Adija 101%. Bas bi volio probati malo na muhu al minimum 2 dana sator folovi golovi.
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 31 August, 2009

    Ovo je takmicenje Glavaticevo Open. Merso nek’ bude sudija, a Kovach ce mjeriti, posto mi izgleda najiskreniji. Moje je da okrecem i sutim. Vidicemo ko ce se prijaviti.
    _________________________________________________________________

    Postavio Kovach 31 August, 2009

    Seha jarane nije to toliko teško kako izgleda. I ja sam mislio da ću se upetljati u onu šnjuru do za vrat, ali nebi tako. A kad se uzme u obzir da je nagrada janje onda spoji ugodno s korisnim.BISTRO !
    _________________________________________________________________

    Postavio mersocan46 31 August, 2009

    Blago se vama a mene niko ne poziva, makar na špinjetak. Da ste mi ipak živi i zdravi i neka nas skupa pa makar preko Senada i Bistro BiH
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 31 August, 2009

    Seha sad si i u pismenij formi pristao. Tvoje je da mahnes barem sat po Neretvi, a ja cu se pobinuti za janje…
    _________________________________________________________________

    Postavio Seha 31 August, 2009

    Evo ja cu se zrtvovati Montana samo skontaj termin za Glavaticevo ;)
    Hvala gospodinu Mersadu sto je podijelio sa nama ovu predivnu pricu.
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 29 August, 2009

    Slazem se i cesto pokusavam ohrabriti ljude da zapocnu. Na zalost, vecina se obeshrabri pri pomisli da uci zamahivati.
    _________________________________________________________________

    Postavio merso 29 August, 2009

    Apsolutno si u pravu g.montana ali još nešto da dodam tvom komentaru a to je ko jednom započne teško da odustane. I neka ih započne što više jer ljepšeg odmora nema.
    merso
    _________________________________________________________________

    Postavio montana 28 August, 2009

    Lijepa prica, jednostavno zova ljude da se upute u ovu umjetnost, gdje nema sredine. Il’ si tek poceo(la) ili si potpuno u tome. Hvala na textu g. Rajic
    _________________________________________________________________

Komentirajte ovaj članak

Interesantna publikacija o ribolovu Turističke organizacije Republike Srpske

Pogledajte jednu interesantnu promotivnu publikaciju Turističke organizacije Republike Srpske o spor
0 Komentara
12520 Čitanja

Gračanički ribari – kontinuirana briga o Spreči

Video o akciji gračaničkih ribolovaca kojom su obilježili 22. mart, Svjetski dan voda. httpv://www.y
0 Komentara
12325 Čitanja

Članice Saveza izmirile sve obaveze – završena distribucija dozvola za 2014. godinu

Sa 21. martom svih 76 članica SRS Federacije BiH izvršile su svoje obaveze po pitanju članarine za 2
0 Komentara
12024 Čitanja

Izložba fotografija ‘Boje Sane’

Koalicija za zaštitu Sane organizuje izložbu fotografija pod nazivom 'Boje Sane', a koja će biti pos
0 Komentara
11955 Čitanja

Jezero Starača: Povodom Dana voda održana škola mušičarenja

Povodom 22. marta Dana voda, danas je na jezeru Starača u Ilijašu, u organizaciji Udruženja "Bistro!
0 Komentara
11892 Čitanja

Dalibor Jeremija i Savo Injac hrvali se 75 minuta sa zvjerkom od 63 kg

I Dnevnik je već prošao, a njih dvojica su još uvijek bili na vodi. Jednome je već i žena pogledaval
0 Komentara
11751 Čitanja

Izvršenje obaveza članica SRS F BiH i izjašnjenje o zajedničkim režimima ribolova članica Saveza

Zakonom o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH predviđeno da sve članice tromjesečno dostavljaju Sa
5 Komentara
11615 Čitanja

VIDEO: Akcija travničkih ribolovaca povodom Dana opštine i Dana voda

UGSR Klub ribolovaca "Travnik" je prošle godine apliciralo prema BH Telecomu projekatom uređenja lij
1 Komentara
11519 Čitanja

USR Kiseljak: Izvršeno poribljavanje ribolovnog područja

Dana 03.04.2014.godine izvršeno je poribljavanje ribolovnog područja I zone III na općini Kiseljak k
2 Komentara
11425 Čitanja

SRD “Drina” Bratunac: Zabrana ribolova na Drini od Ljubovijskog mosta uzvodno

Na današnjoj redovnoj godišnjoj Skupštini Sportsko ribolovnog društva  "Drina" iz Bratunca, jednogla
0 Komentara
11365 Čitanja

Zajedničko djelovanje za očuvanje životne sredine u BiH

Predstavnici nevladinih ekoloških organizacija iz Bosne i Herzegovine koji su učestvovali na seminar
0 Komentara
11310 Čitanja

Apel za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine

Centar za životnu sredinu i međunarodna organizacija International Rivers pozivaju na zaštitu visoko
0 Komentara
11256 Čitanja

Aktivnosti USR Vitez

22. mart, Svjetski dan voda - čišćenje korita i obale rijeke Lašve Članovi Udruge sportskih ribolova
0 Komentara
11251 Čitanja

Obilježen svjetski dan voda u BiH

Pod motom "Voda i energija" u protekla dva dana  u odličnoj organizaciji Agencije za vodno područje
0 Komentara
11250 Čitanja

SRD Visoko: Akcija čišćenja i poribljavanja rijeke Bosne

Dolazak proljeća, kao i obilježavanje Svjetskog dana voda bili su povd i za prvu ovogodišnju akciju.
0 Komentara
11186 Čitanja

VIDEO: Poribljavanje i škola mušičarenja na jezeru Starača u Ilijašu

Povodom Dana voda, 22. marta, na jezeru Starača u Ilijašu, u organizacija Udruženja "Bistro!" iz Sar
0 Komentara
11167 Čitanja

Završen 21. Međunarodni memorijalni turnir ‘Simić – Salihspahić’

Ekipno pobjednik SRD "Lavanda" Vinkovci, pojedinačno Dr. Đug Muris Dana 5. aprila 2014. godine u Tuz
2 Komentara
11133 Čitanja

OSR Konjic: Poribljavanje voda ribolovnog područja opštine

Dana 25. marta 2014. godine izvršeno je poribljavanje ribolovnog područja općine Konjic. Poribljavan
0 Komentara
11066 Čitanja

Novi uspjesi SRU “Bistro” iz Zvornika u spriječavanju krivolova

Sportsko ribolovno udruženja "Bistro"  iz  Zvornika nastavlja sa uspješnom borbom protiv krivolova i
0 Komentara
11038 Čitanja

Nove aktivnosti USR Vitez – Čišćenje rijeke Lašve i spašavanje ribljeg fonda

USR Vitez, u saradnji sa agronomskim institutom Mostar i Centrom za zaštitu i promicanje endemskih
0 Komentara
10916 Čitanja

Ribogojilište Laks Mostar

Element Baits

Ovo morate i vidjeti i čuti!

Nećemo ništa komentarisati - pojačajte ton i dobro se nasmijte!

Pročitaj cijeli članak

RIBARENJE U BiH: Ljepote i bogatstva koja čekaju da budu otkrivena

RIBARENJE U BiH: Ljepote i bogatstva koja čekaju da budu otkrivena

Turistička agencija NEBO – TOURS iz Sarajeva u saradnji sa Udruženjem građana BISTRO! predstavlja katalog koji će iznenaditi i razveseliti ljubitelje ovog sporta. Pasionirani ribolovci znaju koliko je bogatstvo flore ...

Pročitaj cijeli članak

FOTO: Izvršeno poribljavanje rijeke Rače i jezera Starača

FOTO: Izvršeno poribljavanje rijeke Rače i jezera Starača

Danas su članovi Udruženja Bistro! iz Sarajeva izvršili poribljavanje rijeke Rače u Srednjem i jezera Starača u Podlugovima. Riba za poribljavanje je donirana od strane ribogojilišta LAKS d.o.o. iz Mostara a ...

Pročitaj cijeli članak

Žene na pijacama seksom plaćaju ribu

Žene na pijacama seksom plaćaju ribu

A kod nas kažu da u ribu idu oni koji ne mogu... kako su običaji u svijeti kontradiktorni... ;) Žene u Keniji spavaju s ribarima u zamjenu za zalihe smuđa i ...

Pročitaj cijeli članak

SRD “Bistro” iz Zvornika: Uspješna akcija protiv krivolovaca

SRD Bistro iz Zvornika: Uspješna akcija protiv krivolovaca

Prije nekoliko dana, ribočuvarska služba Sportsko ribolovnog društva "Bistro" iz Zvornika je, u saradnji sa Državnom graničnom službom Bosne i Hercegovine, izvela uspješnu akciju suzbijanja krivolova na rijeci Drini u ...

Pročitaj cijeli članak

Suzi i smuđ od 5 kilograma

Suzi i smuđ od 5 kilograma

Dedo, poznatiji kao Nazif Fetahović Suzi, prije dva dana je varao ribe varalicom na rijeci Bosni. Ne želimo reći da je Dedo varalica jer je uspio prevariti ribu, nego da ...

Pročitaj cijeli članak

UGSR “Vareš”: Izvršeno poribljavanje jezera Nula

UGSR Vareš: Izvršeno poribljavanje jezera Nula

---------------------- Jučer je izvršeno prvo planirano ovogodišnje poribljavanje jezera Nula u Varešu. Otvorenje ribolova na jezeru je planirano za 29. april, i ovo poribljavanje je obavljeno zbog istog. Riba koja je ubačena je ...

Pročitaj cijeli članak

Pecaroši kivni na labudove

Pecaroši kivni na labudove

U parku prirode Tikvara kod Bačke Palanke (Srbija) ribolovci se žale da su se labudovi namnožili i ugrozili riblji fond. U parku kažu da prirodu treba prepustiti prirodi bez „petljanja” ...

Pročitaj cijeli članak

Akcija vrijedna svake pohvale

Akcija vrijedna svake pohvale

Lijepo i sunčano martovsko  vrijeme na obale Vrbasa danas je privuklo ne samo ribare, već i donjovakufske osnovce. Razlog tome je poribljavanje riječnog revira na toku Vrbasa kroz centar Donjeg Vakufa. Prema ...

Pročitaj cijeli članak

Pijetao iz Pive – opsesija ribolovaca

Pijetao iz Pive – opsesija ribolovaca

Ako je galski pijetao jedan od nacionalnih simbola Francuza, onda je to za Crnogorce, posebno strastvene ribolovce mušičare, pijevac iz Pive. I za ovog ljubimca đetića čulo se daleko van granica ...

Pročitaj cijeli članak

Poziv za izjašnjavanje o zajedničkim režimima ribolova – Zajednička dozvola članica SRS F BiH

Poziv za izjašnjavanje o zajedničkim režimima ribolova - Zajednička dozvola članica SRS F BiH

Sukladno odluci Skupštine Sportsko ribolovnog saveza FBiH od 8. febrruara 2014. godine, danas je na adresu svih članica upućen Anketni list kojim treba da se članice izjasne da li žele ...

Pročitaj cijeli članak

USR “Blinker” Kalošević – Tešanj: Ekološka akcija povodom Dana voda

USR Blinker Kalošević - Tešanj: Ekološka akcija povodom Dana voda

U subotu 22. marta 2014 godine, povodom Svjetskog dana voda Udruženje sportskih ribolovaca "BLINKER" Kalošević-Tešanj i učenici O.Š. "ABDULVEHAB ILHAMIJA" Kalošević, pod pokroviteljstvom Općine Tešanj, održat će sa početkom u ...

Pročitaj cijeli članak

Zmajevac na Sani postaje elitna destinacija za ribare

Zmajevac na Sani postaje elitna destinacija za ribare

Dolaze gosti iz Njemačke, Austrije, Švicarke, ali i Rusije, Italije, Francuske koji se u Ključu osjećaju kao kod kuće, kaže Ivanović U posjeti reviru Zmajevac na Sani u Ključu trenut­no boravi ...

Pročitaj cijeli članak

Štokholm

Top 5 gradova koji se najbolje sljubljuju s vodom

Neki gradovi diljem svijeta suštinski su povezani s njihovim lukama, obalama i uvalama te njihovom zemljopisnom položajem koji oblikuje način na koji se oni razvijaju, kao i način na koji ...

Pročitaj cijeli članak

Radio televizija Vojvodine: Čari ribolova

Radio televizija Vojvodine: Čari ribolova

Odvodeći gledaoce u svet prirode, autori emisije Mirko Kanjuh i Mile Taušan, uz pomoć brojnih ljubitelja sportskog ribolova, traže odgovore na pitanje zašto su nastale izreke da je „najgori dan ...

Pročitaj cijeli članak

FOTO: Znate li koja je najzagađenija rijeka svijeta?

FOTO: Znate li koja je najzagađenija rijeka svijeta?

Zamislite rijeku plastičnih boca i otpada kako prolazi središtem grada u kojem živite. Ne možete? E pa trebali biste posjetiti Indoneziju gdje teče najzagađenija rijeka na svijetu - Citarum. Toliko puna ...

Pročitaj cijeli članak

Bидео: Kорморани десеткују рибљи фонд

Bидео: Kорморани десеткују рибљи фонд

У приобаље Дрине код Малог Зворника и ове зиме стигли су корморани, птице које годинама "опседају" то подручје и десеткују рибљи фонд на језеру и реци. Корморани, који су се ...

Pročitaj cijeli članak

Bitka za Sutjesku

Bitka za Sutjesku

Centar za životnu sredinu je danas objavio video Bitka za Sutjesku, koji za cilj ima približavanje široj javnosti problematike planova za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. “Video Bitka za ...

Pročitaj cijeli članak

FOTO: Održana Skupština SRS FBiH – jedinstvena dozvola strateški cilj!

FOTO: Održana Skupština SRS FBiH - jedinstvena dozvola strateški cilj!

Uz prisustvo 67 delegata, članova Upravnog odbora i nagrađenih društava i pojedinaca, jučer je u sali hotela 'Vrbas' u Donjem Vakufu završena Izvještajna skupština SRS Federacije BiH. Prisutnim se obratio ...

Pročitaj cijeli članak

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Danci ritualno kolju delfine i kitove u ispitu muškosti

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Danci ritualno kolju delfine i kitove u ispitu muškosti

"Ovo je licemjerje Zapada u punoj snazi. Mediji su puni izvještaja o pokolju kitova u Japanu, ali ono što rade Danci još je užasnije i gnjusnije", piše News Hound. Priča o ...

Pročitaj cijeli članak

Prvo mjesto za najbolju novinarsku priču osvojila je novinarka BH radija 1 Sanela Habeš

Nagrađene najbolje novinarske priče iz oblasti okoliša

Konkurs za najbolju novinarsku priču, blog ili fotoreportažu u okviru javne kampanje podizanja javne svijesti u oblasti upravljanja otpadom ''Čist okoliš-Čista savjest'' Federalnog ministarstva okoliša i turizma, okončan je danas ...

Pročitaj cijeli članak

Akcija kontrole ribolova

Akcija kontrole ribolova

Na Zapadnoj Moravi u toku je pojačana akcija kontrole ribolova koju sprovodi Ribočuvarska služba. Do sada prekršajni postupak je pokrenut protiv pet lica. "Ribočuvarska služba kontroliše krivolov u zimovnicima, gde se ...

Pročitaj cijeli članak

‘Lunar’ – ribarski kalendar za 2014. godinu

'Lunar' - ribarski kalendar za 2014. godinu

Autor 'Lunara', Đug Hajrudin, objavljuje 'Lunar' za 2014.godinu. Lunar je na poklon svim ribolovcima za ličnu upotrebu. Autor želi ovom prilikom ribolovcima puno zdravlja, sreće i uspjeha u Novoj 2014.godini. Bistro! (Lunar je ...

Pročitaj cijeli članak

Ne hvata se riba strujom...

Možda malo uznemirujući video i, uprkos svemu, nadamo se da je sve prošlo kako treba sa glavnim junakom ovog videa. No, za nauk onim koji bi pokušali isto. httpv://www.youtube.com/watch?v=mdzq7H6SJgE

Pročitaj cijeli članak

Iz Udruženja i saveza