Da sačuvamo od zaborava – Bogatstvo mora

Januar 20th, 2009
Autor Adi

Mreže
Mreže se upotrebljavaju na dva načina. Jedne se stavljaju u more, da dočekaju ribu, to su mreže stajaćice, druge se, kad je njima lovište opasano, potežu kraju, to su mreže potegače ili trate.
Stajaćice su već prema ribi, za koju se upotrebljuju, dulje ili kraće, više ili niže, gušće ili rijeđe, tanje ili deblje. Mreže stajaćice mogu biti jednostruke ili trostruke. Jednostruke stajaćice dijele se po veličini okaca na gerare, gavunare, srđelare, bukvare i sanadiže, polandare, psare, tunjare i sklatare.
Među trostruke mreže stajaćice spadaju pasarice, obične poponice, tarantele i erbare.
Mreže potegače mogu biti veće ili manje, gušće ili rjeđe već prema lovu, za koji su namijenjene.
Dijele se na:

a) mreže, što se potežu s kraja
b) mreže, što se potežu brodovima na jedra
c) mreže, što se potežu na vitlo
d) mreže, što plivaju na površini
e) mreže, što služe kao zatvor lovišta.
Pod ,,a” spadaju geričare, geravice (zimske guste mreže), lokardare, srđelare (ljetna mreža za sardele) ciplare i šabakune.
Pod ,,b” ubrajamo koće i tartane.
Pod ,,c” ubrajamo gripo, trašin i kogol.
Pod ,,d” ubrajamo j agi ara (iglarica).
Pod ,,e” ubrajamo polandaru i tunjaru.
Godine 1925. lovila se riba po našem moru ovim mrežama: 294 ljetne trate, 591 zimska trata, 216 manjih trata, 2 šabakuna, 187 polandara, 81 tunjara (trate i stajaćice) 49 ciplara, 7 lampara, (kružolovke) 195 igličara, 4085 vojaga (sardelare), 275 bukvara, 2265 popunica, 465 gavunara, 1045 klatara (jastogara), 3394 prostrica, 49 poklopnica.

Kratak opis mreža.
a) Mreže stajaćice jednostruke:

Gerarica je mala gusta mreža dugačka 30, visoka 3 m. Očice mjere 5—7 mm, a spletena je od fine niti. Mreža spušta se od kraja za 5—6 m okomito prema obali, a zatim se spušta u pravom kutu usporedo sa obalom. Kad je mreža spuštena, ude lađa u zagrađeni prostor pa udarajući veslima, bacanjem kamenja plaši ribice, koje bježe prema mreži, u koju se zapletu. Zatim se mreža istegne i ribe izvade, te se na drugom mjestu posao opetuje. Ovom se mrežom lovi samo po danu.
Gavunara. I ovo je fina mrežica. Dugačka je oko 50, visoka 3—4 m, očice mreže široke 10 mm, Sa gavunarom lovi se obdan i po noći. Loveć po danu 2 su ribara na brodu, a 2—3 na kraju. Kad su našli ribu, spuštaju mrežu okomito prema obali za 10—15 m, a zatim u pravom kutu usporedno sa obalom. Brod stane prema zavoju mreže. Ribari skraja bacaju kamenje malo dalje od gavunare pa se približuju bacanjem prema zatvorenom prostoru. Čim su bacanjem došli u zatvoreni prostor, tada i oni sa broda bacaju kamenje. Riba bježi i pozabada se u mrežu. Zatim se mreža digne i riba izvadi.
Gavunarom preduzimlje se lov i po noći i to najviše tečajem zime u dragama, kamo riba dolazi na mrjestenje. Spoje se 2—3 gavunara i njima se zatvori draga. Ribari su s brodom u zatvorenoj draži pa od kraja iste voze u zavojima od jednog kraja drage do drugoga lupajući po moru posebnim bucalom, da plaše ribu, koja bježi prema mreži i u istu se zabode. Kad se draga na taj način nekoliko puta. obašla, mreža se izvuče, riba izvadi i nastavi radom na drugom mjestu.
B u k v a r a služi za lovljene bukava (Box vulgaris) i ostalih riba iste veličine, šnjura (Trachurus trachurus), malih ušata (Oblada melanura), draka (Maena vulgaris), maštora (Maena zebra), lumbraka (Crenilabrus) itd.Dužina mreže oko 50 m, širina očica 20 mm, visina mreže 3—6 m. Lovi se sa jednom ili sa više spojenih mreža. Mrežama zatvara se draga vertikalno prema kraćoj obali. Pri kraju mreža se zavine prema unutra, ostavljajući slobodan prostor, kuda riba može ulaziti u dragu. Riba prolazi uz obalu, dok ne dođe do mreže, katkada prolazi kraj mreže, dok ne dođe do zavijutka, koji ne zna obaći, nego se tu ulovi. Ribolov izvršuje se za doba mrijestenja plašenjem (pobukom) kao i gavuni i gere. Bukva je vrlo plašljiva, pa se i uz najmanje plašenje zaleti u mrežu.
Prostica (sanadiža) dugačka je 50—125 m, visoka 3—6 m, a okca mjere 26—28 mm po strani. Ovom mrežom love se na isti način kao i sa gera-ricom ili gavunarom ove ribe: ušata (Oblada melanura), šnjur (Trachurus trachurus), lokarda (Scomber scomber) često i trlje (Mullus barbatus i Mul. surmuletus), mol (Gadus merlangus), trup (Auxis rochei). Mreža se stavlja na večer, a diže izjutra.
Polandara služi za lov polanda (Pelamus sarda) i trupa (Auxis rochei). Dužina i visina mreže razna je, ravna se prema položaju. Oka široka su 60 mm. Jednim se krajem priveže na obali, a drugim krajem usidri se ovećom kamenicom, da je struja ne raznese.
Psara služi za lov kosteljača (Spinacidae) i mačaka (Scvllidae). Niti za ovu mrežu prilično su debele i jake. Duljina po volji, visina oko 2 m, a širina okaca 70 — 80 mm.
Tunjara sliči palandari, samo su joj okca šira i do 100 mm, a niti deblje (oko 3 mm). Visina i dužina ravna se prema položaju. Ovom mrežom love se tuni (Thvnus thvnus) i luci (Euthvnus thunnina).
Palandare, psare i tunjare postavljaju se na isti način. Jedan se kraj priveže na obali i odatle ide ravno u more, dok mreža dotiče. Ribe plivajući uz obalu, dođu i do mreža, u koju se zapletu, pa ne mogu ni naprijed ni nazad.
Sklatare imaju okca od 160 mm, visoke su samo za 4 okca, a dugačke po 15 m. Obično se više mreža spoji skupa i spušta u more, na položajima, za koje se zna, da se u njima zadržavaju platuše (Pleu-ronectidae), sklatovi (Rhina squatima), drhtulje (Torpedo marmorata), raže (Raiidae), šunje (Trigonidae), ororaže (Mvliobatidae).Potreban je poseban način spuštanja te mreže, da se u lovu uspije.

b) Mreže stajaćice trostruke

sastoje od nutarnje guste mreže (napa ili maha) i vanjskih rjeđih mreža (poputi). Nutarnja mreža ima okca od 20—36 mm, a vanjske 120—140 mm. Visina nutarnje mreže je 3 -4 m, dočim vanjske mreže (popuni) mjere 1—2 m, pa se po njima ravna visina mreže, jer nutarnja visi među njima više na mrtvo. Kroz vanjsku mrežu zavuče se riba i zaplete u mrtvo stojećoj nutarnjoj mreži. S ovakovim mrežama lovi se sitna pa i krupna riba, koja može proći kroz vanjska okca.
Obična popunica dugačka je 20 — 35 m, visoka do 2 m, okca 130 mm vani, unutra 25 mm. Njom se love razne ribe kao: škrpune (Scorpaena porcus), skrpine (Scorpaena scrofa), špar (Sargus an-nularis), ušata (Oblada melanura), razne vrane (Cre-nilabrus pravo, Cr. mediterraneus, Cr. melanocereus, Cr. roissali, Cr. griseus, Cr. occellatus, Cr. rostratus), knez (Coris julis), pijerka (Serranus scriba), kanjac (Serranus cabrilla). Ako je proviđena gustim olovom, mogu se njome loviti i salpe (Box salpa). Baca se na večer na kamenljivo dno vertikalno naprama obali ili uzduž obale. Ovo je valjda najraširenija mreža. Rijetko se kada baš sasvim prazna izvadi iz mora.
Taramtela upotrebljuje se više u sjevernom Jadranu. Nešto je dulja od popunice 25—35 m, viša i gušća. Njom se love i po danu i po noći najviše trlje (Mullus barbatus i Mul. surmuletus). U more se ne postavlja ni uz obalu, ni okomito na obalu, nego više vijugaste
Crbara najveća je popunica, dugačka oko 30 m, a preko 4 m visoka. Upotrebljuje se kao zatvorena stajaćica za pliće položaje. Lovi se strašenjem. Ribe cipal (Mugil cephalus, M. auratus, M. salicus, M. chelo, Mug labeo) i lubin (Labrax lupus) glavna su lovina s ovom mrežom.

c) Mreže potegače.

Geričara mala je mreža potegača. Sastoji od 16 komada po 200 okca svaki. Osam je komada na jednom, 8 na drugom krilu. U sredini je vreća ili šaka sasvim gusta, 5 mm. Skrajnji dio krila privezan je na drveno kopljište. Mreža je na sredini visoka 2Vs m, a na kraju krila samo 1 m 50 cm, cijela mreža dugačka je oko 28—30 m.
Geranica sastoji od 20 komada mreža s jedne i druge strane. Vreća zaprema 2 komada. Svaki komad ima 200 okca. Duljina iznosi oko 76 m. Vreća visoka je oko 7 m. a krila na kraju 2—5 m.Krila su privezana na drveno kopljište. Okca po strani mjere 9—10 mm, a u sredini samo 8 mm. Skrajnji dijelovi krila mogu biti rjeđi. Na krajevima kopljišta privezan je konop, koji se u daljini od 3—4 m spaja. Na spoj priveže se konop za potezanje. Konop dug je obično 83 metra. Prema daljini zapasanja ribe, nadovezuje se 2 ili više konopa.Mjesto, gdje se lovi, zove se pošta. Polazna tačka broda zove se ishodište. Tu ostaje konop spojen sa jednim krilom. Lađa vozi se van za 2 ili više duljina konopa i prema iskustvu s obzirom na položaj mreža spušta u more i to u polukrugu vraćajući se na drugu stranu zvanu prihodište.Kad je mreža pala na dno, potežu je prema kraju približujući se ribari prema sredini, gdje će mrežu izvući.Geravicom lovi se samo tečajem zime.
Lokardara dugačka je kao i geravica. Vreća ili šaka je prilično gusta, a odatle prema krajevima krila sve to rjeđa. Kod lova postupa se kao i sa geravicom. Njome se love lokarde (Scomber colias), bukve (Bov vulgaris), šnjur (Trachurus trachurus), a u aprilu i maju zateku se njome i polande (Pelamvs sarda). Najbolji je lov pred večer.
Migavica. Dok ostale mreže imaju pletež (maha) po široko, migavica ima pletež po dugo. Maha učinjena po široko pri potezanju ostaje ista, postavljena po duljini rasteže se i steže-miga otkud ime migavica. Ovakov način gradnje mreže izazvala je štednja, jer se sa istim koncem dade načiniti veća mreža. Uz to i okca mogu biti šira, jer se ovom mrežom lovi samo danju. Kako se okca stežu i rastežu, to ribu plaši pa nijedna ne nastoji da bježi kroz mrežu, nego se od nje drže dalje, pa tako se ulovi sve, što se mrežom zapaše.Njom se lovi kao i sa geravicom. Prijatelji ribarstva uvidjeli su, da je ova mreža štetna i da dovodi do posvemašnjega i z 1 o v 1 j e n j a pojedinih položaja. Ribari to još ne uviđaju.
Srđelara može biti stajaćica, a udesuje se kao i potegača. Stajaćica opletena je od najfinije lanene ili pamučne niti. Okca su od 15—16 mm po stranici. Mreža sastoji od više komada. Svaki je komad visok 400 okca = 12.8 m, a dugačak 40 m. Četiri komada slože se u jedan, koji se zove rog a dugačak je 120 m. Sastave li se tri roga, tada imamo vojgu ili prtenjaču.Srđelara potegača mjeri od 22—24 komada od 2.1 m na svakom krilu. Svako je krilo dugačko 40 —43 m. Vreća (šaka) sastoji od 3 komada 6.3 m. Sva mreža dugačka je 85—93.7 m. Visoka je pri saki 18 m, a kraju krila 8—9 m. Okca u saki široka su 10 mm. Prema kraju okca mogu biti i šira, a pri samom kopljištu i 20—30 mm.Način lovljenja sa srđelarom stajaćicom i potegačom bit će opisan u poglavlju o industrijskom ribolovu.
Ciplara služi samo za lov cipala (Mugilidae). Nema šake. Visoka je po sredini 15, pri kraju 4 m. Dugačka je i preko 2000 m. Okca po sredini 15, pri kraju 36 mm. Gornji rub mreže proviđen je konopom plutuja, na koji su privezani komadi od pluta promjera 10 cm. Po sredini pluta su stavljena uz razmak od 25 cm, što dalje prema kraju to rjeđe. Donji konop mreže proviđen je komadima olova.Oko ove mreže iznutra postavljena je druga mreža koja pliva razito po moru i to na trstikama, što upiru na plutuju. Cipli kad su zatvoreni znadu doći do mreže, pa odskočiti u vis i preskočiti mrežu. Ova druga mreža prepriječuje to skakanje, jer skačući u vis udare u nju i padnu, otkle su i skočili.
Šabakun je velika migavica za lov tuna i po-landa. Duljina i širina razna je, prema lovištu. Ima ih i do 500 m dugačkih, a 50 m visokih.

d) Mreže, što ih potežu brodovi na jedra.

Koća sastoji od 4 dijela, i to od cilindričnog završetka vreće (kogol), od vreće, od srednjeg dijela i od krajeva krila. Završetak vreće (kogol) sastavljen je od sasvim guste mreže, a nategnute na 4 obruča sa promjerom od 80 cm, pa je dugačak oko 2 m. Kogol prelazi u vreću dugačku 3.5—4 m. Vreća prelazi u srednji dio, koji je dugačak oko 12 m, a ovaj u krilu dugačak oko 8—10 m. Krila završuju sa kop-ljištem dugačkim oko 60 — 70 cm. Na isto privezan je debeli konop. Ispod konopa visi 1 i b a n debeli konop od trave, koji muti dno povlačeći se po istome. Što je more mutnije, to bolji lov. Na debeli konop na kop-ljištu privezan je tanki konop, na koji se nadovezuje drugi prema duljini mora i prama vjetru. Konop od jednog krila primi jedan bragoc, od drugoga drugi. Mrežu spusti se u more i otvore jedra, te brodeći bragoci usporedo potežu mrežu. Ribu gone libani među krila, odavle prelazi riba u srednji dio, već mrtva, iz prednjeg u vreću i odavle konačno u sam kogol. Za 2—3 sata potezanje je svršeno, bragoci se približe, mreža digne iz mora. Kad je to učinjeno, drugi bragoc spusti svoju mrežu, pa počimlje posao iz nova. Dok potežu drugu koću, dotle ribari na prvom bragocu vade ribu iz mreže.
Tartana mjeri samo 14 m, a visoka je pri saki 4 m, na kraju krila samo 30 cm. Šaka dugačka je 4 m. Poteže je samo jedan bragoc. Konopi mreže privezani su na jaka kopljišta pričvšćena na krmi i provi bragoca. Kad je mreža spuštena, brod rastvori jedra i pušta se vjetru poprijeko. Nakon izvjesnog vremena mreža se isteže iz mora, lovina izvadi i mreža spušta opet u more.

e) Mreže, što se potežu na vitlo.

Strašin sastoji od same šake, dugačke 11 m. Sastavljen je od komada mreže široka 300 oka, s desne i lijeve strane stave se klinovi od mreže visoke na vrhu 150 oka. Gornji dio šake rastegnut je na drvenom kolcu, a donji pun je teških olovnica. Na svakom donjem kraju privezan je sem toga oveći kamen, da donji dio šake što jače struže po dnu mora. Bolje bi bilo, da se ne upotrebljuje, jer muti i dere dno.
Kogol sastoji od 12 komada guste mreže, duljina 20 m, visina pri saki 2.5 m, a na kraju krila 1.5 m. Šaka je okrugla, otvorena i rastegnuta na 3—4 obruča. Promjer 70 cm, duljina 4—5 m. Vršak šake sveže se kao puna vreća. Krila mreže privezana su na kopljišta. Konopi sa tih kopljišta privežu se u izvjesnom razmaku na kopljište dugačko 9—10 m.
Pri ribanju ide se brodom van, kako daleko, ravna se po prilikama. Najprije se spusti šaka zatim krila pa i kopljište vozeći međuto prema kraju i puštajući i konope, na koje je mreža privezana. Čim se dođe na plitko, baci se sidro i kad ono prihvati, stavi se konop na vitlo, koje se zatim okreće i mrežu poteže. Mreža je uvijek jednako otvorena, kako je kopljište dugačko. Kad se mreža digne na brod, odveže se vršak šake, riba istrese, šaka sveže i prema potrebi opet spušta u more.Ova vrst mreže više se upotrebljuje pri ribanju za kućnu potrebu.

f) Mreže, što se potežu po razu mora.

Jaglara ima velikih i malih. Velike dugačke su do 101 m, visoke pri saki 20 m, dočim su male dugačke 60 m, a pri saki visoke 3—6 m. Opskrbljena je u gornjem dijelu većim komadima pluta, dočim je dolnja strana opterećena sa toliko olova, da stoji u vodi okomito rastegnuta. Služi samo za lov jaglica (Belone acus) koje se uvijek drže na morskoj površini. Lov se izvršava redovito nasred mora, rijetko skraja.

g) Mreže, što služe kao zatvor.

Veličina polandare ravna se prema volji i sredstvima njezinoga gospodara. Dugačka je obično 300 m, visoka po sredini 40, a pri krajevima krila 12 m. Okca mjere 60 mm. Na gornjem su konopu jaki komadi pluta, i to na sredini 30 cm dugački 20 cm široki i 4 cm debeli, prema krajevima manji. Na donjem konopu privezano je okruglo kamenje, koje treba da je toliko teško, da povuče mrežu do dna. Pri prijenosu mreže kamenje se odriješi, da se opet priveže prigodom spuštanja mreže u more.Upotrebljuje se za lov polanda, luča i trupaca tečajem zime, od novembra do marta. Kad se vidi, da se riba pojavila blizo obale, mreža se spusti u more i riba zatvori u dragi ili uvali. Ako je blizo dosta ljudi, mreža se poteže, da se riba stisne u manje mora i tu pohvata ili se glavna mreža pusti stajati, gdje je stavljena, a riba se pohvata manjom mrežom.
Tunjava upotrebljuje se za zatvaranje tuna, pa je naša najveća mreža. Upotrebljuje se ljeti od aprila do juna, pa od augusta do novembra. Dužina i visina odmjeruje se prema prilikama. Srednja je dužina oko 500 m, širina po sredini oko 50, a na krajevima oko 15 m. Gornji konop proviđen je plutastim pločama 35 cm dugačkim, 25 cm širokim i 5 cm debelim. Prema krajevima krila plutove ploče manje su. Na donjem konopu privezano je kamenje, na svaka 3 m kamen od 5 kg.Tunjara se ne poteže. Gdje se pusti u more, tu i stoji. Zatvorena riba goni se na tješnije sa manjim mrežama i zatim tunjara diže.Kad je lov gotov, mreža se mora rastaviti u nekoliko dijelova i odvezati kamenje, jer bi se htjelo do100 ljudi, da je ponesu.

Kako se priređuju mreže stajaćice i potegače i od čega se pletu i kako se čuvaju, od manje je važnosti za svrhu ove publikacije.

Sitniji ribarski alat.

Osim mreža služi nam za lovljenje riba razni sitniji alat. Kao prvi spomena je vrijedan:
Parangal: To je dugacka, čvrsta uzica na kujuj su u razmacima od 4 m privezane udice. Ima parangala i sa 1000 udica, dakle 4 km dugačkih. Veličina udice ravna se prema ribi, što ju želimo uloviti. Mali se parangali upotrebljuju za lov ugora (Conger vulgaris) uz kraj, a veliki su parangali za otvoreno more, a za hvatanje landovine (Elasmoaranchi). Kod nas love parangalom na otvorenom moru ponajviše Komižani oko ostrva Palagruža, Brusnika i Sv. Andrije.Naši ribari sa parangalom spuštaju ga na dno, pa je kasnije dosta muke, da se izvadi navlastito ako o što zapne, te se dešava, da se dio parangala izgubi. Bolji je novi postupak sa parangalom, čije udice ne tiču dno, a i lov je bolji, jer nijedna meka na udici nije sakrivena.
Za igle (jaglice) upotrebljuje se plutajući parangal. Pošto se iglice drže površine, mora se i parangal udesiti, da ne pada dublje, a to se postizava na način, da se između 3-4 udice na uzicu priveže komad pluta. Na kraju parangala pričvršćena je daščica sa malim jedarcem. Vjetar s kraja goni daščicu vanka i kad je sav parangal spušten u vodu, ribar ga ili drži u ruci, ili priveže uz kraj, da za nekoliko vremena ili čak i drugo jutro parangal skupi i digne lovinu.
Panula je mjedena žica dugačka 6 do 8 m, svršava sa 2 udice, na koje se stavi ili friška sardela ili suha koža morskoga pauka ili pak i komadići bijele krpe. Žica pričvršćena je na jaku uzicu od konoplje, dugačku od 50 do 50 m. Spušta se u vodu iza krme, kad brod jedri. Cesto se na panulu zaleti i veća riba, navlastito zubatci. Najbolji je lov iz jutra i pred večer.
Za razne ribe panula se razno priređuje.
Tunja — povraz je nit zasukane konoplje ili druge pređe, deblja ili tanja, kraća ili dulja prama vrsti ribe, što se ima uloviti. I udice su razne veličine, a može biti na niti samo jedna udica, ali se mogu staviti i dvije, tri pa i četiri udice. Na udicama je meka, a ispod udica olovo ili komad gvožđa, da udicu poteže na dno. Tunje motaju se oko komada pluta, drveta, pa i oko posebnog motovila.
Pušća je udica za lignje (Zoligo vulgaris) i sipe (Sepia officinalis). Istoj svrsi služi i pušća sa iglama.
Sipac. Kad se sipe mrijeste, love se i na drugi način. Učini se komad drveta u obliku sipe. Po mjesečini se lovi. Sipac privezan uz udicu spusti se u more samo 1 m daleko od krme. Čim sipa vidi sipac, skoči na nj. Ribar mora paziti i čim to opazi, pothvati sipu sa opravom i digne je.
Pljusak je tunja bez udica. Na tunju privezano je drvce u obliku ražnjića, na koji se natakne komad ribe. Ribar baci svom snagom ribu u more te ovda onda pritegne, da ne padne na dno. Lignja i sipa zalete se na meku i čvrsto je drže. Ribar malo po malo priteže tunju kraju, te sa kopljem, na čijem su kraju 4 jake udice, koje polako spusti pod lignju ili sipu, zatim naglo potegne i lov na kraj izvrne.
Vrša ili vršva opletena je od tankog pruća mrtine ili žuke sa rascijepanom trstikom. Vrše su sa 1 ili 2 otvora, kuda riba ulazi. Otvori su poput lijevka, čiji je uski kraj okrenut unutra. Riba uđe kroz otvor u vršu, ali ne može van. Pletež je gušći ili rjeđi, što se ravna prema ribi, za koju je određena. Najrjeđe su vršve za jastoge i hlapove. U novije doba pletu se vrše i od okalajsane žice. Neke ribe uđu u vršu i bez posebne meke, dočim za nekoje treba staviti meku.
Orćaš (sačmarica) je posebno spletena sprava, koja se baca na ribu. Pri bacanju raširi se u obliku zvona i padne na ribu. Obod orćaša proviđen je olovom, da lakše padne na dno. Hoće se dosta vježbe, da se s ovom spravom štogod ulovi.
Mrežnjak je mrežica savijena oko gvozdene šipke savinute u okrug. Mrežica u sredini pada na mrtvo. Uz šipku privezane su 4 uzice, koje se u vi-. sini od 2 m spajaju u jednu. Lov je jednostavan. Ribar stoji u brodu i spušta spravu sve do dna. Poviše sprave baca meku, najobičnije nešto mekinja, na što su ribice lakome. Sprava se pomalo podiže i kad se blizu razine skupilo dosta ribica, naglo se potegne.S ovom spravom love se gerice (Atherina boveri) i crnjak (Holiastes coomis).
Janka ili oprara je vreća od jake mreže. Vreća je pričvršćena na savinutu gvozdenu šipku, a ova na drveni držak dugačak 1.5—2 m. Jankom grabi se riba iz raznih potegača, a služi i pri lovu sipa na sipac.
Kunjkara služi za vađenje mušula (Arca Noae) i kamenica (Oštrica edulis) sa dna morskoga, a sastavljena je od gvozdenog pravokutnika, dugačkog 1 m, visokog 0'35 m, širina razna. Stranica, što struže po dnu, oštra je i malo okrenuta prama dolje, da bolje struže po dnu. Svršava sa dva kraka sa viticom, na koju se priveže konop dugačak 70—80 m. Kraj užeta privezan je brod. Kako brod jedri, poteže kunjkaru, a ona diže sa dna sve, što nađe, i to sprema u pripojenu vreću od jakoga špaga. Nakon izvjesnog vremena kunjkara se digne i isprazni, pa poslom proslijeđuje.
Losnar ili ošćurar upotrebljuje se za dizanje lostura (ošćura-Pinna squamosa).
Pobuk je drvena sprava za udaranje po moru radi plašenja riba.
Kliješta ili kopitar služi za dizanje školjaka zvanih kopitar (Spondvlus gaederopus), a diže se njim i kamenje, na kojemu se nalaze razne školjke, navlastito kamotoč (Pholax dattvlus).
Osti ili ostve sliče viljuški. Imaju 5—11 zubaca. Srednji zubac sliči strjelici dok okrajni zupci nose samo po jedan jezičac. Viljuške nasađene su na odulji držak-ostilj. Ova sprava služi za ribanje prigodom vožnje uz obalu.

Navedeni alati najvažniji su za lov riba. Ima tih alata još, prema prilikama u pojedinim krajevima.

Opis najvažnijih riba u Jadranu.

Sardela — srdela (Clupea pilchardus ili Cl. sardina Cum). Narastu i do 16 cm duljine. Redovito su manje od te mjere, jer se polove prije nego izrastu. Tijelo je okruglo duguljasto, visoko za 1/5 ili 1/6 vlastite duljine.Boja ozgor zeleno-maslinasta sa ovećom modrikastom prugom. Sa strane i ozdol srebreno je bijela. Uz sardele treba spomenuti i inćune (brgljun, ančučuga, sardon- Engraulis encrasicholus Aneh).I ona se kao i sardela javlja u ogromnim jatima. Od sardela razlikuje se po ustima. Usta u sardele su malena, obje čeljusti jednake su duljine i ima zubiće samo na skržnim lukovima. Ljuske su dosta velike i lako opadaju.
Živi u atlantskom oceanu uz obalu sve do Engleske, u Sredozemnom i našem moru. Atlanska sardela veća je od naše. Tamo izraste i do 25 cm, dok je kod nas za 1/3 manja. Naše srdele nijesu svuda jednake. Najsitnije su u Hrv. Primorju i u neretvanskom kanalu, nešto veće u kanalu bračkom, hvarskom, šoltanskom i trogirskom, a najveće kod Cavtata, Mljeta, Korčule i Visa. Ljeti žive više na površini, zimi se spušta dublje. Hrane se sitnim račićima.
Brgljun ili inćun ima protegnuto i zaobljeno tijelo. Gornja čeljus dublja je od donje, pa se po tome razlikuje od sardele.Ima zubiće po svim kostima u ustima. Na hrptu je smeđosiva, ozdol bijela, mrtva-tamno modra. Naraste 15 cm. Ljeti se drži uz obalu, a zimi ide i ona u dublje.
Meso sardele ukusno je i traženo, bilo u svježem stanju, bilo konservirano pomoću soli ili u ulju. Za nas je važna jer predstavlja oko 50°/o našega ribolova.
Skuša ili v e r n u t-lokarda (Scomber scomber Linn) dosegne duljinu i od 45 cm. Ozgor je modrikaste ili zelenkaste boje protkana sa nekoliko skoro crnih crta. Ozdol je srebrenasto bijele boje. Živi u našem i susjednim morima. Meso je ukusno i traženo. Lokarda je najljepša i najplemenitija riba u familiji skuša. Živi uvijek u velikim jatima. U maju i junu približuju se k obali. Čim ih opaze, sve se užurba, da ulovi što više. Jedan dio pojede se, a drugi usoli. Lokarde love udicama-paneli i mrežama pod svijeću, a love se i mrežama stajaćicama. Lov traje od aprila do oktobra. Hrani se sitnom ribom, racima, ribljim leglom i mekušcima. Vrlo je proždrljiva, radi čega se lako hvata na svaku meku, pa i na krpu.U Dalmaciji se prava lokarda zove skuša ili vernut, a imenom lokarda označuju manje vrijednu odliku Scomber colias Linn, zovući je skuša bilica. Ta odlika zove se u Hrv. primorju plavica.
Tun (Thynus thynus Linn). Naraste i do 2 m duljine, pa i više te do 200 kg težine. Glava iznosi 1/4 tjelesne duljine.Ozgor je tamno-modrikaste boje, ozdol sivkast sa mnogobrojnim srebrenastim pjegama.
Tuna spada medu naše najvažnije ribe. Javlja se u velikim jatima. Tijelo je u tune stisnuto i zaobljeno, ozgor crno modrikasto, ozdol sivkasto i svijetlo pjegasto.Živi u dubinama mora, za doba mriještenja izlazi na površinu i uz obalu. Domovina je tune Sredozemno more. Javljaju se koncem marta i putuju do polovice juna od juga prama sjeveru, a od polovioe juna do konca augusta u protivnom smjeru. Vrlo je plašljiva. Meso je izvrsno, bilo svježe, bilo konservirano.
Luc (Enthvmus pelamis Cuv). Naraste do 70 cm duljine. Glava joj je dugačka, skoro 1/3cijele duljine, oči malene. Živi u našim i susjednim morima. Meso nije osobito. Ima ih, koji kažu, da je meso luča otrovno.
Polanda ili palamida (Pelamvs sarda BI.). I ona naraste do 70 cm duljine. Po leđima je modri-kasta sa crnkastim prugama, a po trbuhu srebrenasto bijela. Meso joj je cijenjeno.
Zubatac (Dentex vulgaris Cuv). Naraste do 1 m duljine, redovito lovi se mnogo manji. Glava je duljinom jednaka visini tijela.Boja ozgor modrikasta, sa strane žuto srebre-nasta sa uzdužnim prugama ili pjegama.U našem moru živi i zubatac krunaš, a neki razlikuju i zubatac barjaktar. Razlikuju se od pravog zubatca formacijom glave i crvenkastom bojom, pa crnkastim pjegama po leđima.
Podlanica-komarča, orata, orada (Chrysophrys aurata Linn). Bude i do 50 cm dugačka, a visoka za Vs duljine. Po leđima je modrikasta iii modrikasto-zelena, po trbuhu srebrenasto bijela sa nekoliko uzdužnih smeđo zlatastih pruga. Iza očiju ima sjajno zlatastu pjegu, koja prelazi u ljubičastu boju. Između očiju opaža se često žuta pruga. Peraje su ljubičaste. Meso je izvrsne kakvoće, mnogo traženo i dobro plaćeno.
Lubin — luben, lubanj, ljubijaj — smudut — agač — (Dicentrarchus labrax Cuv) ili Labrax lupus Cuv). Spada u obitelj Grgeča. Živi najviše u Sredozemnom moru. Pliva uvijek u društvu, a znade zaci i u rijeke. Riječki lubini više su cijenjeni.Naraste i do 1 m duljine, a bude i do 10 kg težak. Ozgor je sivo srebrenaste boje prelazeći u srebreno bijelu boju sa strana. Peraje su sive.Tijelo mu je produženo. Hrani se sitnijom ribom, a jede i rakove i crve. Love ga mrežom i ostima. Na udicu hvata se teže.
Cipal (Mugil Cephalus Cuv). Potpuno razvijen mjeri i do 70 cm. Glava mu je široka. Boje je sivo pepeljaste i tamne na leđima, srebreno bijele na trbuhu. Cipli živu u jatima blizu hridastoga dna, a zalaze i u rijeke. Zrele jajinjake sole i prodavaju pod imenom botarga. Živi u moru i u rijekama blizu mora. Osim spomenutoga imaju još nekoje odlike, kao Cipal balavac, C. zlatar, C. bavuš, C. ludaš, C. putnik.
Kovač (Zeus faber Linn). Može narasti i do 60 cm duljine. Tijelo mu je visoko i splošteno. Visina tijela je za 2,5 puta manja od duljine. Glava je velika i iznosi dobru trećinu tjelesne duljine. Boje je sivo srebrenaste, katkada žutkaste i sa svake strane nalazi se okruglasta, crnkasta pjega, bijelo okružena. Živi više osebice. Meso je izvrsne kakvoće i cijenjeno.
Trlja (Mullus barbatus i Mullus surmuletus Linn). Prvi naraste do 30, a drugi do 40 cm duljine. Prvi ima glavu sa pravilno savinutom čelnom kosti, drugi ima čelnu kost ravnu, koso prama čeljusti. Ovu nazivlju prava trlja, dok prvu zovu trljaš. Ispod čeljusti vise im dva mišičasta izrasta, kao brkovi, koje po volji spušta i diže, a služe joj za kopanje po mulju, gdje traži crve za hranu. Boje su crvene, sa strane crvenkaste, ozdol bijele. Sa strana imaju tri ili četiri zlatno-žute pruge.
List obični (Solea vulgaris Cuv). Tijelo mu je splošteno. Hrbat ne drže gore nego plivaju na desnoj ili lijevoj strani, pa izgleda, da im je gornja strana hrbat, donja trbuh, što u istinu nije. Oči su na jednoj strani. Donja je strana ribe bijela, gornja različito išarana. Živi obično na dnu većinom plitkog mora, a nekoje zalaze i u rijeke. Do sada se pozna oko 180 vrsti listova. Meso im je vrlo tečno i traženo. Kod nas se najviše listova nalazi uz Neretvu.
Ugor — gruj, grum, — grunj (Conger vulgaris Cuv). Živi samo u moru; naraste i preko 2 m duljine, a bude težak i preko 30 kg. Koža mu je sluzava, sivkasta i blijedo smeđa, katkada i modrušasta. Po trbuhu je bijel. Po bokovima ima prugu složenu od većih rupa, koje su svijetlo obrubljene.Živi po svim morima toplog i umjerenog pojasa. Najviše ga je uz evropske obale Atlantskog oceana pa u Sredozemnom moru, a po tome i u našem moru. Zadržava se uz obalu, gdje se skriva među ili pod kamenje samo ako nađe rupe. Znade se zavući u mulj, isto kao jegulja. Velik je proždrljivac i grabežljivac. Čeljusti su mu vanredno jake, tako da bilo koju školjku zdrobi sa lakoćom. Mrijesti se zimi.Love ga udicama na parangal i u vršama. Što tamnija noć to bolji lov. Meso mu nije osobito, ali ga ljudi ipak rado troše.

Izvađanje ribanja. U glavnom razlikuje se zabavno, kućno i industrijsko ribanje.Zabavno ili športsko ribanje služi u prvom redu za razonodu. Počimlje sa tunjom, parangalom, pa dolazi i do uporabe raznih mreža manjeg oblika. (Nastaviće se.) Stanko Ožanić, Split.

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments

Kategorija Vremeplov | 1 Komentar »

Komentari

  1. Ilija, 31. August 2010.:

    Zdravo iz Makedonije!Sve je super i rado citam i uzivam citajuci vase tekstove i gledajuci trofejne slike!Zamolio bih sve velemajstore kolege(he,he)da razmenimo neke sheme oko postavljanja mamca pomocu plasticne loptice sa zveckom unutar loptice,Pozdrav iz Kocana.

Komentirajte ovaj članak

RTRS – reportaža o Nacionalnom parku “Sutjeska”

Emisija Radio televizije Republike Srpske o Nacionalnom parku "Sutjeska". httpv://www.youtube.com/wa
0 Komentara
9691 Čitanja

Planeta Zemlja živi “na kredit”

Ove godine smo u "crveno" ušli jedan dan ranije nego 2013., i čak mjesec i po dana ranije nego 2000.
0 Komentara
9066 Čitanja

FOTO: Završena federalna prvenstva u disciplinama “lov ribe udicom na plovak” i “mušičarenje”

U Busovači i Zenici 23. avgusta 2014. godine, u idealnim uslovima za takmičenje, održana su Federaln
0 Komentara
8778 Čitanja

U posjeti NP “Sutjeska”: Nezaobilazno mjesto za turiste iz cijelog svijeta

Piše: Ismet BAJROVIĆ Dodir čovjeka sa netknutom prirodom djeluje kao eliksir za dušu. Rijeka Sutjesk
0 Komentara
8752 Čitanja

VIDEO: Ogromna riba napala morskog psa i odvukla ga u dubine okeana

Na YouTubeu je objavljen video na kojem se vidi trenutak u kojem je ogromna riba zgrabila morskog ps
0 Komentara
8592 Čitanja

Spisak prijavljenih takmičara za federalna prvenstva u “lovu ribe udicom na plovak” i “mušičarenju”

U nastavku vijesti je konačan spisak učesnika federalnih prvenstava zakazanih za 23. avgust 2014. go
0 Komentara
7521 Čitanja

Reagovanje Mreže OCD “Jezero Modrac” na mjere koje su poduzeli Premijer TK i resorni ministar na smanjenju zagađenja jezera Modrac

Mreža organizacija civilnog društa "Jezero Modrac" cijeni korake Premijera Bahrije Umihanić i resorn
0 Komentara
7118 Čitanja

Dopis Predsjedniku – MHE Medna na rijeci Sani

Banja Luka, 3.9.2014. godine REPUBLIKA SRPSKA Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Predsjedni
0 Komentara
6527 Čitanja

REPORTER AVAZA U POSJETI KANJONU TARE

RIJEKA TARA – SUZA EVROPE, NAJLJEPŠA I NAJUZBUDLJIVIJA RIJEKA EVROPE Piše: Ismet BAJROVIĆ Na svom, p
0 Komentara
6442 Čitanja

Medjunarodno takmičenje Una open 2014-najava

Nacionalni park „Una“ i FFC „Una fly“ Bihać organizuju Međunarodno takmičenje u mušičarenju – flyfis
0 Komentara
6386 Čitanja

Lovili ribu, ulovili čudovište: ‘Ritalo se, mahalo je repom, ali uspio sam ga uhvatiti za leđa’

Ribič iz američke savezne države Floride iz Atlantskog je oceana prije nekoliko dana izvukao golemo
0 Komentara
4525 Čitanja

61. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak – Prelog, Hrvatska od 8 do 14. septembra

Na 61.svjetskom prvenstvu u lovu ribe udicom na plovak - seniori koje se održava od 8. do 14. septem
0 Komentara
4319 Čitanja

Kup BiH u ribolovu za osobe sa invaliditetom – Druženje ribara na obalama Drine

U organizaciji Sportskog saveza invalida FBiH i SSRI BPK Goražde, u nedelju, 21. septembra, na lokal
0 Komentara
4211 Čitanja

USR “Blinker” Kalošević: Memorijalni kup “Mustafa Mević – Pućo”

V. Memorijalno KUP-takmičenje u sportskom ribolovu "Mustafa Mević – Pućo" će se održati 14. septembr
0 Komentara
4210 Čitanja

5. Jadransko-podunavski KUP u mušičarenju

5. Jadransko podunavski KUP u mušičarenju ove godine održava se u Crnoj Gori od 12. - 14. septembra
0 Komentara
4206 Čitanja

Poziv za sastanak ribolovnih društava Tuzlanskog kantona

Na osnovu zahtjeva članica Tuzlanskog kantona, vezanog za potpisivanje ugovora o zajedničkim režimim
0 Komentara
4161 Čitanja

Naučnici uzgajaju ribe koje hodaju po tlu

Teorija evolucije kaže da su sve životinje koje hodaju po tlu evoluirale iz morskih životinja u neko
0 Komentara
3408 Čitanja

USR “Blinker” Kalošević-Tešanj: Održan Memorijalni kup “Mustafa Mević Pućo 2014”

Dana 14.09.2014 godine na ribarskoj stazi jezera „Mrkotić“ u organizaciji USR „Blinker“ Kalošević-Te
0 Komentara
2482 Čitanja

Završeno 61. svjetsko prvenstvo u disciplini “lov ribe udicom na plovak”

Na 61. svjetskom prvenstvu u ribolovu, disciplina "Lov ribe udicom na plovak, reprezentacija Bosne i
0 Komentara
1488 Čitanja

USR “Blinker” Kalošević – Tešanj: 5. tradicionalna “Fišijada”

Fišijada će se održati dana 28. septembra 2014. godine (nedjelja) na jezeru Mrkotić sa početkom u 08
0 Komentara
1358 Čitanja

Ribogojilište Laks Mostar

Element Baits

Takmičenja

Iz Udruženja i saveza