Rijeka Bosna

N/V izvora
utoka u BiH u metrima
N/V ušća
istoka iz BiH u metrima
Visinska razlika m. Dužina toka u km Dužina toka kroz BiH u km
560 89 471 271,0 271,0

 

 

Od svih rijeka koje izviru i uviru u Bosni i Hercegovini, najveća je rijeka Bosna. Izvire ispod Igman planine, u neposrednoj okolini Sarajeva, a nakon 270 km toka, ulijeva se u Savu kod Bosanskog Šamca.U izvorskom dijelu Bosna je tipična salmonidna voda sa izuzetnim potencijalom za mušičarski ribolov. Odmah nakon atraktivnog vrela, sabirući vodu iz nekoliko rukavaca, ulazi Bosna u pitoresknu zaravan, formirajući tridesetak metara široko korito ujednačene dubine i tekući lagano kroz sočne livade, izmedju obala, mjestimično zaraslih u rakite.

Miran tok, bujna biljna vegetacija dna sa dominantnim prisustvom modrozelenih algi, mnoštvo pješčanih trla i krupnog šljunka, lagan pristup svim dijelovima rijeke, čine ovaj dio Bosne potencijalno najperspektivnijom mušičarskom vodom u centralnoj Bosni. Nažalost, više od jedanaest godina o ovoj vodi se niko ne stara. Lovi se uglavnom na plovak živim mamcima, usljed čega je prvo nestao lipljen, a po “ćoškovima” je ostalo ponešto sitne pastrmke.Nizvodno od ušća Željeznice Bosna postaje znatno veća i toplija, što pogoduje značajnom prisustvu klena i sapače (potočna mrenica), a već ispod ušća Miljacke (nekada poznato lovište mladice) pastrmka gotovo da nestaje, ali se zato u sve većem broju pojavljuje mrena i škobalj. Sa Miljackom, nažalost, u Bosnu dolaze i sve otpadne vode grada Sarajeva i okolnih mjesta, usljed čega su česti masovni pomori ribe, a u periodu ljetnih žega i niskih vodostaja, četrdesetak kilometara toka (do Kaknja) ostane praktično bez ribe.Pravi tereni za lov sve vrste ribe počinju tek od kakanjske regije, gdje Bosna poprima karakteristike tipične vode mrenskog regiona, sa dominantnom populacijom škobalja i mrene, obiljem klena i sapača, i vrlo solidnim prisustvom šarana.Prije rata u Bosni, upravo taj kratki potez (tridesetak kilometara) između Kaknja i Zenice bio je jedini mogući lovni teren, kojem je gravitiralo više od petnaest hiljada ribolovaca iz Sarajeva, Visokog, Breze, Kaknja, Zenice, Viteza i drugih mjesta ove gusto naseljene regije. Naime, nizvodno od Zenice otpadne vode Željezare su totalno devastirale Bosnu u dužini od preko pedeset kilometara.Prestankom rada Željezare (proljeće ‘92) stanje se mijenja iz temelja. Već te prve godine po prestanku rada „giganta”, iz Save i donjeg toka Bosne su velikom proljećnom migracijom došle pod samu Željezaru neshvatljive količine razne ribe, pa se tu osim autohtonih vrsta (škobalj, mrena, klen, plotica, šaran, som) pojavile sasvim nove vrste riba, koje većina ribolovaca nikada nije ni vidjela (deverika, babuška, bodorka, šljivar, vretenar, bucov, grgeč). Polovinom devedesetih Bosna ispod Zenice se toliko pročistila da je postala gotovo normalna stvar da se ispod, sada već presušenih, odvodnih kanala industrijske vode, nekada najvećeg zagađivača na Balkanu, počela loviti pastrmka, mladica i pokoji lipljen.Poznajem virove (između Vranduka i Topčić Polja) na kojima ciljno možete loviti pastrmku i mladicu, a na istim virovima lovite šarana, bucova, soma, a da ne govorim o mreni, škobalju, klenu i plotici, kao dominantnim i sveprisutnim vrstama, sve do ušća u Savu.

Tek sada, deceniju nakon prestanka rada (najvećeg dijela) Željezare Zenica, te osam godina nakon formiranja solidne čuvarske službe, postaje ljudima jasna i vjerodostojna konstatacija čuvenog austrijskog ihtiologa Talera, s početka prošlog vijeka, da je „Bosna ribom najbogatija rijeka ovog dijela jugoistočne Evrope”.Nizvodno od Maglaja, a naročito od Doboja do ušća u Savu, postojećem bogatstvu ribljih vrsta pridružuju se još štuka i smuđ, što donji tok Bosne (zadnjih šezdesetak kilometara) čini ujedno i najatraktivnijom destinacijom za sve tipove ribolova…
 Piše: Ranko Travar(Preneseno iz Ribolovačkog magazina,decembar 2003)

————————————————————————————————————————————

 Bosna  je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana i istoričari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.

Bosna

Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100m³/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u avgustu i septembru. Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Spreča (137,5km) i Stavnja (30,4km) sa desne strane, a Fojnička rijeka (46km), Lašva (49,4km) i Usora (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče.

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije 2. svejtskog rata na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460km² sa srednjom nadmorskom visinom od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo.

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast Bosne i Hercegovine i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac.

The Bosna is the third longest river in Bosnia and Herzegovina, and is considered one of the country's three major internal rivers, along with the Neretva and Vrbas. The river flows for 271 kilometers (168 miles) and is found only in Bosnia. It has no foreign variations of its name, and is known as the Bosna in all three of the country's official languages, although it is sometimes spelled Vasna. In Roman times the river was called the Bosona, and it is thought that this is probably the Illyrian origin of the name Bosnia.

 Course and tributaries
The river Bosna also makes up the Bosna River Valley, the country's industrial center and home to close to a million people, as well as the location of several major cities. The river's biggest tributaries are the Željeznica, Miljacka, Fojnica, Lašva, Gostović, Krivaja, Usora, and Spreća rivers.

The river originates in the Vrelo Bosne, on the outskirts of Sarajevo at the base of mount Igman. The spring is one of Bosnia and Herzegovina's chief natural landmarks and tourist attractions. From there it flows north until it feeds into the river Sava.

Although it does not pass through any foreign countries, the Bosna flows through a number of cantons and regions of Bosnia. From its starting point in the Sarajevo Canton, it also flows through Zenica-Doboj Canton, Doboj Region, and Posavina Canton, in that order.

On its way north the river Bosna also passes through the cities of Visoko, Zenica, and Doboj. Its most famous tributary, the Miljacka, passes through Sarajevo as well.

 

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments