Potočna pastrmka (Salmo trutta m. fario)

Potočna pastrmka je slatkovodna, potočna forma morske pastrmke Salmo trutta. U izvjesnom smislu, ova vrsta je tipični predstavnik familije Salmonidae.
Jedna je od najpoznatijih i široko rasprostranjenih slatkovodnih riba. Oblikom i građom, a u velikoj mjeri i bojom svoga tijela, izuzetno je prilagođena uvjetima staništa. Odlikuje se relativno velikom glavom i velikim ustima. Vilice i vomer su snabdjeveni oštrim zubima. Boja tijela je u direktnoj zavisnosti od mjesta njenog obitavanja. Zato se susreću tamnije, svjetlije, maslinastosmeđe i slično kolorirane jedinke. Boja leđa je uglavnom maslinastosmeđa, dok su bokovi žućka-stozeleni. Po tijelu se uočavaju tamne i crvene pjege oivičene svijetlim rubovima. Cijelo tijelo je pokriveno sitnim, tankim i okruglastim krljuštima (ljuskama). Mlađe jedinke u prvoj godini života imaju na bokovima tijela desetak tamnih ovalnih mrlja, tzv. “mladalačko ruho”, koje nestaje u starijoj dobi.
Potočna pastrmka naseljava planinske vodotoke (potoke, rječice, i, mnogo rjeđe, rijeke), koje odlikuje hladna, bistra i čista voda bogata kiseonikom i sa slabo izraženim oscilacijama temperature. Naseljava dijelove potoka – rijeka pri dnu i velike virove na teško pristupačnim terenima.
Spolnu zrelost dostiže u drugoj ili trećoj godini života pri tjelesnoj dužini 25–30 cm. Ženke odlažu 500 do 3.000 jaja dijametra 4,5-5 mm. Prosječna plodnost je oko 1.500 komada ikre na 1 kg tjelesne mase. Kod potočne pastrmke je u doba mrijesta (novembar, decembar, a rjeđe oktobar ili januar) izražen spolni dimorfizam. Mužjaci su življe obojeni, a trbuh im je nešto uži nego kod ženki. Kod ženki je tada trbuh zaobljen, a oko spolnog otvora se uočavaju zacrvenjene otekline. Kod mužjaka (posebno starijih) donja čeljust je nešto izduženija u vidu kljuna. Ova vrsta se u periodu mrijesta karakterizira tzv. mrijesnim migracijama kada jedinke iz donjih dijelova (nizvodnijih) ili akumulacionih jezera (kad imaju slobodan prolaz) kreću u anadromne migracije do mjesta bliže izvorištima. Mrijeste se na pogodnom pjeskovito-šljunkovitom ili kamenitom dnu sa izraženim strujanjem vode. Ženke odlažu ikru na dubini vode od oko 0,5 m. Nakon završenog mriješćenja ribe migriraju nizvodno (katadromne migracije) na mjesta svog obitavanja.
Potočna pastrmka se hrani faunom dna tekućice, u prvom redu ličinkama raznih vrsta insekata i predstavnicima ostalih skupina vodenih beskičmenjaka, manjim ribama pa čak i vlastitom mlađi. Dužina života ove ribe je do 15 godina, kada naraste i do 1 m dužine i 15 kg tjelesne mase, što je u direktnoj povezanosti sa uvjetima ishrane. Na njenim prirodnim obitavalištima (gornji dijelovi tekućica) najčešće se love jedinke od 0,30-1,00 kg.

Treba naglasiti izuzetnu potencijalnu mogućnost rasta ove vrste. A g a n o v i ć (1979) ističe da su zabilježeni primjeri da u optimalnim uvjetima za dvije godine života potočna pastrmka može narasti i do 1,5 kg. Autor dalje navodi podatke da su ulovljene vrlo krupne jedinke ove vrste, čak i od 124 cm dužine i 25,5 kg mase (u jezeru Lokvar kod Delnica, 1968. godine) i 23 kg (u Plivi kod Jajca, 1975. godine). Ovakvi primjeri potvrđuju konstataciju da je rast potočne pastrmke udirektnoj vezi sa životnim uvjetima staništa (fizičko-hemijski kvalitet vode, količina hrane i ostali činioci koji su u vezi sa veličinom tekućice).

Široko je rasprostranjena u hladnim planinskim tekućicama zapadne Evrope, od Španije do Skandinavije, srednje Evrope i Balkana te u planinskim tekućicama Kavkaza. U Bosni i Hercegovini je srazmjerno česta u planinskim tekućicama oba morska sliva. S obzirom na brojnost, kvalitet mesa i rasprostranjene, potočna pastrmka predstavlja vrlo atraktivnu riblju vrstu za sportski ribolov. U budućnosti bi trebalo posvetiti veliku pažnju održavanju brojnosti i zaštite autohtonih populacija ove plemenite vrste u Bosni i Hercegovini.

Kod nas, lov na potočaru je dozvoljen umjetnim mamcem, imitacijama mušica, i drugim varalicama.Jako oprezna i plašljiva riba koja zahtjeva umjeće i strpljenje od ribolovaca koji su namjenili da je ulove.Kad je “ubodena”, izuzetno je borbena i rijetko koji početnik će se izboriti i sa osrednjim komadom.Za ribolov mušicama, najbolji periodi su od aprila do polovine jula, i od avgusta do oktobra, ujutro i predveče, dok za oblačnih dana i poslije ljetne kiše može “uzimati” tokom čitavog dana.Njeno meso se smatra najkvalitetnijim od svih riba.



SALMONIDI

CIPRINIDI

MORSKE RIBE