Grgeč (Perca fluviatilis)

Bandar – Ostriž

Bandar naseljava cijelu Evropu, osim voda Škotske i Norveške. Naseljava sve vrste vodenih teritorija. Bez obzira na tip vode, bandara uvijek tražite iza betonskih blokova, većeg kamenja, potopljenog drveća, među vodenim biljem ili ispod podlokane obale iz koje izrasta dosta korenja priobalnog drveća. Mrijesti se obično od marta do aprila, ali ako je temperatura niža, taj period može da se produži i do juna. Ženka polaže i do 200.000 komada ikre i to je razlog brzog osvajanja novih voda.

U mladosti, bandar je vretenast, ali sa godinama dobija grbu iza glave. Naraste i do 50 cm sa težinom do 2 kg i može živjeti i do 50 godina. Najčešće upecani primjerci su oko 200g.

Bandar je jatna riba i u jatu i lovi, a samo kada ostari postaje usamljenik. Jata su obično sastavljena od primjeraka iste veličine i što su članovi mlađi jato je veće. Sa dolaskom noći i polaskom na počinak jato se raspada, da bi se izjutra opet formiralo. Odrasli grgeči zimi, iz dubina, periodično dolaze u pliće dijelove da nešto s nogu ulove i pojedu, pa se zatim ponovo vraćaju u dubinu. Najaktivniji je kada je temperatura preko 14°C. Kada temperatura padne ispod 4°C bandar pada u san. Bandar je lijepa riba, čiji oblik tijela ukazuje na grabljivi način života. Leđa su mu maslinasto zelena sa 6 do 7 crnih linija koja mu pomažu da se sakrije u vodeno bilje odakle vreba plijen. Rep je mali, pa bandar nije brz plivač, ali je izuzetno izdržljiv. Bandar plijen progoni, za razliku od štuke koja plijen napada u trenu i brzo odustaje.

LOV GRGEČA

• Taktika za lov sitnijih bandara
Sitni bandari žive u svim tipovima voda, a narav im je takva da napadaju svaki mamac koji pecaroš baci u toku cijelog dana. Često je jedina riba koja grize u toku dugih ljetnjih dana. Najčešće se mogu naći na skrovitim mjestima gdje neki objekat natkriva površinu vode, recimo vrba ili dok, ali i plivajuća vodena trava. Korjenje i panjevi su sigurni znak da su bandari tu. Najviše voli sporotekuće i mirne vode i rijetko se kreću u matici rijeke.

Kada koristite velike mamce kao što su gliste, bandar napravi pauzu prije nego što uzme mamac. Naizgled se čini da se igra sa njim, plovak prvo krene da tone, ali ubrzo počinje da vibrira. U tom trenutku kontra je siguran promašaj. Treba sačekati da bandar potpuno uzme mamac, što on i radi odlučno potpuno potapajući plovak. Ukoliko zakasnite sa kontrom, može vam se desiti da vam udica ostane u želudcu upecane ribe.

Pecanje plovkom i dubinsko pecanje su podjednako efikasni pri lovu bandara. Međutim, ako pecate bliže obali, prednost dajte plovcima. Laka pecaljka i fiksirana špulna sa najlonom nosivosti do 1 kg su idealna kombinacija. Ukoliko pecate na većim daljinama, koristite dubinku i hranilicu. Najlon nosivosti do 2 kg je pravi izbor.

• Taktika za lov velikih bandara
Najveći problem kod lova krupnih bandara su upravo njihova sitnija sabraca koja jednostavno napadaju svaki mamac koji im se nađe u blizini čim ga spaze. Jedini način da stignete do krupnijih komada je da izaberete pravu vodu, metod i doba godina za njihovo pecanje. Imajte na umu da čak i najmanja jezera skrivaju u svojim vodama krupne jedinke. Jesen je pravo vrijeme za lov na krupnije bandare. U to doba godine oni formiraju velika jata na dnu vode kako bi zajedno migrirali u najdublje dijelove gdje prezimljavaju. U tom periodu su izuzetno proždrljivi i agresivni.

Kao tradicionalni mamci koriste se gliste, žive i mrtve ribice (najbolje plavci), ali i durbaci mamci koji se sve češće koriste.

Na većim, dubljim vodama, možete pokušati da zainteresujete ribu primamom. U hranilicu stavite aromatizovanu primamu za bijelu ribu sa dodatkom mesnih crvića. Sa aromom se može eksperimentisati: suha krv i ekstrakt crva uz crvenu boju često mogu pomoći. Mesni crvići imaju zadatak da privuku sitnu ribu čije će prisustvo zainteresovati veće bandare. Na manjim jezerima i kanalima upotreba hranilice može pretjerano uznemiriti ribu. Na ovim vodama bolje je koristiti dubinsku metodu ili vagler plovak, a udicu mamčiti glistom. Kod vaglera dodajte na udicu i par crvića kako bi svojim pokretima učinili mamac življim. Svakih par minuta kratkim trzajem povlačite štap, što će često rezultovati ugrizom sumnjičavog bandara u blizini. Na velikim, dubokim vodama varaličarenje je mnogo efikasnije od bilo kog drugog metoda jer vam omogućava da pretražujete kompletnu površinu vode. Patenti kao što su ABU Toby, Atom, Reflex i Zoranovi vobleri veličine 5 cm u sivo-bijeloj boji su se već do sada dobro pokazali. Ono što je najbitnije jeste da povlačite varalicu što je sporije moguće, da joj dozvolite da potone do samog dna prije nego što je povlačenjem dovedete do površine. Nije loše da koristite sajlu za vezivanje varalice, jer se može desiti da na nju napadne štuka, koja bi monofilament presjekla svojim oštrim zubima.

Bandar obično ne uzima mamac naglo, već prvo voli sa njim da se poigra, što čini pravovremeno kontriranje dosta teškim. Kod pecanja plovkom, recimo, dobro je sačekati par sekundi nakon što plovak nestane, pa tek onda kontrirati i to blago. Nemojte predugo čekati, jer riba može ispustiti mamac, ali i potpuno progutati udicu koju je kasnije teško izvaditi. Crvena boja je najprivlačnija za bandara. Uz standardni mamac na udicu se može dodati crvena pločica ili perce. Ukoliko varaličarite, probajte varalice sa crvenim tijelom ili nekim većim crvenim dijelom. · Najkrupniji bandari žive u najvećim dubinama rijeka, nizvodno od velikih predmeta u vodi, kao što su nosači mostova ili stijene, pored potopljenog drveća. U jezerima najčešće se okupljaju na mjestima gde korjenje priobalnog drveća pravi gust splet kanala u vodi natkrivenoj sjenkom krošnje. Često patroliraju i dijelovima vode koja je obrasla površinskom vegetacijom. Ljeti, mjesta gdje je struja jaka, gdje se voda pjeni i osvježava kiseonikom su rado posjećivana mjesta za krupnije bandara. Takođe, bandara ima gdje god ima i sitne ribe kojom se bandari hrane.

Kako je bandar zainteresovan za sve što sija i vibrira, gotovo svaka varalica će za njega biti odlična. Ukoliko želite da pretražite vodu po dubini koristite fleksibilne silikonske varalice. Boja zavisi od mjesta do mjesta. U većini slučajeva je to čisto bijela varalica, dok se na drugim vodama žuta ili crvena varalica pokazuje kao bolja. Varalica može biti u obliku tvistera, ali ni oblici rakova, žaba ili ribica nisu loši. Kod vođenja mamca obratite pažnju da bandar nije bog zna kako brz i spretan plivač. Omogućite mu da mamac sustigne. Metalne varalice, kao što su Mepps (veličine 0-2), Tori i Panter Martin su se na mnogim vodama pokazale kao dobitna kombinacija. Na ovakve varalice može se okačiti komadić crvenog platna ili plastike kako bi još više privukle pažnju proždrljivog bandara.

Dobar metod pecanja bandaraje sljedeći:
Na udicu postaviti dvije manje gliste ili kombinaciju gliste i mesnog ili brašnenog crva. Deset santimetara od udice postavi se olovo koje ne može da se približi udici jer ste ispod olova postavili stoper. Ovakvim sistemom polako pretražujte dno. Bacajte polako i oprezno. Pretražite teren sa lijeva na desno, a onda promjenite lokaciju.

Još jedna kombinacija je česta:
Metalna varalica sa glistom razvučenom po najlonu i udicom na kraju. Ovakav sistem ribu privlači vibracijom i sjajem varalice, ali i mirisom i oblikom gliste. Ovdje je bitno da glista prilikom vučenja bude potpuno ispravljena. Vođenje ovakvog sistema može biti po sredini vode, ali je češće vođenje odskakanjem od dna. Nakon zabacivanja sačeka se da varalica padne na dno. To se vidi po tome što se najlon opusti potpuno. Zatim vrh štapa spustimo na oko 50 cm od površine vode i namotamo koliko možemo najlona, a da ne pomjerimo varalicu. Sljedeći potez je naglo izdizanje vrha štapa za oko 80 cm. Varalica će na ovaj trzaj poletjeti sa dna, što često izazove bandara da napadne. Nakon nekih 80cm varalica se zaustavlja i ponovo pada ka dnu imitirajući bolesnu ribu. Cio postupak se ponavlja sve dok ne izvučemo varalicu iz vode.

Bandar se može, mada ne baš često, loviti i strimerom. Uglavnom se koristi plavi ili narandžasti strimer na udici veličine 6-8. Ovakav strimer treba da ima i par zlatnih niti u sebi. Vođenje ovakvog strimera je po dnu. Prvo zabacujemo strimer na mjesto gdje predpostavljamo da su bandari, pa kao i u prethodnom slučaju imitiramo bolesnu malu ribu.

Živi i mrtvi kederi su dobri mamci za bandare. Za razliku od varalica, gdje riba uzima mamac na brzinu, ne gledajući kako joj ne bi pobjegao, kedera bandar dobro zagleda prije nego ga proguta. Ovo znači da sajlu ne smijete koristiti. Koristite monofilament ukoliko ste sigurni da nema štuka u blizini, inače koristite neki od novih materijala kao što su Kryston Silkworm ili Kryston Quicksilver. Pravo mjesto za zabacivanje kedera je u blizini mjesta gdje lokvanji prekrivaju vodu.
Ukoliko koristite mrtvog kedera, otpustite najlon ili koristite maksimalno lako olovo, kako bendar ne bi osjetio otpor pri uzimanju mamca. Olovo i mamac se mogu uplesti u organske ostatke na dnu vode kao što su lišće i grančice. Da bi se ovo spriječilo treba koristiti olova oblih ivica, a u mamac treba ubaciti vazduh medicinskim špricem. Mamci moraju uvijek biti svježi. Sitne bodorke, beovice, crvenperke i krkuše dužine od 3,5 do 5 cm su idealne. Nemojte nikada koristiti smrdljive, stare ribice, kao ni morsku ribu, jer bandar ne voli miris mora.

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments