Rijeka Japra

Dolina Japre jedan je od najznačajnijih rudarsko–topioničarskih kompleksa antičkog doba na prostoru BiH. Podiglo ga je staro ilirsko pleme Japodi, po kojima je Japra dobila ime, prije više od 2000 godina, a znatno ga razvili Rimljani. Istraživanja su obavljana sve do 1963. godine u Blagaj Japri, Maslovarama, Donjim Agićima – Čelopeku i Gradini kod Ćela. Došlo se do senzacionalnih arheoloških otkrića. Nažalost, zbog nedostatka sredstava, sve što je otkriveno zatrpano je i razbacano, osim pojedinih pokretnih spomenika koji su u obliku eksponata preneseni u Zemaljski muzej u Sarajevu. Kada bi se sakupili i vratili spomenici i predmeti odneseni sa ovog područja, među kojima je skulptura rudara iz četvrtog vijeka, nadgrobni spomenici, alatke, hladno oružje, kućni predmeti i rudarska oruđa iz antičkog doba, u dolini Japre mogao bi se urediti jedinstven arheološki park u BiH.

Dolina Japre nalazi se u sjeverozapadnom dijelu RS i BiH. To je područje ispod planine Grmeča i prostire se između rijeka Sane i Une na nadmorskoj visini od 100 do 800 m. Raspolaže kvalitetnim zemljištem i povoljnom klimom, bogatim biljnim i životinjskim svijetom. Ima prirodne uslove za ratarsku, stočarsku i voćarsku proizvodnju, kao i za razvoj seoskog i ribolovnog turizma. Rijeka Japra nudi sportskim ribolovcima mnogobrojne riblje vrste, kao što su: mladica, pastrmka, štuka, mrena, klen, grgeč i plotica.

Okružena blagim proplancima Podgrmeča, protkana bistrim izvorima i nemirnim tokovima planinskih potočića koji se slivaju u čarobnu ljepoticu Japru, dolina ove rijeke liči na prekrasnu prirodnu bajku koja će uskoro prerasti u turističku oazu aktivnog odmora za mnogobrojne goste iz obližnjih gradova banjalučke i bihaćke regije, ali i privlačno mjesto za učenje i zabavu školske i studentske omladine.

Tokom avgusta 2009. g. u potpunosti je završeno asfaltiranje puta dolinom Japre: od Blagaja, gdje se Japra ulijeva u Sanu, preko Donjih Agića, Budimlić Japre i Dubovika pa sve do Hašana, rodnog mjesta poznatog književnika Branka Ćopića, i susjednog sela Majkić Japre gdje na Radanovom polju, ispod Grmeča, izvire ova bistra i nestašna planinka Japra. Što se komunalne infrastrukture tiče, ostaje još da se poboljša snabdijevanje zdravom i pitkom vodom, koje u užem okruženju ima u izobilju, zatim stabilniji napon električne energije, kao i obezbjeđenje stabilne telefonske linije.

U Donjim Agićima djeluju Osnovna škola “Branko Ćopić”, pošta, ambulanta i Opšta zemljoradnička zadruga “Agrojapra”. U pogledu jačanja proizvodne orijentacije ovog kraja kao važnog segmenata za seoski turizam, zadruga je pokrenula i razvila raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju kod seoskih domaćinstava, kao i finalne proizvode u zadružnim pogonima. Idući u susret pripremama za seoski turizam, Agrojapra je preduzela i nekoliko koraka na stvaranju uslužne infrastrukture za potencijalne goste seoskog turizma: izgradila vodenicu na rijeci Japri sa kupalištem, koja predstavlja turističku atrakciju, a sama po sebi je i obrazovni ekološki centar, rekonstruisala, opremila i pustila u rad zadružni restoran “Breza” sa 80 stolica i fontanom, izgradila benzinsku pumpu koja radi u dvije smjene i otvorila mini market.

U narednom periodu svoju energiju usmjerićemo na pripremanje stanovništva i zadruge za ovakvu značajnu dodatnu aktivnost. U tom cilju započeli smo rekonstrukciju objekta za Seosko zadružni dom koji će služiti za obrazovanje, kulturu i zabavu stanovništva, naročito omladine. U okviru ovog jedinstvenog centra za kulturu i obrazovanje realizovaćemo projekte edukacije poljoprivrednika za bavljenje seoskim turizmom. Posebnu pažnju posvetićemo stvaranju smještajnih kapaciteta u seoskim domaćinstvima, usavršavanju raznih domaćih specijaliteta zdrave hrane, izgradnji zelenih pješačkih i biciklističkih staza, organizovanju raznih aktivnosti u prirodi Podgrmeča i Potkozarja, kroz izletnički, a zatim za vikende i praznike, i boravišni seoski turizam.

Preuzeto sa: http://agrojapra.net/seoski_turizam.html

Ukoliko imate podatke ili slike o ovoj rijeci, možete poslati na

Posted in | Nema komentara »

Rijeka Drinjača

Prosječna širina rijeke je oko 12 metara, a dubina oko 1 metar.Drinjača je bogata ribom različitih vrsta, a to su: potočna pastrmka, lipljen, klijen, škobalj, plotica, mrena, potočna mrena (sapača), mladica.

 The average width of the river is around 12 meters, and the average depth is around one meter. Drinjaca is rich with various kinds of fish, such as trout, grayling, chub, barbus, etc.

Posted in | Nema komentara »

Rijeka Bosna

Od svih rijeka koje izviru i uviru u Bosni i Hercegovini, najveća je rijeka Bosna. Izvire ispod Igman planine, u neposrednoj okolini Sarajeva, a nakon 270 km toka, ulijeva se u Savu kod Bosanskog Šamca.U izvorskom dijelu Bosna je tipična salmonidna voda sa izuzetnim potencijalom za mušičarski ribolov. Odmah nakon atraktivnog vrela, sabirući vodu iz nekoliko rukavaca, ulazi Bosna u pitoresknu zaravan, formirajući tridesetak metara široko korito ujednačene dubine i tekući lagano kroz sočne livade, izmedju obala, mjestimično zaraslih u rakite.

Miran tok, bujna biljna vegetacija dna sa dominantnim prisustvom modrozelenih algi, mnoštvo pješčanih trla i krupnog šljunka, lagan pristup svim dijelovima rijeke, čine ovaj dio Bosne potencijalno najperspektivnijom mušičarskom vodom u centralnoj Bosni. Nažalost, više od jedanaest godina o ovoj vodi se niko ne stara. Lovi se uglavnom na plovak živim mamcima, usljed čega je prvo nestao lipljen, a po “ćoškovima” je ostalo ponešto sitne pastrmke.Nizvodno od ušća Željeznice Bosna postaje znatno veća i toplija, što pogoduje značajnom prisustvu klena i sapače (potočna mrenica), a već ispod ušća Miljacke (nekada poznato lovište mladice) pastrmka gotovo da nestaje, ali se zato u sve većem broju pojavljuje mrena i škobalj. Sa Miljackom, nažalost, u Bosnu dolaze i sve otpadne vode grada Sarajeva i okolnih mjesta, usljed čega su česti masovni pomori ribe, a u periodu ljetnih žega i niskih vodostaja, četrdesetak kilometara toka (do Kaknja) ostane praktično bez ribe.Pravi tereni za lov sve vrste ribe počinju tek od kakanjske regije, gdje Bosna poprima karakteristike tipične vode mrenskog regiona, sa dominantnom populacijom škobalja i mrene, obiljem klena i sapača, i vrlo solidnim prisustvom šarana.Prije rata u Bosni, upravo taj kratki potez (tridesetak kilometara) između Kaknja i Zenice bio je jedini mogući lovni teren, kojem je gravitiralo više od petnaest hiljada ribolovaca iz Sarajeva, Visokog, Breze, Kaknja, Zenice, Viteza i drugih mjesta ove gusto naseljene regije. Naime, nizvodno od Zenice otpadne vode Željezare su totalno devastirale Bosnu u dužini od preko pedeset kilometara.Prestankom rada Željezare (proljeće ‘92) stanje se mijenja iz temelja. Već te prve godine po prestanku rada „giganta”, iz Save i donjeg toka Bosne su velikom proljećnom migracijom došle pod samu Željezaru neshvatljive količine razne ribe, pa se tu osim autohtonih vrsta (škobalj, mrena, klen, plotica, šaran, som) pojavile sasvim nove vrste riba, koje većina ribolovaca nikada nije ni vidjela (deverika, babuška, bodorka, šljivar, vretenar, bucov, grgeč). Polovinom devedesetih Bosna ispod Zenice se toliko pročistila da je postala gotovo normalna stvar da se ispod, sada već presušenih, odvodnih kanala industrijske vode, nekada najvećeg zagađivača na Balkanu, počela loviti pastrmka, mladica i pokoji lipljen.Poznajem virove (između Vranduka i Topčić Polja) na kojima ciljno možete loviti pastrmku i mladicu, a na istim virovima lovite šarana, bucova, soma, a da ne govorim o mreni, škobalju, klenu i plotici, kao dominantnim i sveprisutnim vrstama, sve do ušća u Savu.

Tek sada, deceniju nakon prestanka rada (najvećeg dijela) Željezare Zenica, te osam godina nakon formiranja solidne čuvarske službe, postaje ljudima jasna i vjerodostojna konstatacija čuvenog austrijskog ihtiologa Talera, s početka prošlog vijeka, da je „Bosna ribom najbogatija rijeka ovog dijela jugoistočne Evrope”.Nizvodno od Maglaja, a naročito od Doboja do ušća u Savu, postojećem bogatstvu ribljih vrsta pridružuju se još štuka i smuđ, što donji tok Bosne (zadnjih šezdesetak kilometara) čini ujedno i najatraktivnijom destinacijom za sve tipove ribolova…
 Piše: Ranko Travar(Preneseno iz Ribolovačkog magazina,decembar 2003)

————————————————————————————————————————————

 Bosna  je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana i istoričari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.

Bosna

Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake. Prosječan pad joj iznosi 1,48m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100m³/s. Najveći vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najniži u avgustu i septembru. Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.

Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Spreča (137,5km) i Stavnja (30,4km) sa desne strane, a Fojnička rijeka (46km), Lašva (49,4km) i Usora (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče.

Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije 2. svejtskog rata na rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460km² sa srednjom nadmorskom visinom od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.

Dolina Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo.

Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast Bosne i Hercegovine i čini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar države. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Doboj, Modriča i Bosanski Šamac.

The Bosna is the third longest river in Bosnia and Herzegovina, and is considered one of the country's three major internal rivers, along with the Neretva and Vrbas. The river flows for 271 kilometers (168 miles) and is found only in Bosnia. It has no foreign variations of its name, and is known as the Bosna in all three of the country's official languages, although it is sometimes spelled Vasna. In Roman times the river was called the Bosona, and it is thought that this is probably the Illyrian origin of the name Bosnia.

 Course and tributaries
The river Bosna also makes up the Bosna River Valley, the country's industrial center and home to close to a million people, as well as the location of several major cities. The river's biggest tributaries are the Željeznica, Miljacka, Fojnica, Lašva, Gostović, Krivaja, Usora, and Spreća rivers.

The river originates in the Vrelo Bosne, on the outskirts of Sarajevo at the base of mount Igman. The spring is one of Bosnia and Herzegovina's chief natural landmarks and tourist attractions. From there it flows north until it feeds into the river Sava.

Although it does not pass through any foreign countries, the Bosna flows through a number of cantons and regions of Bosnia. From its starting point in the Sarajevo Canton, it also flows through Zenica-Doboj Canton, Doboj Region, and Posavina Canton, in that order.

On its way north the river Bosna also passes through the cities of Visoko, Zenica, and Doboj. Its most famous tributary, the Miljacka, passes through Sarajevo as well.

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Bosna” Žepče

Sportsko ribolovno društvo “Bosna” Žepče je nastalo 1964. godine, i prema podacima iz 2005. godine broji 147 članova.Ovo Udruženje gazduje sljedećim vodama:

— rijeka Bosna, od Begov Hana do Globarice i Lovnice (graniči sa udruženjima iz Zenice, Zavidovića i Maglaja)
— Pepelarska rijeka, pola toka
— Papratnica, cijeli tok

Od riba u tim rijekama nalazimo: potočna pastrmka (Pepelarska rijeka), kalifornijska pastrmka (Papratnica), som, klen, mrena, deverika, šaran, škobalj, šljivar, plotica, zela, krkuša, bucov…….(Bosna)

Kapitalni primjerci riba ulovljeni na vodama kojima gazduje ovo Društvo su: som-19,5 kg; šaran-8 kg; klen-2,5 kg; bucov-3,4 kg; mrena-4,250 kg; plotica-2,7 kg; šljivar-1,5 kg; škobalj-1,3 kg.

Cijena dnevne dozvole je 10 KM, a godišnja je kategorisana.
— RVI 50 KM
— Penzioneri 50 KM
— Juniori 50 KM
— Seniori 100 KM
— Strani državljani 100 KM

Dozvole se mogu kupiti u prodavnici “Sport, lov, ribolov” koja se nalazi u ulici Stjepana Radića 32 u Žepču, te kod čuvara na terenu.

Način dozvoljenog ribolova, količina dozvoljenog jednodnevnog ulova, te minimalne dozvoljene mjere su u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Članovi ovog Društva iz svih kategorija (seniori, juniori, kadeti i žene) redovno učestvuju na svim federalnim takmičenjima i velikom broju kupova, a značajan uspjeh su postigli:
— Drago Budimir – senior – plasman u Premijer ligu pojedinaca (Buško jezero 2005.godine)
— Ivo Pervan – senior – plasman u Premijer ligu pojedinaca (Buško jezero 2005.godine)
— Merima Omerčić – kadet – treće mjesto na Federalnom takmičenju (Snježnica)
— Dina Vrgočević – juniorka – prvo mjesto na Federalnom takmičenju (Snježnica)

Društvo je uvijek otvoreno i spremno za saradnju, a trenutno, jako lijepo saradjuju sa Udruženjem iz Banovića, Zenice, Maglaja, Vuhovara, Gunje i Tuzle, uglavnom u vidu zajedničkih takmičenja i druženja.
Od organizacija slične orjentacije, ostvarena je saradnja sa lovačkim udruženjima u Žepču.
Od Saveza, jako dobra saradnja je sa kantonalnim, a sa federalnima bi mogla biti i bolja.

Finansiranje je, največim procentom, od članarina, a tu su još i donacije općinskog načelnika i pojedinih žepačkih privrednika.

Sastanci Upravnog odbora društva su svakih petnaest dana, a odluke sa zadnjeg su Odluka o organizaciji Udruženjskih takmičenja u saradnji sa Banovićanima i Odluka o popravci i čišćenju ribolovne staze.

U proteklom periodu, članovi ovog Udruženja su izgradili ribolovnu stazu, koja se nalazi izmedju dva gradska mosta.Njena dužina je 580 metara, i na njoj se održava tradicionalno medjunarodno takmičenje “Kup Žepča”.U planu za naredni period je popravak pomenute staze, te izgradnja nove na suprotnoj strani obale.Ukoliko se uspije preživiti ova godina s obzirom na cijene dozvola i osipanje članstva.
Takodje, za naredni period je planirano podmladiti ekipu koja bi u ovoj godini učestvovala na takmičenjima i kupovima, pronaći izvor finansiranja za čuvarsku službu i puno i često pecati !

Minirana područja su: most na Ograjni , lokacija iznad grada, uzvodno tri- četri kilometra, neposredno ispod mosta, nizvodno na lijevoj obali oko starih bunkera u dužini od oko stotinjak metara.

Kontakt osobe:

Predsjednik: Nedžad Hodžić
Sekretar: Softić Mirsad 061 701 074
Upravni odbor: Nedžad Hodžić, Josip Dragićević, Pero Abramušić, Josip Abramušić, Ibro Pehlivanović, Drago Budimir, Jasko Nedić, Viktor Bandić
Telefon: 032 881 786
Mjesto: Žepče

Posted in | Komentari su isključeni

U.G.S.R. “Bistro” Zenica

Udruženje građana sportskih ribolovaca “Bistro” Zenica je po broju članova najveće udruženje u BiH.Formirano je 1923. godine i cijeli ovaj niz godina aktivno radi na unapređenju i zaštiti ribljeg fonda, ekologiji, te učešću i organizaciji takmičenja. Udruženje broji oko 1200 članova.

Najnovija vijest od 08.04.2006.godine, zaslužuje da se nadje u vrhu prezentacije ovog udruženja, a glasi:

08.04.2006 godine, na plaži jezera Modrac-Lukavačka strana , održano je tradicionalno međunarodno memorijalno takmičenje “Simić-Salihspahić” u lovu ribe udicom na plovak.Učešće na takmičenju je uzelo 25 ekipa medu kojima su ekipe iz SCG, Hrvatske i BiH. Na ovako jakom takmičenju koje se smatra najjačim u BiH, ekipa “Bistro” Zenica je zauzela III ekipno mjesto i osvojila pehar i diplomu.
Pored toga takmičar Bajrić Almir je osvojio II pojedinačno mjesto u sektoru “C” i srebrenu medalju.
Ekipu su činili takmičari:
1.Bajrić Almir,
2.Bojić Emir,
3.Golub Zihad
Treneri:
-Vehabović Salko – predsjednik takmičarske komisije
-Grahić Husein
Naša ekipa je zauzela najbolji plasman od svih ekipa iz BiH.
Prva dva mjesta su osvojile ekipe iz Apatina i Paračina.

Ovakav sportski uspjeh udruženje nije ostvarilo u dužem periodu u ovoj sportskoj disciplini. U prošloj godini naše udruženje se plasiralo u I BiH ligu starta krajem aprila mjeseca. Prvoplasirana ekipa na kraju ovog takmičenja odlazi na svjetsko prvenstvo koje će se održati na Hutovom blatu u 2007. godini.Ova godina se slavi kao stogodišnjica organizovanog ribolova u BiH pa sportski rezultati koje postiže naše udruženje imaju još veću vrijednost. BISTRO!

MONOGRAFIJA UDRUŽENJA

Početkom 20 vijeka BiH je doživljava nagli razvitak,a to se posebno odnosilo na razvoj industrije i rudarstva u zeničkom kraju.Jedna prilično zaostala sredina u ovom periodu unosi mnoge promjene i snažna strujanja u svim oblastima života.U nastajanju novih civilizacijskih događaja 1923. godine zabilježeno je osnivanje udruženja ribolovaca i od tada počinje organizovana aktivnost ovog građanskog društva.U to vrijeme u Zenici žive još uvijek mnoge porodice doseljenika iz Čehoslovačke, Njemačke, Austrije, Poljske i dr. Evropskih država.Stranaca je tada bilo u Zenici oko 5 % od ukupnog stanovništva.Prema svjedočenjima najstarijih članova udruženja, uticaj porodica iz ovih evropskih zemalja bio je vrlo naglašen u razvoju ribolovnog sporta zeničkog kraja.
Mogu se samo zamisliti uslovi za razvoj rekreativnog i sportskog ribolova iz tog perioda koje je pružala rijeka Bosna i njene pritoke.

Dužina toka rijeke Bosne u zeničkoj kotlini iznosi nešto oko 32 KM.Bosna se u ovom dijelu predstavlja kao ravničarska rijeka osim u suženjima kod sela Janjiči i Vranduku, gdje pravi slapove i brzake.

Pritoke Bosne sa desne strane u zeničkoj kotlini

Mlinica 2000 m
Mutnica 2600 m
Đulanov potok 5500 m
Klopački potok 4000 m
Babišnica 17600 m
Dobre vode 4300 m
Gračanica 7500 m

Pritoke Bosne sa lijeve strane

Lašva 42000 m
Kočeva 3999 m
Orahovički potok 8000 m
Bistrička rijeka 12000 m

Navedene pritoke rijeke Bosne većinom su planinski potoci sa velikim padom uz bezbroj pitkih izvora i studenaca.Ove pritoke su još poznate po mnogobrojnim vodenicama.

Uz ovakve prirodne karakteristike i pogodnu klimu u zeničkom kraju stvoreni su idealni uslovi za razvoj vrlo bogatog i raznovrsnog ribljeg fonda.O tome svjedoče i engleski putopisci iz 17 stoljeća braća Evans,kao i turski putopisac Evli Ćelebi koji spominje rijeku Bosnu kao jedinstvenu i neviđenu rijeku u ovom dijelu svijeta.

U ovakvim prirodnim uslovima registrovano i organizovano udruženje ribolovaca organizovalo je svoj rad i okupilo veliki broj članova iz raznih građanskih slojeva.

Nažalost, ne postoji sačuvana pisana dokumentacija koja bi mogla posvjedočiti hronološki sve važne i značajne događaje u razvoju i životu ovog udruženja.Poznato je da je udruženje radilo i djelovalo u kontinuitetu preko 80 godina što bi trebalo zahvaliti velikom zalaganju mnogobrojnog članstva.U vrijeme svog postojanja udruženje je steklo i vlastitu imovinu.Poznata je ribarska kuća zvana “Bistro” na ušću rijeke Babišnice oko koje su se okupljale generacije i ribolovaca i građana Zenice.Zbog izgradnje moderne putne saobraćajnice prema Sarajevu, ovaj objekat je nažalost srušen i izgrađene su nove prostorije na Obalnom bulevaru.Udruženje posjeduje na rijeci Bistričak ribogojilište sa zgradom i pratečim objektima, ali zbog slabog kapaciteta vode objekat nije u svojoj funkciji.

Najteži period za zeničke ribolovce bio je od 1956-1992 godine kada je rijeka Bosna bila zagađena industrijskim otpadom i u svom srednjem toku skoro da nije postojao riblji fond.Prestankom rada prljave tehnologije u periodu agresije na BiH rijeka Bosna postaje čista, a riblji fond dostiže nevjerovatan preobražaj.

Rijeka Bosna prema ribolovnoj osnovi ima oko 28 vrsta ribe i danas se ubraja među rijeke sa najbogatijim i najraznovrsnijim ribljim fondom u BiH.

Udruženje posljednjih godina u kontinuitetu broji od 1200-1500 članova i ubraja se u aktivna udruženja, a jako dobro je organizovano u sportskom i rekreativnom ribolovu.

Uz poštivanje ekoloških principa zenički kraj ima vrlo kvalitetne uslove za razvoj slatkovodnog ribarstva i turizma, pa se nadamo da će mlađe generacije znati cijeniti i iskoristiti ove prednosti.

UGSR “Bistro” Zenica danas je jedno od najvećih udruženja BiH koje je dobro organizovano i postiže dobre rezultate i nadamo se da će i u buduće nastaviti sa uspješnim radom i opravdati dugogodišnju tradiciju ovog udruženja.

Prostorije udruženja su smještene na Obalnom bulevaru uz samu obalu rijeke Bosne.Ispred udruženja je zabrana ribolova i taj dio predstavlja ribolovno plodište.

Udruženje gazduje svim vodama na području opštine Zenica, a neke od njih su: Kočeva, Babišnjica, Orahovački potok, Bistrička rijeka, Pepelarska rijeka, Bosna.

Samo u Bosni postoji 28 vrsta riba, a neke od vrsta koje nalazimo u vodama kojim gazduje ovo udruženje su: klen, mrena, sapača, crvenperka, linjak, som, bolen, škobalj, šljivar, deverika, šaran (obični i golać), smuđ, babuška, karas, manjić, plotica, savka, zela, kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, mladica, lipljen, vretenar, sunčanica.

Na vodama kojim gazduje ovo udruženje, ulovljen je ne mali broj kapitalnih primjeraka šarana, somova, klenova, bucova, mrena.

Ekipa našeg udruženja  je osvojila 1. ekipno mjesto na KUP-u BiH organizovanog povodom 100 godina organizovanog ribolova u BiH.Kup je organizovao Savez BiH i učestvovalo je 20 ekipa iz cijele BiH.Odrzan je na Buškom jezeru u Livnu 15.,16. i 17.07.2006. godine.

Cijene dozvola su:
Godišnje:
– RVI i Penzioneri 50 KM
– Seniori 100 KM
– Juniori 25 KM
Dnevne:
– Za sve kategorije 10 KM
Vikend dozvola:
Za sve kategorije 20 KM

Dozvole se mogu kupiti u prostorijama udruženja svaki radni dan od 09 – 17 h i subotom od 9 – 13h.

Ovo udruženje svake godine organizuje tradicionalno međunarodno KUP takmičenje pod nazivom «CAREV KUP» na kojem mogu uz prijavu učestvovati sve ekipe. Takodje, članovi ovog udruženja učestvuju na svim kantonalnim, KUP i takmičenjima propisanim kalendarom takmičenja od SRS FBiH i SRS BiH.
Ovdje je vrijedno pomenuti i uspjeh Kapetanović Vanje, kadetske prvakinje Bosne i Hercegovine u sportskom ribolovu , a koja je član “Bistro” Zenica
Od aktivnosti koje članovi ovog udruženja poduzimaju su i redovna čišćenja riječnih korita i ribljih prolaza, te redovna, godišnja poribljavanja voda kojim gazduju.
Udruženje se finansira od članarina i pomoći u vidu donacije od opštine Zenica.
Udruženje ima jako lijepu saradnju sa ekološkim pokretima i EKO policijom, te sa svim ribolovnim udruženjima na području Ze-Do Kantona (dozvola izvađena u ovom udruženju je validna na svim vodama u Kantonu).Saradnja i sa ostalim udruženjima u Federaciji BiH, te sa Savezima (Kantonalnim/Federalnim/BiH) je jako dobra.Saradnja sa Savezom i udruženjima iz Republike Srpske nije kakva bi mogla i trebala biti, i nadamo se i želimo da u narednom periodu i ta saradnja dostigne veći nivo.Ovim putem pozivamo udruženja iz Republike Srpske da nam se jave.

Planovi za 2006-tu godinu, a i dalje su:
— Zaštita i unapredjenje ribljeg fonda
— Organizacija i učešće na sportsko ribolovnim takmičenjima
— Organizovanje akcija ekološkog sadržaja i budjenje ekološke svijesti kod građana
— Projekat uređenja takmičarske staze “Drivuša” (Putovičko polje) – Ekološka Zona

U cijeloj državi poznata je sportsko ribolovna staza “Drivuša” (Putovičko polje) na kojoj su organizovana mnogobrojna značajna takmičenja u BiH, kao i međunarodna takmičenja.

Ribolovno takmičarska staza “DRIVUŠA”

Takmičarska staza “Drivuša” locirana je neposredno uz magistralni put Zenica-Kakanj-Sarajevo, u naselju Drivuša udaljeno 6000 metara od centra grada.Staza je vrlo pristupačna i podesna za takmičenje svih kategorija takmičara u disciplini ulov ribe udicom na plovak.Staza se nalazi uzvodno od starog mosta u Drivuši, sa desne strane, kontinuirano u dužini od 1080 metara, a sa lijeve strane u dužini od 700 metara.U 2004. godini odlukom upravnog odbora staza je proglašena “Eko zonom”.Ovu odluku podržala je općina Zenica i u toku je izrada projektne dokumentacije za uređenje eko zone.Općina je projekat podržala i znatnim materijalnim sredstvima.Ove godine pušten je u funkciju i most u Drivuši, pa je staza potpuno pristupačna.

21.12.2007. Svečano otvorena ribolovna staza “Putovičko polje” – Drivuša

Dana 27.12.2006. godine UGSR “Bistro” Zenica je svečano otvorilo sportsko ribolovnu stazu “Putovičko polje” (Drivuša).Vrpcu je presjekao načelnik općine gosp. Smajlović Husejin. Prisutnim se obratio predsjednik Udruženja Uzunovic Sidik koji ih je upoznao sa dugogodisnjim radom na uredjenju staze, kao i sa njenim karakteristikama. Iskoristio je priliku i zahvalio se načelniku općine na finansijskoj pomoći oko realizacije ovog projekta i uručio mu priznanje “Počasnog člana” Udruženja.Gosp. Smajlović se takodje obratio prisutnim i obećao i dalju pomoć od strane općine oko uredjenja staze. Svečanom otvaranju su prisustvovali mnogobrojni gosti, medju kojima moramo istaći prisustvo predsjednika Saveza gosp. Djordja Klepića, sekretara Saveza gosp. Rifeta Hađihasanovića, predsjednika Saveza ZE-DO kantona gosp. Vrljičak Mire, kao i velikog broja predsjednika Udruzenja ribolovaca iz cijele BiH.

Prisutni su bili i predsjednici takmičarskih i sudijskih komisija Saveza. Pored navedenih, svečanom otvaranju su prisustvovale mnogobrojne uspješne ličnosti našeg grada koje su dale velik doprinos u radu Udruženja.Udruženje je organizovalo bogatu zakusku za sve prisutne i pripremilo riblje specijalitete i hladnu platu. Mještani su se takodje uključili u organizaciju i pripremili su domaće maslanice, suhomesnate proizvode i sir. Cijeli dogadjaj je medijski propraćen od strane nekoliko medijskih kuca. Moramo istaći sve pohvale oko uredjenja staze od strane gostiju, kao i njihovo mišljenje da je ovo jedna od najboljih staza na tekućim vodama u BiH, koja pruža uslove za organizaciju svih drzavnih takmicenja, kao i Evropskih i Svjetskih prvenstava.

Prilaz sportsko ribolovnoj stazi “Drivuša” (“Eko zona”)

Dubina vode duž cijele takmičarske staze na udaljenosti od obale 3 do 6 metara iznosi 1,5 do 3 metra, što u potpunosti izjednačava uslove svih takmičara.Brzina vode je umjerena na cijelom toku takmičarske staze i iznosi oko 8 metara u minuti.Voda rijeke Bosne u normalnim uslovima je potpuno bistra, a temperatura vode trenutno iznosi 11 stepeni celzijusa.
Na ovom vodotoku prisutne su velike količine ciprinidne ribe i to: klen, mrena, škobalj, plotica, šaran, som i sve vrste sitne ribe.

Udruženje posjeduje mrijestilište na Bistričaku koje proizvodi veliku količinu pastrmske mlađi.Ribnjak je prelijepo mjesto za odmor i rekreaciju.Pruža mogućnost kupovine ribe, kao i lijep kutak za odmor.

-Rijeka Bosna posjeduje bogat riblji fond u kojem su zastupljenje mnogobrojne ciprinidne, kao i određen broj salmonidnih vrsta riba, ukupno 24 vrste.Na rijeci Bosni na području općine Zenica imamo veliki broj jako lijepih terena za ribolov koji su bogati velikim količinama riba.

Kontakt osobe:
Predsjednik udruženja: Uzunović Sidik 061/492-666
Sekretar udruženja: Doglod Adnan 061/690-940
Upravni odbor:Tuzlak Mirsad, Hodžić Mirsudin, Kolić Suvad, Kafedžić Hakija, Sinanović Zijad, Grahić Husejin, Krišto Predrag, Beganović Edim, Čočke Azrudin, Mujbegović Muhamed
Tel./fax: 032/242-212
Ul. Obalni bulevar b.b.
72 000 Zenica
e-mail: bistroze@yahoo.com

Posted in | Komentari su isključeni

U.G.S.R. “Krivaja” Zavidovići

Izet Kvakić - predsjednik UGSR "Krivaja" Zavidovići

Udruženje građana sportskih ribolovaca “Krivaja” osnovano je 1947.godine i broji oko 500 članova. Udruženje se sastoji od: pionira, juniora, seniora , penzionera te počasnih članova koji su stariji od 65 godina i članovi su udruženja 20 i više godina.

U.G.S.R “KRIVAJA” Zavidovići upravlja ribljim fondom:

1.SALMONIDI
Krivaja od ušća Male Maoče do ušća Svinjašnice…26 km.
MalaMaoča…………………………………………………..50 km.
Dištica………………………………………………………….4,50 km.
Gostović od sastava Lužnice i Sađevice do ušća Otežne .11,50km.

Lužnica do sastava sa Sadevicom………………16,50 km.
Sađevica do sastava sa Lužnicom……………….4,00 km
Stara Kamenica ……………………………………….14,00 km.
Suva iznad sela…………………………………………5,00 km

Mašica……………………………………………………..9,00 km.
Ukupno:……………………………………………………84,50 km.

Omerović Zijad - Begina, predsjednik Skupštine

2.CIPRINIDI

Bosna…………………………………………………….15,00 km
Krivaja od ušća Svinjašnice do ušća u Bosnu…14,00 km
Gostović od ušća Otežne doušćauBosnu……….11,00 km
Ukupno:………………………………………………….40,00 km.

Ukupna dužina gazdovanjaUdruženja……………124,50 km.

3.Zaštita ribljeg fonda.

O zaštiti i čuvanju ribljeg fonda zaduženi su svi članovi Udruženja, i dva

Ribočuvara, po ugovoru o djelu. Ribočuvari su potpuno opremljeni (foto aparat, mobilni, jakne, značke).

4.U rijeci Bosni ima:

Škobalja, mrene, plotice, soma, šarana ,babuške, klena i bucova.Rijeka Krivaja, u donjem toku od Vozuće: škobalj, mrena, klen, plotica, a u gornjem toku pastrmka, lipljen, mladica kao i riječni rak u pritokama rijeke Krivaje. Rijeka Gostović sa svojom ljepotom okoliša bogota je potočnom pastrmkom, rakom, a u donjem toku svim ciprinidima.

Uglavnom se lovi bijela riba na plovak, ali je prisutan lov šarana i soma na dubinske sisteme.
Najrjedji je lov ribe blinkerom.Ipak medju onima koji love blinkerom ima majstora koji blinkaju mladicu na rijeci Krivaji, klenove i bucove na rijeci
Bosni.

Zadnjih godina uredjene su brane na rijeci Krivaji i napravljene su ribolovne kućice uz riječne obale.One su namjenjene za druženje ribolovaca i kao skloništa od nevremena.
Redovno se održavaju takmičenja i izleti na druge ribolovne revire u BiH.
Vode kojima gazduje UGSR Krivaja Zavidovići je puno kapitalnih primjeraka raznih vrsta riba, a kao primjer, prenosimo vijest objavljenu u novinama.

Glavni dogđaj dosadašnje ribolovne sezone medju zavidovičkim ribarima je sigurno ulovljeni som od 21,5 kg.Ribolovac koji je ulovio kapitalca na riječnu pijavicu, mamac donesen iz Vukovara, Ivan Želka, ne krije zadovoljstvo i svoju vještinu objašnjava na sljedeći način:

Borba izmedju mene (uz pomoć mog brata Vlatka) i ribe, trajala je skoro 50 minuta.Da nisam ribar gotovo 30 godina, sigurno ne bih odnio pobjedu nad ovakvim protivnikom. Mada mi je ovo ribolovno područje poznato, iskreno govoreći, nisam očekivao ovakvog ribljeg diva. Nadam se da će prvi naredni biti još veći, te da ću upotpuniti svoju kolekciju kapitalaca – kaže Ivan.

Inače, područje Flos na rijeci Bosni, gdje je ulovljen ovaj som, poznato je i omiljeno mjesto ribara koje je u ribolovnoj sezoni uvijek popunjeno i do kojeg se vrlo brzo može doći s obzirom da pripada gradskoj zoni Zavidovića.

Velić Mili - predsjednik N.O.

Horozović Zijad - Sekretar

Kon takt:

Predsjednik: Kvakić Izet +387(0) 61 230 540
Sekretar: Horozović Zijad  +387(0) 61 769 324

Ribočuvar : Čavalić Mirsad +387(0) 62 249 734
Adresa : Ul. Radnička (Zgrada invalida rada)

e- mail: bistrokrivaja@gmail.com

Napomena: Zakon o slatkovodnom ribarstvu , član 55

NOVČANOM KAZNOM OD 200 KM DO 1.000 KM KAZNIT ĆE SE GRAĐANIN I RIBIĆ AKO:
OBAVLJA SPORTSKI RIBOLOV ZABRANJENIM SREDSTVIMA I ALATIMA, BEZ DOZVOLE KORISNIKA RIBOLOVNOG PODRUČIJA OBAVLJA RIBOLOV, STAVLJAJU U PROMET ULOVLJENU RIBU TE ONI KOJI POSTUPE SUPROTNO

ZABRANI IZ ČLANOVA 29, 36 STAV 1. i 2. ,43 , 46 TAČKA 1,2,3,4,5,6,11,12,13,14,15, i 16 . GORE POMENUTOG ZAKONA.

Posted in | Komentari su isključeni

S.R.D. “Halil Sofradžija” Ustikolina

Halil Sofradžija mladica 58 kilograma - Ustikolina

Sportsko ribolovno društvo “Halil Sofradžija” je mlado društvo,osnovano 1997.godine i broji oko 180 članova.Predsjednik društva je Admir Kuljuh, sekretar Sulejman Dreca a članovi upravnog odbora su: Enver Kunovac, Taib Brajlović, Zijad Dreca, Nedžad Brajlović, Kasim Mujezinović, Husnija Čengić.
Gazduje vodama na području opštine Ustikolina a to su:
— rijeka Kolina od izvora do granice sa opštinom Foča,
— rijeka Drina od granice sa opštinom Foča (selo Čaira) do granice sa opštinom Goražde (selo Osanica).

Od riba u tim vodama nalazimo: lipljena, potočne pastrmke, mladice, škobalja, mrene, plotice, krkuše, klijena, pliske.Lov na salmonide je dozvoljen na vještačke mamce (površinska mušica i sve vrste varalica),a ribolov na podvodne mušice je strogo zabranjen.
Količina dozvoljenog ulova po jednodnevnom izlasku je:
— Lipljena 4 komada
— Potočne pastrmke 4 komada
— Mladice 1 komad
— Škobalja 6 komada
— Klijena 6 komada
— Mrena 6 komada
— Plotica 6 komada
Minimalne dozvoljene mjere za ulove su:
— Lipljen 30 cm
— Potočna pastrmka 25 cm
— Mladica 70 cm
— Škobalj 20 cm
— Klijen 20 cm
— Mrena 35 cm
— Plotica 20 cm
Cijene dozvola su 10 KM (dnevnih), dozvola za ribolov na posebnim revirima je 20 KM, dok su godišnje dozvole podijeljene po kategorijama i iznose:
— RVI 25 KM
— Žene 25 KM
— Penzioneri 50 KM
— Juniori 50 KM
— Seniori 100 KM
Dozvole se mogu kupiti kod čuvara ribolova i kod sekretara SRD “Halil Sofradžija”
Kapitalni primjerci riba ulovljeni u vodama kojima gazduje ovo društvo su mladica koju je uhvatio Halil Sofradžija 1938. godine na Drini (Dragojević buk), a koja je težila čitavih 58 kilograma, te potočna pastrmka od 10 kilograma uhvaćena takodje na Drini (Rasadnik).

Ovo Društvo je do sada bilo organizator tri memorijalna takmičenja “Halil Sofradžija” u lovu mladice na varalicu, te domaćini kantonalnog takmičenja u lovu ribe na plovak “Modran 2005”.U proteklom periodu je izvršeno i poribljavanje rijeke Drine sa 50 000 komada mlađi potočne pastrmke, a kvartalno se organizuje uređenje vodotokova.U okviru manifestacije “Ustikoljansko ljeto”, organizuju se i revijalna takmičenja u ribolovu sa ribarskim sijelima.Svake godine, povodom otvorenja ribolovne sezone na lipljena i mladicu, prvi vikend u junu mjesecu se organizuje ribarsko druženje.

Članovi koji su postigli značajniji uspjeh na ribolovnim takmičenjima su seniori Džomba Senad i Brajlović Nermin, pobjednici na kantonalnom takmičenju u lovu ribe udicom na plovak, održanom u Goraždu.

Društvo se finansira od članarine i donacija firme “Bekto Internacional”iz Goražda.

Tokom ovog perioda je ostvarena jako lijepa i plodna saradja sa Skautima Ustikoline, Goražda i Prače, lovcima iz Lovačkog društva “Grebak” te Turističkom zajednicom Bosansko-podrinjskog Kantona.
Od drugih ribolovnih udruženja sa kojima ovo društvo ima kvalitetnu saradnju su: SRD “Breza” iz Breze, SRD “Mladica” iz Foče, SRD “Goražde”, SRD “Toplik” iz Prače, SRD “Ilidža”, SRD “Novi Grad” iz Sarajeva, SRD “Sarajevo 1906”.
Takođe, jako dobra saradnja je i sa Kantonalnim ribolovnim savezom Bosansko-podrinjskog Kantona, gdje se priprema zajednička izrada ribarske osnove i usklađuju planovi poribljavanja, te sa SRS F BiH.

Upravni odbor se sastaje sedmično, a najnovije odluke i prijedlozi upravnog odbora su:
— Odluka o ekonomskom reviru,
— Pripreme za odlazak delegata na sjednicu SRS FBiH gdje će se predložiti da se Memorijalno takmičenje “Halil Sofradžija”, koje se održava zadnje subote mjeseca januara svake godine, uvrsti u kalendar takmičenja, te predlaganje zaključka o zabrani izgradnje hidroelektrane na Drini kod Ustikoline.

Za 2006-tu godinu, u planu je organizovanje škole ribolova na Drini za djecu iz cijele Federacije Bosne i Hercegovine, te formiranje kampova za ribare i njihove porodice.U narednom periodu se planira i u potpunosti pristupiti primjeni zakona o slatkovodnom ribarstvu.

Nažalost, na lijevoj strani rijeke Drine, od granice sa opštinom Foča (Bakina voda) do table sa natpisom Ustikolina (Kristina kuća), nalazi se dio koji je pod MINAMA ili se sumnja da je pod MINAMA.

I jedna molba i poruka iz ovog udruženja:

Poštovani sportski ribolovci,

pomozite nam u akciji “Ne gradite HE na Drini ” ! ! !
Za vrijeme školskog raspusta na vodama našeg SRD-a organizujemo kampovanje mladih generacija koji se obučavaju u pravljenju mušica, lovu ribe na plovak i edukovanju na temu “Ekologija riječnih dolina”.
B i s t r o !

Kontakt osobe:
Predsjednik: Kuljuh Admir 061-388-215
Sekretar: Dreca Sulejman 061-534-469
Upravni odbor: Kuljuh Admir, Kunovac Enver, Brajlović Taib, Dreca Zijad, Brajlović Nedžad, Mujezinović Kasim, Čengić Husnija.
Fax: 038-518-103
Adresa: Ustikolina b.b. – 73250 Ustikolina
e-mail: srd.halilsofradzija@yahoo.com i ustikolina@srsbih.com

Posted in | Komentari su isključeni

D.S.R. “Sana” Sanski Most

Posjetite stranicu Udruženja

Društvo sportskih ribolovaca „Sana“ Sanski Most
Ovo Udruženje je osnovano 1950, godine i trenutno broji oko 600 članova različitih uzrasta. Gazduje jako lijepim vodama toga kraja – Sana, Sanica, Dabar, Bliha, Zdena, Sasinka, Kevuša, Majdanuša, Kozica. Udruženje je i napravilo posebni revir na rijeci Dabar na kojem se organizuje tradicionalno takmičenje «Zlatni Dabar». To su pretežno salmonidne vode, ali ima i ciprinida, tako da u tim vodama obitavaju: mladica, potočna pastrmka, lipljen, mren, klen, plotica, šljivar, škobalj, deverika, štuka. Način ribolova, količina jednodnevnog dozvoljenog ulova i minimalne mjere ulova su u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. Vode su jako bogate ribom, a i kapitalnim primjercima od kojih navodimo: mladica 30 kg., potočna pastrva 6 kg., štuka 12 kg., ljipljen – 60 cm i mnogo ciprinidnih kapitalaca…

Društvo sportskih ribolovaca „Sana“ Sanski Most godišnje održi dva klupska takmičenja i jedan međunarodni kup Fly Fishingu. Jednom ili dva puta godišnje društvo održi velike ekološke akcije čišćenja rijeka i obala, te mnoštvo manjih akcija. Poribljavanje vršimo prema ribolovnoj osnovi, i do sada je u tu svrhu uloženo preko 100.000 KM u poslijeratnom periodu. Članovi ovog Udruženja su aktivni na svim takmičenjima i od najuspješnijih su: Adem Budimlić – član državne juniorske selekcije, Tarik Bišćević – član selekcije u fly fishingu, Merim Alagić – član selekcije u fly fishingu, Sejad Halalkić – član selekcije u fly fishingu. Udruženje se finansira isključivo od članarine i donacije organa uprave općine Sanski Most.
Izuzetno dobru saradnju imamo sa ribolovnim udruženjima USK –a, te odličnu saradnju već godinama ostvarujemo sa Udruženjem „BISTRO“ iz Zenice gdje organizujemo zajednička druženja i izlaske na vodu. Surađujemo i sa Udruženjima i Pokretima slične orjentacije, a izdvojili bi fantastičnu saradnju sa lovcima, planinarima, ekolozima te roniocima sa kojima izvodimo koordinirane akcije čišćenja i čuvanja rijeka i obala. Članovi UO održe 10-15 sastanaka Upravnog odbora godišnje.
Imamo i vrlo korektnu saradnju i sa Kantonalnim i sa Federalnim Savezom ribolovaca. Društvo svoje obaveze prema Savezu izmiruje uredno i redovno.
Planovi za ovu godinu i naredni period bi bili dobijanje ribolovnog prava, izrada ribolovne osnove, bolje opremanje kancelarije..

Sva obalna područja su razminirana i nema opasnosti.

Naše rijeke

Rijeka Sana je bistra i hladna planinska rijeka. Dobila je ime od starih Latina zbog svoje čistoće i ljekovitosti: “sanus” što znači zdravlje. Izvire u Donjoj Peckoj, na području opštine Mrkonjić i jednim dijelom opštine Ribnik, te je od izvora pa sve do Ključa je veoma čista. Sanu formiraju tri kraška vrela koja se na dužini od 1,5 km spajaju u jedan tok. Ona uglavnom zadržava sjeverni pravac do Prijedora, kada teče na zapad i drži se tog pravca do svog ušća u Unu. Nasuprot Uni, Sana ima mnogo manje osobina kraške rijeke, mada se ne može reći da je bez njih. Tako bi se do Sanskog Mosta mogla okarakterisati kao prelazna kraška rijeka, a dalje nizvodno ima sve osobine normalnog riječnog toka. Od svog vrela pa do ulijevanja u Unu, na dužini od 138 km, Sana savlađuje pad od 303,73 m. Dio toka do Sanskog Mosta, dužine 72 km, raspolaže padom od 262,52 m, a ostatak od 41,21 m otpada na dionicu do Bosanskog Novog. Ribolov je rasprostanjen na Sani jer ona obiluje raznom vrstom ribe, a najviše cijenjena i spominjana je mladica sa Sane. Na Sani se kao i na Uni mogu odigravati i u stvari organizuju se mnoga sportska takmičenja. Spuštanje Sanom kajakom i raftingom je moguće i mnogo manje opasno nego Unom, pogotovo za početnike. Desne pritoke Sane su: Kozica, Vučaj potok, Potočanska rijeka, Kijevska rijeka, Tramošnjica, Gluvač, Glamočnica, Kruharuša, Sasina, Piljeska rijeka, Mala rijeka, Bukovac. Gomjenica … Najveća pritoka Sane je Sanica, a ona je njena lijeva pritoka. Druge lijeve pritoke Sane su: Glibaja, Bliha, Zdena, Dabar, Majdanska rijeka, Volar, Japra, Gračanica, Stara rijeka.

Rijeka Sanica je bistra i hladna planinska rijeka sa izvorima u samom podnožju Grmeča. Jedan od izvora je pećinskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugoga. Ovo prvo pećinsko vrelo je u dobroj mjeri ugušeno petrovačkim vodovodom koji napaja grad Petrovac odnoseći ovaj biser prirode ogromnim cjevovodima preko samog Grmeča. Prikupljajući svojim tokom sve te rječice i potoke (Korčanicu, Trebunj, Biljansku riječicu …) Sanica prerasta jako brzo u jednu pravu planiansku rijeku sa svim svojim ljepotama i čarima koje krase čitavu saničku dolinu. Rijeka Sanica od izvora pa do ušća u Sanu kod Vrpolja obiluje mnogobrojnim slapovima i omegama koji privlače kako pecaroše i kupače tako i druge ljubitelje čiste prirode. Raznolikost i kvalitet ribe u njenim vodama, a naročito potočne pastrmke i mladice vječito su privlačili ljubitelje ovog sporta.

DSR „Sana“ Sanski Most
Ulica: Trg ljiljana 1
Telefon/Fax: 037/685-505, 061/197-487
www.dsrsana.com.ba
e-mail: dsrsana@yahoo.com
PREDSJEDNIK: Prof. Fikret Kurtović
SEKRETAR: Mirsad Džafić

Posted in | Nema komentara »

Š.R.D. “Bjelave” Čapljina

ŠRD «Bjelave» iz Čapljine je osnovano 1949 godine, i trenutno broji oko 210 članova.
Ova društvu gazduje na 22 kilometra toka rijeke Neretve, 12 kilometara toka rijeke Trebižat, 12 kilometara toka rijeke Bregave te 4 kilometra toka rijeke Krupe.
U tim vodama obitavaju sljedeće vrste riba: neretvanska mekousna pastrva, potočara, kalifornijska i zubatak-glavatica, te šaran, linjak-cinkva, jegulja, somić, peškelj, sunčanica, plotica, sval, podustva, kljen, masnica, gera, cipol, lubin i list-kalkan, zlatva…
Cijene dozvola za članove Udruženja su: za penzionere i invalide 50 KM, za seniore 100 KM, za juniore/ke 25 KM.
Dnevne dozvole su po Pravilniku ,za sve kategorije
Ciprinidni ribolov………………..10,00
Salmonidni ribolov………………20,00KM
Takođe se odnosi i na vikend dozvole i dozvole za strance.

Postoji mogućnost uz dogovor, za najavljeni i organizirani ribolov na JEGULJU /noćni/ koji se može dogovoriti kao višednevni ili vikend, što uključuje i sve druge potrebe, spavanje, hrana, piće….Podrazumjeva i stalno prisustvo domaćina-instruktora.

Iste se mogu kupiti u prostorijama društva a koje se nalazi u Čapljini, u ulici Ante Starčevića

Načini dozvoljenog ribolova su u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, a
STROGO JE ZABRANJENO SALMONIDNE VRSTE RIBA LOVITI ŽIVIM I PRIRODNIM MAMCIMA.

Maksimalna količina dnevnog ulova je: zbirno 3 /tri/ bilo koje pastrve i jedan zubatak-glavatica ili 10 riba ciprinidnih vrsta.

Minimalne dozvoljene mjere ulova su: neretvanska mekousna pastrva 30 cm, potočara i druge 30 cm, zubatak 60 cm a za bijele-ciprinidne vrsta po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu.

Od kapitalnih primjeraka riba, a koje su u zadnjem periodu ulovljene na vodama kojima gazdujemo izdvajamo: mekousne pastrve od 4.9 kg, 3,6o kg dužine 62 cm , 3,20 kg duž. 57 cm (u aprilu 2008.), zubatka od 9,800 kg,  7.0 kg i 7,20 kg, jegulje po 1,60 kg…..

Aktivnosti koje provodimo kontinuirano su:

• Akcija čišćenja svake godine na terenima gdje se lovi …..
• Svake sezone se napravi druženje za sve na otvoru sezone kao i već sada tradicionalni Kup  u lovu ribe na plovak na rijeci Krupi..
• Društvo ima ekipu u lovu ribe na plovak, viceprvaci HNŽ-lige plovak, 3. mjesto  na istom Kup-u, dosta odličnih rezultata na društvenim kupovima.

Imamo četvoricu sudaca koji sude više kategorija natjecanja i disciplina. Tibor Mioč-Marinčić i Josip Pjevac su takmičari Premijer spin lige BiH i članovi su reprezentacije BiH, te su osvojili 4.mjesto na Svjetskom prvenstvu 2010 godine koje je održano u Kninu u Hrvatskoj.
Josip Pjevac je tajnik/sekretar Premijer spin lige BiH i selektor Spin reprezentacije BiH.
Tibor Mioč je pobjednik spin Kup-a grada Ljubuškog za 2010. godinu.

Finansiramo se od prodanih dozvola, te najviše od potpore lokalne uprave općine Čapljina i načelnika općine dr. Smiljana Vidića. Tu su i potpora od stana Ministarstva poljoprivrede HNŽ-e i dosta manjih sponzora, restoran Astorija, „Bakalar comerce“, Turistička zajednica HNŽ-e, i ostali.

Suradnja sa društvima sa kojim graničimo na vodama, posebno UŠR-“Kravica“ Ljubuški, ŠRD-“Bregava“- Stolac .
Odlična suradnja je i sa društvima iz Prozora-Rame, Konjica, Jablanice i Nevesinja. Sa ovim susjedima na vodi se lovi /članovi društava/ bez dnevnih dozvola, što dosta potiče ribare na druženja i smanjiva troškove ribolova.

Surađujemo sa nekoliko udruga ekološke provijencije sa područja općine Čapljina, a na akcijama čišćenja i sličnih vidova suradnje.

Udruženje ima uspješnu suradnju sa savezima, i SRS F BIH i SRS BIH.Članovi Društva su bili startni suci na 27.svjetskom klupskom prvenstvu svijeta u lovu ribe na plovak na Karaotoku, te nam je povjereno i održavanje skupštine SRS BiH na Karaotoku, razni seminari…..

Sastanci Upravno Odbora su jednom mjesečno, a po potrebi i više.
Posljednja Redova izborna skupština održana je 12.01.2011 godine, gdje je izabrano novo rukovodstvo.
Ribočuvari rade bez prekida a trenutno su aktivnosti oko očuvanja mrijesta te se u suradnji sa MUP-om redovno vrše zajedničke kontrole na vodama.

Za ovu (2011) godinu, palnirane su sljedeće aktivnosti:
-Uređenje jedne staze na Neretvi
-Izgradnja ribarske kućice na vodi
-Kupovina čamca na motorni pogon
-Natjecanja i povećati broj takmičara
-Odlazak na 3.Svjetske ribarske olimpijske igre u Italiju, gdje idu trojica članova našeg   društva, takmičari Tibor Mioč-Marinčić, Dr. Goran Pehar i kao selektor Josip Pjevac.

NAZIV DRUŠTVA: ŠRD „Bjelave“ ČAPLJINA
ADRESA: Ul.Ante Starčevića, ČAPLJINA
TEL/FAX: 036 808 443
E-MAIL: ribici.capljina@gmail.com
UPRAVNI ODBOR: Igor Špužić, Branoslav Šajinović, Đonko Hasan, Rafo Jovanović, Darko Križanović, Željko Arar, Ivan Bubalo.
SEKRETAR: Josip Pjevac
PREDSJEDNIK: Željko Arar

Posted in | Nema komentara »

U.S.R. “Otoka” Bosanska Otoka

USR “Otoka je osnovano 1996 god, dok je prije osamostaljenja egzistiralo kao sekcija u USR “Krušnica” iz Bosanske Krupe.
U 2007 godini, Udruženje je brojalo 173 člana.
Udruženje gazduje sljedećim vodama:

Najveća rijeka, koja presjeca otočko područje, je UNA. Nastaje u Lici, a ulijeva se u Savu kod Jasenovca. Ovaj vodotok je dug 214 km.Kroz otočko područje Una teče u dužini od oko 20 km.Od Bosanske Krupe do Otoke teče uglavnom prema sjeveru, a zatim tok Une ima pravac istok-sjeveroistok. Već na ulazu u otočko područje Una je dosta široka, a dolina joj postaje veća.

U koritu Une susreću se naslage sedre (bigra) različitih debljina i oblika. Na više mijesta Una se usijeca u sedrene naslage praveći brzace i slapove. Najljepši slap je Brskavac nizvodno od Otoke, gdje se Una račva u više rukavaca gradeći nekoliko većih i manjih otoka. Najveće otoke u samom naselju su Zidina i Gradska Otoka, a izmedju Ivanjske i Blatine otoke Madžarica i Bukovača.

Na otočkom području Una nema većih pritoka. Sve bi spadale u kategoriju potoka i potočića.
Lijeve pritoke Une su Ljusina, Voloder, Baštra, Lončarevac, Glodina, Ivanjska, Vranješevac, Paunovac, Kosinjac, Gvozdenovac,  Krmuljin i Orlovac. U Baštru se ulijeva Trapešnica, Čava, Babinac i Vodomut, a pritoke Glodine su Grkovac Dabrina, Halilivac i Bjelajski potok.
UNA s desne strane prima Bukovsku, Mandu, Brskavac, Pjeskovac, Kalovac, Vranovinu i Duboki potok.
Na području Otoke ima i nekoliko ponornica, kao što su Kamarica u Jezerskom, Pecka u Ljusini, Krstašica u Glavici i neke druge.

Vodostaj Une i njenih pritoka zavisi od količine kiše i snijega u njihovim slivnim područjima. U zimskom periodu snijeg djeluje na smanjenje vodostaja, a u proljeće, kad se počne otapati, vodostaj naglo poraste. Vodostaj Une je najviši u jednom od proljetnih mjeseci, dok je sporedni maksimum u novembru ili decembru. Minimalni vodostaj se javlja u avgustu ili septembru, a sporedni minimum u januaru ili februaru. Pošto je proljetni maksimum izraženiji od jesenjeg, Una pripada rijekama s nivalno – poluvijalnim ( sniježno – kišni) režimom.

Rijeka Una ulazi na otočko područje na koti 141 m, a na izlazu ima nadmorsku visinu 128m, iz čega se vidi da joj je pad na ovom potezu 13 m. Od ukupnog pada Une  ( 306 m) to bi bilo oko 4 odsto. Zbog relativno malog pada na ovom dijelu Une nije predviđena izgradnja ni jedne hidrocentrale  što nas posebno raduje.

JEZERO PECKA
Jezero je nastalo na mjestu gdje potok Pecka ponire u zemlju.
Na samom ulazu u ponor nekad je bilo jezero, koje je zbog proširenja samog otvora ponora, prije tridesetak godina, gotovo u potpunosti presušilo. Na tom mjestu je izraslo šiblje i šaš, te je u toj šikari počela nicati divlja deponija smeća. Zbog toga smo mi iz USR OTOKA i iz UL- GOLUB zajedno sa lokalnim stanovništvom pokrenuli akciju da ovo područje vratimo u prijašnje stanje, odnosno da tu napravimo izletište sa svim ribolovačkim i lovačkim sadržajima, te da u blizini lokalna zajednica napravi sportske terene za mali nogomet i košarku.

Međutim kao i svugdje i mi imamo opstrukcije od strane opštinskih struktura oko prikupljanja potrebne dokumentacije kako bi realizovali ovu ideju. Stoga smo odlučili da radimo paralelno na prikupljanju dokumentacije i čišćenju pomenutog lokaliteta.
Očišćen je cjelokupan teren 30000 metara kvadratnih. Napravljena je privremena brana ispred ponora tako da sad ponovno imamo jezero PECKA čija je površina oko trideset dunuma, dužina je oko 650 metara i prosječna širina oko 50 metara, trenutna dubina je u prosjeku oko 1.5 metara što će se povećati naknadno izradom nove brane.

U jezeru trenutno ima samo riba koje su živjele u potoku Pecka (klenovi), međutim po Programu rada za ovu godinu predviđeno je da se jezero poribi sa šaranom u proljetnim mjesecima (mart, april) i to veličine od 1.5 do 3.0 kilograma te da se uredi staza oko jezera.Takodje, u planu je da jezero Pecka postane posebni, šaranski revir.

Od vrsta riba u vodama kojim gazduje ovo Udruženje obitavaju: mladica, potočna pastrmka, lipljen, štuka, škobalj, šljivar, plotica, bodorka, crvenperka, crvenoka, deverika, grgeč, klen, linjak, mrena, som manić.

DOZVOLE SE MOGU KUPITI: U prostorijama udruženja (čaršija bb)  Dnevne i vikend dozvole mogu se kupiti :
Kod ribočuvara; Restoran  KRON ; Restoran  STARI MLIN ; Motel  UNA ; Restoran BISTRO ; Kafe  SQUARE

Način dozvoljenog ribolova, količina jednodnevnog dozvoljenog ulova i minimalne dozvoljene mjere su regulisane Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.

Od kapitalnijih primjeraka ulovljenih na vodama kojim gazduje ovo Udruženje izdvajamo:

1. Mladica- 24 kg.
2. Štuka    – 16 kg.
3. Mrena   -   5 kg
4. Plotica  -   4 kg
5. Potočara-  4 kg





Udruženje svake godine organizira dva udruženjska takmičenja i to:

1. Tradicionalno na otvoru ribolovne sezone. Ovo takmičenje  je PRESTIŽNOG karaktera za naše članove i ujedno se boduje kao prvo kolo za izbor ekipe za viša takmičenja. Nakon ovog takmičenja u večernjim satima se organizira druženje svih ribolovaca, sponzora takmičenja, kao i naših donatora, gdje se ujedno izvrši proglašenje pobjednika i dodjela nagrada i priznanja.
2. Drugo takmičenje se organizira  na  nekoj drugoj stazi i ono je izbornog karaktera. Rezultati sa ovog takmičenja se sabiraju sa prvim takmičenjem i tako se odredjuje ekipa  koja će predstavljati udruženje u toj takmičarskoj godini.

Udruženje je  2003 godine izvršilo poribljavanje UNE i BAŠTRE sa 35000 komada potočne pastrmke a svake godine izdvaja značajna sredstva za čišćenje i čuvanje naših prirodnih mrijestilišta jer smatramo da se na ovaj način mnogo više isplate uložena sredstva te da se tako čuvaju autohtone vrste ovog područja.

Od značajnijih uspjeha na takmičenjima Udruženja i članova ovog Udruženja izdvajamo:
1. Mustedanagić Emir – nastupio za reprezentaciju BiH na evropskom prvenstvu u Madjarskoj.
2. USR-OTOKA – 3. mjesto na federalnom takkičenju „Bužim“ 2004 god.
3. USR-OTOKA – 1.mjesto na medjunarodnom takmičenju Teferič na Uni
4. Hodžić Vahid – 3. mjesto na medjunarodnom takmičenju Potraga za kraljicom Une  2007 godine.

Udruženje se uglavnom finansira od članarine, Sportskog saveza općine Bos. Krupa, Donatora pri čemu bi se istim i zahvalili
D O N A T O R I:
1. ELPOS – Bosanska Otoka
2. LIMOMETAL – Cazin
3. IRFAN KADIĆ – Bosanska Krupa
4. STARI MLIN   – Bosanska Otoka
5. KRON              – Bosanska Otoka
6. MOTEL UNA  -Bosanska Otoka

Udruženje ima dobre odnose sa svim udruženjima na USK i sa svima imamo potpisan sporazum o reciprocitetu.
Poseban odnos udruženje ima sa USR. KRUŠNICA iz Bosanske Krupe a on se ogleda u kordiniranom planiranju akcija koje se sprovode radi zaštite i očuvanja ovog „ Raja na zemlji „.
Od Udruženja slične orjentacije izdvajamo saradnju sa udruženjem lovaca GOLUB iz Bosanske Otoke  sa kojima radimo na uredjenju jezera PECKA  kao i svih sadržaja vezanih uz taj projekat.
Udruženje ima veoma dobru saradnju sa savezima.  To se naročito dobro pokazalo oko organizacije i polaganja ribarskih ispita. Ribolovački ispit u
2007 godini  položilo je  226 ribara.

U 2007 godini U.O se sastao deset puta a vezano za ostvarivanje  „Programa rada“ za 2007 godinute vezano za tekuću problematiku (pomor ribe). Itd.
Na zadnjem sastanku je  urađena analiza izvršenja Financijskog plana za 2007 godinu i Programa rada za 2007 godinu
NA OVOM SASTANKU JE DONESENA ODLUKA DA SE PRISTUPI ČIŠĆENJU PRIRODNOG MRIJESTILIŠTA ŠTUKE  (ušće VOLODERA) ČIM SE ZA TO STEKNU USLOVI (smanji vodostaj)

PLANOVI ZA 2008GODINU I DALJE
Napraviti projekat za izgradnju i uredjenje jezera PECKA te pristupiti izvodjenju prve faze.
U istom jezeru napraviti ŠARANSKI revir, te urediti takmičarsku stazu.

ZAŠTITA I OČUVANJE RIBLJEG FONDA
Za zaštitu i očuvanje ribljeg fonda brine se ribočuvarska služba koja broji četiri člana i to :
Pašić Senad profesionalni ribočuvar i Suljkanović Ismet, Komić Dževad, Bešić Adnan kao volonteri. Svi oni su certificirani u federalnom savezu i svoj posao obavljaju u skladu sa novim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i Pravilnikom o radu ribočuvarske službe.

KONTAKT:
USR “Otoka” Bosanska Otoka
Čaršija bb
Bosanska Otoka
TEL/FAX: 037477447
Mobitel: 061970486
Predsjednik: Suljkanović Izet
Sekretar: Suljkanović Šefka
UPRAVNI ODBOR: Komić Dževad, Sumbuljević Senad, Pašić Senad, Bratić Senad, Bešić Adnan,
Suljkanović Ismet, Omerćehajić Suad, Šertović Mersad.

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Mladica” – Foča

SRD “Mladica” iz Foče je osnovano 1907. godine, te je jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini, uskoro slavi 100-ti “rodjendan”.Trenutno broji oko 250 članova svih uzrasta.Ima sreću da na području kojim ono gazduje postoji jako mnogo predivnih rijeka i potoka,još uvijek slobodnih od ljudskih onečišćenja,te bogatih ribom,uglavnom salmonidnim vrstama.Interesantno je da na tom području ne postoji niti jedno jezero.

Rijeke kojima gazduje ovo društvo su:

— DRINA – od spoja Pive i Tare pa do granice sa opštinom Ustikolina
— PIVA – državna granica-upravno na maticu rijeke od lijeve obale do granice sa Srbijom i Crnom Gorom pa do sastavka sa Tarom
— TARA – državna granica-upravno na maticu rijeke od desne obale do granice sa Srbijom i Crnom Gorom pa do sastavka sa Pivom
— ĆEHOTINA – od granice sa Srbijom i Crnom Gorom pa do ušća u Drinu
— SUTJESKA – od ušća Hrčavke pa do ušća u Drinu
— BISTRICA – od granice sa opštinom Kalinovik pa do ušća u Drinu
— GOVZA – od ušća Krupice, uzvodno do ušća u Bistricu
— Miljevka, Oteša, Govza, Bjelava, Ćelebićka rijeka, Vrbnička rijeka, Jošanička rijeka, Slatinska rijeka, Kolina

te potoci:

Dragočavski potok,Jelovića potok i Prevrački potok

Cijene godišnjih dozvola za ribolov na ovim rijekama su:

– Seniori 50 KM
– Seniorke 20 KM
– Pionirke/Pioniri 20 KM
– Omladinke/Omladinci 20 KM
– Invalidi I kategorije Besplatno
– Članovi od 65 god.strarosti 20 KM

Cijene dnevnih dozvola su:

– Za državljane BiH te SCG 10 KM
– Za strane državljane 30 KM

Dozvole se mogu kupiti u prostorijama društva i na recepciji hotela “Zelengora” u Foči

Od riba u rijekama nalazimo;

— DRINA – mladica, potočna pastrmka, lipljen, škobalj, plotica, klijen, mrena, pliska, zelja, krkuša
— PIVA – mladica, potočna pastrmka, lipljen
— TARA – mladica, potočna pastrmka, lipljen, a ljeti se pojavi i škobalj
— ČEHOTINA – mladica, potočna pastrmka, lipljen, škobalj, klijen, mrena, pliska
— SUTJESKA – potočna pastrmka i lipljen
— BISTRICA – potočna pastrmka, lipljen i u vrijeme mrijesta škobalj
— SVE OSTALE RIJEKE I POTOCI – potočna pastrmka

Ribolov na salmonide je dozvoljen samo vještačkim mamcima,a podvodne mušice su zabranjene.Ribolov na ostale vrsta riba je dozvoljen sa dva štapa sa po tri udice.Najveća dozvoljena količina jednodnevnog ulova je 5 (pet) komada riba salmonidne vrste ili 8 (osam) komada ciprinida.Minimalne dozvoljene mjere ulova za pojedine vrste su:
– Mladica 70 cm
– Potočna pastrmka 25 cm
– Lipljen 30 cm
– Plotica 18 cm
– Kljen 30 cm
– Škobalj 20 cm
– Mrena 35 cm

ZABRANE RIBOLOVA

– Mladica od 01.02. do 01.06.
– Potočna pastrmka od 01.10 do 01.03.
– Lipljen od 01.01. do 15.05.

Takodje, na Drini,od ušća Ćehotine uzvodno do Tobačkog potoka je stalna zabrana jer je tu prirodno mrijestilište riblje populacije

Kapitalni primjerci ulovljeni u vodama ovog društva,a itekako vrijedi pomena su mladica od 58 kg, koju je uhvatio Halil Sofradžija 1938 godine,te potočna pastrmka od 8,450 kg,koju je uhvatio Gavran Milan 1988 godine.

U 2005 godini,ovo društvo je bilo organizator takmičenja u lovu ribe udicom na plovak,u julu mjesecu,te tradicionalnog i internacinalnog takmičenja “Hucho Hucho Cup” u lovu na mladicu, održanog 17.12..Za iduću,2006. godinu,osim ova dva takmičenja,u planu je i ponovna organizacija takmičenja u lovu ribe mahačem (flyfishing),a koje bi se trebalo održati u avgustu mjesecu na Drini u kampu Bastasi.

U akciji poribljavanja,u rijeke Drinu,Ćehotinu i Bistricu je ,2005 godine,ubačeno 64250 komada mladji potočne pastrmke.U 2006 godini,planirano je poribljavanje ove tri rijeke sa većom količino mladji mladice i lipljena.

Značajniji uspjeh članova ovog udruženja su ostvarili najmladji-pioniri,osvojivši na takmičenju “Kup Drinskih Nada” u disciplini – lov ribe na plovak, 4 mjesto.Imajući u vidu da ovo društvo na području svog gazdovanja nema niti jedno jezero,uspjeh pionira time još više dobija na vrijednosti.

Finansiranje društva je,kao i kod večine,od članarina te naplate novca od zagadjivača rijeka.

Društvo ima jako lijepu i uspješnu saradnju sa Ekološkim Društvom “Drina” iz Foče, te lovcima iz udruženja “Bakić”,takodje iz Foče.Zajedničkim snagama pokušavaju održati čistoću tog kraja i za sada im to i uspjeva.

Od ribarskih udruženja,tu su komšije – udruženje “Bajo Pivljanin” iz Plužine (SCG) te SRD “Halil Sofradžija” iz Ustikoline.Saradnja se ogleda u druženjima, zajedničkim izlascima na vodu, te povlaštenijem statusu pri ribarenju na komšijskim vodama a kojima gazduju ova udruženja.

Društvo “Mladica” iz Foče je član saveza Republike Srpske, ali saradnja nije kakva bi trebala i mogla biti, nedostaje inicijetive i ideja od vrha u savezu.

Odbor društva se sastaje dva puta mjesečno a članovi su:

- Predsjednik društva: Mladjenović Radojica
- Sekretar društva : Vuković Milenko
- Članovi upravnog odbora: Čančar Vasilije, Krunić Slobodan, Perović Dragan, Fundić Boro, Miletić Nebojša.
Telefon: 058/421-904
E-mail: foca@srsbih.com

Posted in | Nema komentara »

S.R.U. “Mrena” Kostajnica

Područje:
Porucje opštine Kostajnica – 17 km
Brojnost ribljeg fonda:
Sve vrste salmonidnih i ciprinidnih riba
Atraktivne vrste ribe:
Mladica (22 kg), plotica, som (40 – 50 kg)

SRU Mrena pokriva cijelo podrucje opštine Kostajnica. Društvo broji 160 clanova koji organizuju ribarsko-cuvarsku službu koju vrše cuvari ribolovnog podrucja i ribljeg fonda.

Ribolovno podrucje koje pokriva SRU Mrena prostire se uz rijeku Unu, koja je u svom srednjem dijelu, ravnicarskog toka, blaga i mirna, cista i providna. Cijelim tokom granici se sa Republikom Hrvatskom.

U tom dijelu Una je izrazito sedrovita i time pogodna za ribolovne discipline “lov udice na plovak” i “varalicarenje”.

SRU Mrena clanovima i gostima svog ribolovnog podrucja omogucio je dozvolu ribarenja iz camaca.

Svake godine SRU Mrena vrši poribljavanje svog ribolovnog podrucja sa mladi potocne pastrmke, amura i šarana. Unina pritoka rijeka Strigova je prirodno mrijestilište ribe.

Vec tradicionalno, udruženje Mrena organizuje takmicenja u svim ribarskim kategorijama.

Takođe se posvecuje pažnja mladim ribarima kroz školu ribarstva koja se organizje svake godine.

U saradnji sa ekološkim udruženjem „Pounje” jednom godišnje se vrši cišcenje dijela rijeke Une.

Najveci ulovljeni primjerci ribe na rijeci Uni u dijelu koji pokriva SRU Mrena, su mladica od 22 kg, som 47 kg i amur od 8 kg.

Kojim prevoznim sredstvom je dostupno ribolovno područje?
Svim putnickim i terenskim vozilima
Postojeća brojnost i bogatstvo ribljeg fonda:
Sve vrste salmonidnih i ciprinidnih riba

Periodi u godini kada je ribolov zabranjen
Potocna i kalifornijska pastrmka od 1. oktobra do 28. februara.
Mladica od 1. februara do 31. maja.
Keciga i smud od 1. marta do 31. maja.
Šaran od 1. aprila do 31. maja.
Som od 16. aprila do 15. juna.
Štuka od 7. februara do 31. marta.
Lovostaj na dijelovima ribolovnih voda koje cine granicu sa Hrvatskom odstupa od gore navedenih perioda.

Udaljenost ribolovnog područja od najbližeg grada i od većih gradskih centara:
Prolazi kroz sam grad Kostajnicu.
Prijedor – 50 km, Kozarska Dubica – 22 km, Novi Grad – 20 km, Gradiška – 70 km, Banja Luka – 100 km
Dozvole koje izdaje vaše udruženje:
Dnevne i godišnje dozvole
Cijena članarine na godišnjem nivou:

* 50 KM
* Dnevna dozvola za domace turiste – 10 KM
* Dnevna dozvola za strane turiste – 30 KM

Sigurnosne mjere prilikom ribolova:
Ribarsko – cuvarska služba
Da li udruženje pruža mogućnost osiguravanja turista?
NE
Osobe koje su zadužene za posjetitelje (vodiči):
5 ribocuvara
Druge djelatnosti koje pruža vaše udruženje:
Postoji mogucnost organizovanja drugih djelatnosti uz dogovor sa udruženjem.
Da li u okviru udruženja postoji trgovina sa opremom za ribolov ili iznajmljivanje?
NE
Manifestacije koje se održavaju u okviru vašeg udruženja:
Krajem juna svake godine se održava takmicenje i druženje na nivou društva.

Adresa: Petra Pecije 12, Kostajnica
Telefon: +387 (065) 975-686
Kontakt osoba: Borislav Garaca

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Ukrinski cvijet” Prnjavor

Sportsko ribolovno društvo “Ukrinski cvijet” Prnjavor osnovano je daleke 1956. godine. Zahvaljujući rijeci Ukrini i riječici Vijaci, te brojnim “staračama”, koje su nastale zbog promjena toka ovih rijeka, u Prnjavoru је ribolov uvijek imao mnogo poklonika.

Ekspanzija ribolova, kao rekreacijskog sporta i uopšte mogučnosti druženja ljudi sa prirodom zabilježena je izgradnjom ribnjaka početkom sedamdesetih godina i podizanjem brane u gornjem toku riječice Vijake 1976. godine, kada je napravljeno vještačko akumulaciono jezero. Prnjavorski ribnjaci davali su dodatne mogućnosti poribljavanja svih vodenih površina, а jezero Drenova, kao izolovan eko-sistem, sa velikom površinom i količinom vode, postao je najperspektivnije mjesto za razvoj sportskog ribolova. Rijeka Ukrina, kоја kroz opštinu Prnjavor protiče u dužini od oko 30 kilometara, takodje je davala izuzetne mogućnosti za bavljenje sportskim ribolovom.
Ipak, Sportsko ribolovno društvo Prnjavor najbolje rezultate, prije svega u organizacionom smislu bilježi krajem devedesetih godina, kada se i ustalio broj članstva izmedju 900 do 1000 članova. Već nekoliko godina, SRD Prnjavor organizuje «škole ribolova», koje su za rezultat imale povećano interesovanje mladih za ovај sport, što potvrđuje i podatak da je u članstvu SRD Prnjavor oko 250 pionira i omladinaca. Sa nijma se kontinuirano radi – uči kako se ponašati u prirodi, kako sačuvati naše vodotoke, te dati svoj doprinos u unapređenju sportskog ribolova, prije svega sa ekološkog aspekta – saživota čovjeka i prirode.
Rijeke Ukrina i Vijaka bogate su bijelom ribom (bijelica, crvenperka, klijen, babuska, plotica, deverika itd.), dok od «plemenitih» vrsta riba treba istaći: šarana, soma, smuđa i štuku. Čista voda, prije svega u Ukrini, te njena dužina toka kojim protiče kroz opštinu Prnjavor, čine je veoma atraktivnom za ribolov. Treba napomenuti da Ukrina jedina na prostoru BiH ima fenomen «cvijetanja vode». Naime, jednom godišnje, (sredinom augusta) iz larvi sa dna riječnog korita, samo jednu noć na pojedinim dijelovima rijeke izlazi na milione insekata/padavaca koji žive samo nekoliko časova, tek koliko im je potrebno da završe svoj reprodukcijski ciklus, toliko i žive. Vodeni cvijet, kako ga nazivaju ribolovci, jedan je od najboljih i najcjenjenijih mamaca za lov soma, tako da se u augustu, na obalama rijeke, okuplja na desetine ribolovaca iz srbije, koji «vodeni cvijet» koriste za lov soma na Dunavu.
Ipak, najatraktivnije mjesto za ribolov je jezero Drenova. Udaljeno desetak kilometara od grada u mjesnom području Drenove i Donjih Vijačana, nadaleko je poznato po kapitalnim ulovima soma i šarana. Prije dvije godine, samo za jednu noć su ulovljena dva soma težine 91 i 62 kilograma. Som od 91 kilogram, dug 238 centimetara, kao preparat i danas krasi prostorije SRD u Prnjavoru. Lovljeni su šarani i amuri od po 30 kilograma, dok se u jezeru, inače bogatom bijelom ribom, lovi i štuka, smuđ, mrena, klijen itd…..
Zbog izuzetnih pretpostavki za ribolov,čiste vode i očuvane prirode, te zahvaljujući velikom angažovanju prnjavorskih ribolovaca, koji redovno uređuju ovaj prostor, Sportsko ribolovni savez RS, prije tri godine je jezero Drenovu proglasio ribolovnim revirom. Na jezeru koji je pod stalnim monitoringom ribočuvarske službe SRD Prnjavor, važe posebna pravila ponašanja i ribolova, obzirom da je jezero Drenova i vodozahvat prnjavorskog vodovoda. Jezero se planski poribljava, čuva i uređuje, a po svojim ulovima jedno je od najatraktivnijih mjesta za ribolov na širim prostorima. Otvaranje ribolovne sezone na jezeru Drenova održava se svake godine, prve nedjelje mjeseca juna.

Pristup na jezeru Drenova je u dobrom stanju.

Uredenje i održavanje vrše clanovi SRD-a Prnjavor sa redovnim radnim akcijama.

Pristup ostalim vodenim površinama kojima upravlja SRD Prnjavor je dosta dobar s obzirom da se rijeke Vijaka a posebno Ukrina nalaze na magistralnom putu Doboj-Prnjavor i Prnjavor-Derventa.

Površina ribolovnog područja:
Ukrina, Vijaka, jezero Drenova i ostale rijeke na podrucju opštine Prnjavor
Kojim prevoznim sredstvom je dostupno ribolovno područje?
Svim prevoznim sredstvima.
Postojeća brojnost i bogatstvo ribljeg fonda:
Srednje bogato riblje podrucje.
Periodi u godini kada je ribolov zabranjen
Prema pravilniku o zabrani ribolova u vrijeme mrijesta.
Udaljenost ribolovnog područja od najbližeg grada i od većih gradskih centara:
10 km od Prnjavora
Dozvole koje izdaje vaše udruženje:
Godišnje i jednodnevne.
Cijena članarine na godišnjem nivou:

* Godišnja clanarina iznosi 50,oo KM, a za ostale kategorije do 50% popusta;
* Jednodnevna dozvola iznosi 10,oo KM.
* Domaci turisti 20,oo KM
* Strani turisti 50,oo KM

Sigurnosne mjere prilikom ribolova:
Organizovana profesionalna cuvarska služba.
Osobe koje su zadužene za posjetitelje (vodiči):
* Ribocuvar, Leburic Ljubomir 065/668-697
Manifestacije koje se održavaju u okviru vašeg udruženja:
Otvaranje ribarske sezone na jezeru Drenova poslednja nedelja maja mjeseca i Kup Prnjavora oko 20.08. tekuce godine

Adresa: Svetosavska bb, Prnjavor
Email: marin@prnjavor.ba
Telefon: +387 (051) 663-750
Kontakt osoba: Marin Marinkovic

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Zalomka” Nevesinje

Sportsko-ribolovno društvo “Zalomka“ Nevesinje osnovano je 1968.godine.Društvo je osnovano pod imenom S.R.D. “Alagovac“ i dobilo je ime po nazivu vještačkog jezera u neposrednoj blizini grada.1997.godine društvo je promjenilo ime u S.R.D. “Zalomka“ i to ime nosi i danas a dobilo ga je po rijeci ponornici koja protiče kroz opštinu Nevesinje.Društvo trenutno broji oko 80 članova.
S.R.D. “Zalomka“ Nevesinje gazduje vodama na teritoriji opštine Nevesinje a to su rijeka ponornica Zalomka u dijelu koji pripada opštini Nevesinje, a počinje od granice opštine Nevesinje i opštine Gacko i ide rijekom Zalomkom od mjesta “Kunjak“ – do tkz.“Prosiječene grede“, te tokom rijeke do ponora u Biogradu, riječica Batuša od izvora pa do ušća, odnosno slivno područje potoka podno Postoljana i Donje Bijenje (Markov potok, Novaci i Jamnik) koji se ulijevaju u Sopiljski potok zvani “Babova jama“, vještačke bare i mrtvaje na području Sopilja nastale vađenjem gline za potrebe bivše ciglane u Nevesinju i vještačkom akumulacijom “Alagovac“.
Grb S.R.D. “Zalomka“ je grb grada Nevesinja sa ribom pastrmkom u sredini.
U vodama kojima gazduje naše društvo zastupljene su sledeće vrste riba: potočna pastrmka, kalifornijska pastrmka, klen, šaran, amur, som, smuđ, bodorka, plotica i gatačka gaovica (girica).
Cijena godišnje dozvole za seniore je 50km, za penzionere 25km, za juniore i žene cijena dozvole je 25km, s tim što ratni vojni invalidi od 1-4 kategorije godišnju dozvolu plaćaju 15km, od 5-10 kategorije 25km, a cijena dozvole za djecu poginulih boraca je 10km.
Društvo takođe izdaje i turističke dnevne, sedmične, mjesečne i tromjesečne dozvole koje važe samo za vode kojima gazduje ovo društvo a cijena tih dozvola je sledeća:
-dnevna dozvola za strane turiste je 30km.
-dnevna dozvola za članove S.R.D.iz federacije BiH je 10km.
-sedmična turistička dozvola je 50km.
-mjesečna turistička dozvola je 70km.
-tromjesečna turistička dozvola je 100km.
Dozvole se mogu kupiti u kancelariji društva u ulici Obrena Ivkovića b.b., u video-klubu „Bata“i kod ribočuvara.
Način dozvoljenog ribolova je u potpunosti u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu s tim što je na jezeru “Alagovac“ dozvoljen ribolov sa maksimalno 6 udica u vodi, ribolov je na jezeru dozvoljen i noću osim sa čamcem, a na tekućim vodama nije dozvoljen ribolov sa živim mamcima.
Količina dozvoljenog jednodnevnog ulova je pet (5) pastrmki dnevno, četiri (4) soma, smuđa i šarana, jedan (1) amur – najviše tri (3) godišnje.
U slučaju ulova raznih vrsta ribe maksimalan ulov je uvjek pet(5)komada ribe.
Minimalne dozvoljene mjere ulova su za pastrmku (potočnu i kalifornijsku) 25 cm., soma i amura 60 cm., smuđa 40 cm., šarana i klena 30 cm., ploticu 18 cm., za raka kamenjara 8 cm.
Neki od kapitalnih primjeraka ulovljenih na našim vodama su som od 31 kg., amur od 25 kg., smuđ od 7 kg., potočna pastrmka od 8.5 kg. ulovljena 2006. godine na jezeru “Alagovac“, kao i potočara od 6 kg. ulovljena na rijeci Zalomci, šaran od 15kg.
Osnovni vid finansiranja je od dozvola i članarina te od donacija, a jedan dio se takođe realizuje u donaciji riblje mlađi (HE na Trebišnjici).
Društvo do sada nije organizovalo takmičenja ali ove godine planiramo da održimo takmičenje na jezeru “Alagovac“ u lovu ribe udicom na plovak koje će se održati u mjesecu avgustu u sklopu tradicionalne Nevesinjske olimpijade i za koje se nadamo da će postati tradicionalno.
Ove godine smo obavili poribljavanje naših voda sa 20.000 komada mlađi kalifornijske pastrmke (donacija HE na Trebišnjici) i sa 110 komada mlađi Šarana koju smo obezbijedili vlastitim radom i trudom.U planu nam je da do kraja ove kalendarske godine (2008) poribimo jezero “Alagovac“ sa većom količinom mlađi šarana, smuđa i potočne pastrmke.
Provodimo akcije redovnog godišnjeg čišćenja priobalja dva puta godišnje a naročito izloženog dijela obale više puta u toku godine.
Sarađujemo sa lokalnim udruženjima slične orijentacije a naročito dobru saradnju imamo sa lovačkim udruženjem “Srndać“ iz Nevesinja, Omladinskom inicijativom, Turističkom organizacijom kao i sa krovnom organizacijom „Eko-Velež“iz Blagaja.Sarađujemo sa svim ribarskim udruženjima iz Istočne Hercegovine a želimo da poboljšamo saradnju sa svim društvima iz BiH, a naročito sa društvima iz Zapadne Hercegovine jer smo sa njima regionalno i povezani.
Skupština S.R.D. “Zalomka“ Nevesinje se održava najmanje jednom godišnje a po potrebi i više puta u toku godine dok se sastanci Upravnog odbora održavaju jednom mjesečno a po potrebi jednom sedmično zbog nagomilanih problema i potrebe realizacije planova i aktivnosti.
Dosadašnja saradnja i komunikacija sa udruženjima ribolovaca iz drugih sredina,kao i sa Sportsko-ribolovnim savezom R.S. i sa Sportsko-ribolovnim savezom BiH bila je slaba, gotovo nikakva što namjeravamo u budućnosti znatno popraviti i poboljšati.
Što se tiče naših planova u budućnosti za koje se nadamo da ćemo ih realizovati to su inicijativa za izgradnju ribarskog doma, organizovanje takmičenja u lovu ribe udicom na plovak, povećanje redovnog članstva, uspostavljanje stalne ribočuvarske službe, planiranje kvalitetnijeg učešća ribolovne ponude u turističkoj ponudi grada Nevesinja.
Na vodama kojima gazduje ovo društvo NEMA područja koja su ili za koja se sumnja da su pod minama.

Predsjednik Upravnog odbora: Glogovac Slaviša
Sekretar: Manjak Manojlo
Blagajnik: Kuzman Zdravko
Članovi Upravnog odbora su: Grahovac Lazar, Zubac Momčilo, Žerajić Željko, Simeonović Goran,Savić Dragan i Pikula Radovan.
Kancelarija S.R.D. “Zalomka“ se nalazi u ulici Obrena Ivkovića b.b., 89280 Nevesinje
E-mail adresa nevesinje@srsbih.com ili lazoglo@teol.net
Kontakt telefoni su 065/535-255 ili 065/371-086

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Kotor Varoš” Kotor Varoš

OPIS RIBOLOVNOG PODRUČJA
Vrbanja je planinska rijeka sa mnogobrojnim pritokama koje su bogate plemenitom ribom (potocnom pastrmkom). U svom gornjem toku (potez od K. Brda do grada Kotora Varoš) rijeka je izuzetno cista jer na njoj nema ni jednog industrijskog zagadivaca tako da je taj predio bogat potocnom pastrmkom i mladicom, kao i ostalim vrstama bijele ribe (škobalj, klen, mrena, plotica…).
Donji dio rijeke Vrbanje (od mjesne zajednice Kotor Varoš do opštine Celinac) manje je cistoce zbog nekoliko industrijskih preduzeca (koje rade malim kapacitetom) i gradske kanalizacije. Pomenuti dio rijeke izuzetno je bogat naznacenim vrstama bijele ribe (škobalj, klen, plotica, mrena, krkuša…), dok se u manjim kolicinama pojavljuju i plemenite vrste ribe (potocna i kalifornijska pastrmka i mladica).
Duž cijelog vodotoka, rijeka Vrbanja ima izuzetno dobar pristup jer je najvecim dijelom prislonjena uz regionalni asfaltni put K. Brdo – Obodnik, i magistralni put B. Luka – Teslic.

Površina ribolovnog područja:
Površina rijeke je 4,7 km a površina opštine 575 km
Kojim prevoznim sredstvom je dostupno ribolovno područje?
Ribolovnom podrucju se može pristupiti svim prevoznim sredstvima.
Postojeća brojnost i bogatstvo ribljeg fonda:
Potocna pastrmka, mladica, škobalj, klen, mrena, plotica, krkuša
Periodi u godini kada je ribolov zabranjen
Prema pravilniku o zabrani ribolova u vrijeme mrijesta
Udaljenost ribolovnog područja od najbližeg grada i od većih gradskih centara:
33 km od Banjaluke, 30 km od Kotor Varoši
Dozvole koje izdaje vaše udruženje:
Jednodnevne i godišnje.
Cijena članarine na godišnjem nivou:
Za domace turiste: dnevna karta 10,oo KM, godišnja 50,oo KM.
Za strane turiste: Dnevna karta 20,oo KM, godišnja 100,oo KM.
Sigurnosne mjere prilikom ribolova
NE
Da li udruženje pruža mogućnost osiguravanja turista?
DA
Osobe koje su zadužene za posjetitelje (vodiči):
Kuzmic Predrag i Petrovic Miodrag
Druge djelatnosti koje pruža vaše udruženje:
Prevoz, smještaj
Da li u okviru udruženja postoji trgovina sa opremom za ribolov ili iznajmljivanje?
DA
Manifestacije koje se održavaju u okviru vašeg udruženja:
Opštinsko takmicenje i regionalni kup

Adresa: Cara Dušana bb, Kotor Varoš
Telefon: + 387 (065) 868-377
Kontakt osoba: Kuzmic Predrag

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Ukrina” Derventa

SRD „UKRINA” je osnovano 1946.godine.
Udruženje broji oko 570 clanova.
Sam grad Derventa nastao je kraj rijeke Ukrine.
Ona je manja desna pritoka rijeke Save ciji sliv leži izmedu donjih tokova rijeka Vrbasa i Bosne.
Dužina sliva iznosi oko 100 km, sa prosjecnom širinom oko 15 km, a ukupna površina koja pripada slivu iznosi oko 1.500 km.
U izvorištu Ukrine formirana su 2 vodotoka tj.kraka Velika i Mala Ukrina.
Njena najveca pritoka je Ilova, koja je skoro citavim svojim tokom prirodna granica izmedu opštine Derventa i Doboj, dok je Ukrina granica sa opštinom Prnjavor.
Voda na Ukrini je bila toliko cista da su je obližnji stanovnici upotrebljavali za pice, dok se u današnje vrijeme voda iz ovih slivova i vodotoka ne smije upotrebljavati za pice jer je prilicno onecišcena raznim hemikalijama i drugim necistocama.
Riba se zadržala u Ukrini, dok potoci i rjecice imaju mnogo manje ribe nego nekada, kao i Ilova.
Zahvaljujuci pomoci udruženja iz obližnjih gradova, stepen cistoce se znatno poravio.
Na rijekama Savi i Ukrini su uradene platforme za invalide da bi im se omogucio pristup za ribarenje.
Takode u okviru društva se organizuje i škola ribolova.
Površina ribolovnog područja:

* Ukrina – 80 km i
* Sava – 10 km

Kojim prevoznim sredstvom je dostupno ribolovno područje?
Svim prevoznim sredstvima.
Postojeća brojnost i bogatstvo ribljeg fonda:
Sve vrste bijele ribe.
Periodi u godini kada je ribolov zabranjen

* šaran 01.04. – 31.05.
* som 15.05. – 15.06.
* klen i plotica 15.05. – 30.06.
* smud i keciga 01.03. – 31.05.

Udaljenost ribolovnog područja od najbližeg grada i od većih gradskih centara:

* 100 m od centra Dervente,
* 40 km od Doboja,
* 26 km od S.Broda,
* 85 km od Banja Luke.

Dozvole koje izdaje vaše udruženje:
Jednodnevne i godišnje
Cijena članarine na godišnjem nivou:

* 50,oo KM
* 10,oo KM dnevna za domace turiste
* 30,oo – 50,oo KM za strane turiste

Da li udruženje pruža mogućnost osiguravanja turista?
Ne
Osobe koje su zadužene za posjetitelje (vodiči):
Sekretar društva Dragic Pavlović.
Manifestacije koje se održavaju u okviru vašeg udruženja:

* 02.08. Ilindanski susreti na kojima se okupljaju književnici i ribari,
* 28.08. Derventski vašar-ribolovno takmicenje i pravljenje riblje corbe i paprikaša.

Adresa: Kralja Petra 44, Derventa
Email: info@ljeto-zima.com
Telefon: +387 (051) 334-177
Kontakt osoba: Stojan Daugić, Sretko Nikolić

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Drina” Bratunac

Posjetite stranicu S.R.D. "Drina" Bratunac

Sportsko ribolovno društvo „DRINA“ Bratunac osnovano je 1953 godine.
Kroz kategorije pionira, juniora i seniora društvo okuplja oko 350 članova.

Pored ljepotice Drine čijom lijevom obalom u dužini od 64km gazduje naše društvo, atraktivne za ribolov su i pritoke: Fakovićka, Grabovačka, Glogovska, Slapašnička, Loznička i Kravička rijeka, Križevica i dio Jadra.

Prvobitni naziv rijeke Drine bio je Zelenika što najslikovitije daje njen opis.

Ovaj dio naše biserne ljepotice nastanjen je velikim brojem vrsta, a za sportske ribolovce najinteresantnije su: mladica koja dostiže preko 30kg po čemu je poznata širom Evrope, salmonoidi pastrmka i lipljen, u velikom broju škobalj, klen, mrena, plotica, nosara itd…

Članovi društva su angažovani na poribljavanju, zaštiti i unapređenju ribljeg fonda.

Za poribljavanje potočnom pastrmkom najzanimljivije su Grabovačka, Loznička i Slapašnička rijeka na kojima postoje optimalni uslovi za izgradnju ribnjaka i proizvodnju konzumnih riba kao i mlađi pastrmke.

Opština Bratunac je prebogata prirodnim potencijalima za razvoj turizma, a to su: mnoštvo vodenih tokova, raznovrsnost flore i faune, pogodna klima, čist vazduh.

Brzi tok rijeke Drine, na prostoru između jezera Perućac i Zvorničkog jezera, pruža idealne prirodne uslove za organizovanje splavarenja, što je uz čistu vodu jedan od važnih faktora za razvoj turizma cijele regije.

Priobalje uz bisernu Drinu atraktivno je za izgradnju sportskih objekata i terena za sportsko-rekreativne aktivnosti.

UPRAVNI ODBOR
1.Zlatan Čelanović – predsjednik
2.Vladan Nešković – sekretar
3.Branko Milovanović – član
4.Nikola Ždrakanović – član
5.Jovica Čelanović – član
6.Ferid Husić – član
7.Slobodan Ćirković – član

NADZORNI ODBOR
1.Dragiša Jovanović – predsjednik
2.Sreten Mićić – član
3.Muhamed Mehmedbegović – član

DISCIPLINSKI SUD
1.Zoran Nikolić – predsjednik
2.Rašo Jovanović – član
3.Mišo Andrić – član

TAKMIČARSKA KOMISIJA
1.Ratko Krunić – predsjednik
2.Milorad Nikolić – član
3.Saša Lazić – član

Zamjenici tak. komisije
1.Sreten Mićić
2.Sakib Ahmetović
3.Goran Milovanović-Boske

KONTAKT:

SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO “D R I N A”

Bratunac,Svetog Save bb

tel: 065/913-220 predsjednik društva Milovanović Branko-Penga,

predsjednik@srddrinabratunac.com

056/411-036 sekretar Beli Nešković,

sekretar@srddrinabratunac.com

065-981-257,064-0609741 ribočuvar Filipović Boban

ribocuvar@srddrinabratunac.com

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Bileća” – Bileća

Sportsko ribolovno društvo Bileća iz Bileće osnovano je 1996 godine a trenutno broji 120 članova.
SRD Bileća gazduje vodama Bilećkog jezera i rijeke Vrioke(Vrijeke).
U vodama kojim gazduje, zastupljene su sledeće riblje vrste:
Bilecko jezero – som, šaran golać i šaran ljuskar, amur, tostolobik-sivi, jezerska pastrmka, kalifornijska pastrmka, potočna
pastrmka, klen, strugač, zlatni karas, babuška, deverika, crvenperka, bodorka plotica, gaovica, grgeč, sunčanica, zelenka, američki somić.
Vrioka(Vrijeka) – gaovica, potočna pastrmka i kalifornijska pastrmka .

Cijena godišnje dozvole za seniore iznosi 70km, za juniore i žene 35, za penzionere 25, za RVI 15 km
Društvo, takodje, izdaje dnevne turističke, sedmične, mjesečne i tromjesečne dozvole a cijene su sledeće:
-dnevna dozvola za strane turiste je 30km.
-dnevna dozvola za članove S.R.D. iz Federacije BiH je 10km.
-sedmična turistička dozvola je 50km.
-mjesečna turistička dozvola je 70km.
-tromjesečna turistička dozvola je 100km.

Način dozvoljenog ribolova je u potpunosti u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribolovu. Dozvoljeni su svi vidovi sportskog ribolova.
Dozvoljen je ribolov sa maksimalno 6 udica u vodi, ribolov na jezeru je dozvoljen i noću ali bez upotrebe čamaca.
Količina dozvoljenog jednodnevnog ulova je pet (5) pastrmki dnevno, četiri (4) soma, amura najviše 3 na godišnjem nivou.
U slučaju ulova raznih vrsta ribe maksimalan ulov je uvijek pet (5) kg.
Minimalne dozvoljene mjere ulova su za pastrmku (potočnu, kalifornijsku i jezersku) 25 cm., šarana i klena 30 cm, ploticu 18 cm, som 60cm.
Bilećko jezero je poznato i po kapitalnim ulovima soma od 82.kg., 74.kg, 56.kg, 52.kg itd., šarana od 29.kg., 24.kg.,19.kg.,
pastrmke kalifornijske od 16.kg.,12.kg., 9.kg. i veći broj primjeraka od 2 do 5kilograma, amura od 22.kg., 20.kg., 19.kg., 18.kg. i drugih vrsta.

Bilećko jezero
Bilećko jezero je najveća akumulacija na prostoru bivše Jugoslavije. Prostire se između Bileće i Trebinja i zahvata površinu od oko 33km2, a na njegovom najdubljem dijelu dubina vode iznosi 102m.Nastalo je pregrađivanjem rijeke Trebišnjice branom Grančarevo. Ukupna zapremina vode iznosi oko 1,3 milijarde metara kubnih vode.
U jezeru se nalazi oko dvadesetak izvora iz kojih se napaja Bilećko jezero od kojih su najpoznatiji izvor Oko koji se nalazi u reonu kuletina i izvor Nikšićko vrelo u reonu Mlini.Na jezeru ima dosta atraktivnih terena za ribolov od kojih su najpoznatiji Panik, Orah, Miruše (šaranski tereni), Vidikovac, Cepelica i drugi.

Rijeka Vrijeka(Vrioka)
Rijeka Vrijeka koja protiče kroz Dabarsko polje, vjerovatno je jedna od rijetkih evropskih rijeka na čijem se cijelokupnom toku i u svako doba čovjek bez bojazni može napiti zdrave hladne i sviježe vode.
Istina da je njen tok od izvora do ušća u jamu Ponikva u koju ponire dug samo dva i po kilometra, ali to ne umanjuje osobenost hercegovačke ljepotice.
Vrijeka danas vrvi od života ali nije tako uvijek bilo za vrijeme proteklog rata – niti se znalo ko lovi ni sa čim lovi.Bacali su
bombe i druge eksplozivne naprave dok svu ribu nisu potamanili, pobili su vidre i ostale životinje koje su zaticali oko rijeke, istrijebili su rakove i sve drugo što su stigli.
Vrijedni ribolovci iz Bileće, na čelu sa sekretarom Draganom Ilićem, odmah posle završetka rata, zasukali su rukave poribljavali, uzgajali i čuvali rijeku. Danas je Vrijeka kao rijetko koja druga rijeka bogata ribljim vrstama potocnom i kalifornijskom pastrmkom, a zbog obilja hrane riba u Vrijeci napreduje kao rijetko gdje drugo. Do rata na toj rijeci lovljeni su
primjerci potočne pastrmke i do 10 kilograma, a najteža je bila 12,5 kilograma.
U ratu je riba unakažena, ali zbog velikog godišnjeg prirasta, već se mogu naći primjerci od 5 do 7 kilograma.
Sa ribom su se vratile i vidre i sada ih ima više od dvadeset(slobodna procjena).
Vrijeka je interesantna i po ribi zvanoj gaovica – to je sitna i veoma ukusna riba koja izlazi iz jama i pećina naročito u proljeće i jesen. Nauka je do sada registrovala samo 6 vrsta gaovice u cijelom svijetu a od njih 3 su sa prostora istočne Hercegovine.Riječ je o Gatačkoj gaovici, popovskoj gaovici i trebinjskoj gaovici, kako su im i zvanični nazivi.
Preostale tri vrste su prespanska, ohridska i imotska gaovica.
Gaovice u donjem toku ima tokom cijele godine koja je i osnovna hrana pastrmke iz Vrijeke. Na Vrijeku su dolazili razni ihtiholozi i ispitivali gaovicu da bi pisali naučne radove i rekli kako ova mala rijeka predstavlja blago Hercegovine za koje većina ljudi nije ni svjesna.
Ribolovni režim se strogo poštuje, a rijeka se čuva svakodnevno od strane ribolovnog drustva iz Bileće a u čuvanju pomažu
i mještani koji svaku sumljivu aktivnost prijave odmah ribočuvaru, koji je takodje mjestanin jer znaju kako je izgledala Vrijeka bez života za vrijeme proteklog rata.
Pastrmka se lovi samo na vjestačke mamce (mušice, leptiraste varalice) i dozvoljeno je odnošenje samo jednog
primjerka u mjeri a prisustvo ribočuvara je stalno.

Planovi društva za narednu godinu su:
da poboljsa rad ribočuvarske službe,
da izvrši poribnjavanje Bilećkog jezera šaranom i smudjem a rijeku pastrmkom,
da organizuje opštinsko takmičenje u lovu ribe udicom na plovak,
da organizuje Trojicindanski kup(lov udicom na plovak) i vec tradicionalnu somovijadu,
da poboljša saradnju sa opštinskim organima iorganima unutrasnjih poslova,
povećanje broja članova.

Sportsko ribolovno drustvo Bileća smješteno je u ulici K.Aleksandra bb.
Bileća 89230
Broj tel.059/374-018
Sekretar udruženja Ilić Dragan

Posted in | Nema komentara »

S.R.D. “Banja Luka” Banja Luka

Posjetite stranicu društva

Društvo je osnovano još davne 1929. godine kao podružnica Ribarskog društva za BiH, sa članstvom koje je bilo malobrojno.Tada su postavljeni osnovni zadaci i ciljevi društva kao što je prioritetno čuvanje i zaštiita ribljeg fonda.
14.11.1936. godine društvo donosi odluku da se pristupi izgradnji mrestilišta “Klašnik”
1946. godine počinje organizovano bavljenje ribolovom i ponovo se formira “UDRUŽENJE RIBOLOVACA” Banjaluke.
1955. godina je najvažnija godina u radu i razvoju SRD Banjaluka. Tada počinje obnova mrestilišta “Klašnik”, koje je tokom ratnih godina devastirano, kao i izgradnja “Doma lovaca i ribolovaca “.
Od tog vemena pa do danas radimo na zaštiti naših voda, intenzivnom poribljavanju i razvoju ribolovnog sporta kroz takmičenja.
Iza nas je tradicija duga 80 godina koja nas obavezuje da naše vode, još uvijek čiste i bogate ribom, ostavimo u nasljedstvo našim budućim pokoljenjima.
Za sve one koji žele da osjete izazove i ljepote naših voda neka dođu i okušaju svoju sposobnost i iskustvo u lovu: MLADICE, PASTRMKE, LIPLJENA u gornjem dijelu rijeke Vrbas, škobalja, mrene, plotice u donjem dijelu rijeke Vrbas, i duž cijelog toka Vrbanje kao i ostalim rijekama kojima gazduje naše društvo, koje su jednako bogate raznim vrstama riba i jednako izazovne kao gore navedene.
Takođe proizvodimo mlađ potočne pastrmke, vrhunskog kvaliteta, koja se uzgaja u mrestilištu Klašnik. Ovom mlađi poribljavamo naše vode svake godine.
1.Članska karta, odnosno Ribolovna dozvola vrijedi na svim vodama Republike Srpske osim posebnih revira (Zakon o Ribarstvu član 19. stav 2)
2. Čuvarska Služba (Zakon o ribarstvu član 36.)
Čuvar je ovlašten da na ribarskom području (na vodi ili u neposrednoj blizini vode) od lica zatečenog u ribolovu zahtijeva da pokaže dozvolu za ribolov i isprave kojima se utvrđuje njegov identiitet, da pregleda ulov, sredstva i alat za ribolov, da utvrdi da li se ribolov obavlja u skladu sa propisima, kao i da izrekne novčanu kaznu na licu mjesta.
Čuvar je ovlašten da privremeno oduzme i bez odlaganja preda korisniku ulov, sredstva i alat za ribolov, kao i druge predmete pronađene na ribarskom području ako postoje osnovi sumnje da su upotrebljeni ili bili namjenjeni za izvršenje prekršaja. O naplaćenoj kazni na licu mjesta kao i o izvršenom oduzimanju ulova i predmeta čuvar je dužan da izda potvrdu.
DOZVOLJENA SREDSTVA I MAMCI:
Pri vršenju ribolova udicom na plovak na sve vrste riba može se upotrebljavati jedan štap sa jednom udicom a izuzetno se mogu upotrebljavati dvije udice ukoliko se ribolov vrši mamcima biljnog porijekla, s tim da je gornja udica bez kuke.
Sa dva štapa sa po dvije udice dozvoljen je lov ribe udicom na dnu. Sa tri štapa sa po jednom udicom dozvoljen lov šarana
Lov salmonidnih vrsta: lipljena, pastrmke i mladice dozvoljen je samo na umjetna sredstva kao što su umjetne mušice, varalice od metala, gume, sedefa, drveta i sličnih materijala.
Iznimno je dozvoljen lov na mamce prirodnog porijekla osim na živog peša, kedera i ketu na rijeci Vrbas nizvodno od željezničkog mosta kao i rijeci Vrbanji.
Ako se ribolov obavlja vještačkom mušicom na štapu mogu biti najviše tri mušice.
Od 01.10 do 01.02. najmanja dužina mamca iznosi 7 cm na cijelom toku Vrbasa.
Iznimno dozvoljen ribolov ciprinidnih vrsta riba na dijelu salmonidnog toka Vrbasa i to na kompenzacionom jezeru od brane u Bočcu do Bijelog buka.
MINIMALNE MJERE (za dužinu po vrstama):
-mladica…………………………………………. 80 cm
-sve vrste pastrmki………………………….. 25 cm
-lipljen……………………………………………. 30 cm
-škobalj…………………………………………… 20 cm
-mrena i bucov…………………………………. 35 cm
-klen i plotica…………………………………… 20 cm
-som……………………………………………….. 60 cm
-štuka……………………………………………… 40 cm
-smuđ……………………………………………… 40 cm
LOVOSTAJI ZA POJEDINE VRSTE RIBA:
-mladica od 01.02. do 31.05. tekuće godine
-sve vrste pastmke od 01.10. do 01.03. naredne godine
-lipljen od 01.01. do 15.05. tekuće godine
-škobalj i mrena od 01.04. do 15.05. tekuće godine
-klen i plotica od 15.05. do 30.06. tekuće godine
-som od 15.05. do 15.06. tekuće godine
-smuđ i kečiga od 01.03. do 31.05. tekuće godine
-šaran od 01.04. do 31.05. tekuće godine
-štuka od 01.02. do 31.03. tekuće godine
DOZVOLJEN DNEVNI MAKSIMALNI ULOV:
-Salmonidnih vrsta riba: potočne, kalifornijske, jezerske pastrmke i lipljena pet komada dnevno.
-Ciprinidnih vrsta riba: škobalj, klen, plotica, mrena i druge vrste 10 komada. Kod mješovitog ulova ciprinidnih vrsta dnevni ulov je 10 komada.
Svako izlaženje u ribolov bez uredne godišnje dozvole ili bez predhodno izvađene dnevne dozvole smatraće se prekršajem.
Za svaki prekršaj koji je učinjen u suprotnosti sa Zakonom o ribarstvu i odlukama Skupštine SRD Banja Luka odmah se podnosi prijava Sudu za prekršaje (Zakon o ribarstvu član 44.).
Broj telefona Centra za obavještenje i uzbunjivanje (u slučaju prevrtanja kamiona, cisterni i drugih onečišćenja ili trovanja)
051 218-707
AKTIVNOSTI
Kao najvažnijoj aktivnosti društva, poribljavanju se daje veliki značaj i ulažu značajna sredstva. Kako bi se nasatavio kuntinuitet obogaćivanja naših voda svake godine vrši se poribljavanje sa mlađi potočne pastrmke, a u dva navrata od 2000.god. poribljeno je i sa lipljenskom mlađu.
U okviru društva posjedujemo mrestilište potočne pastrmke, koje nam obezbjeđuje mlađ za vlastito poribljavanje a određenu količinu ustupamo okolnim društvima u vidu pomoći.
Ove godine u aprilu mjesecu poribljen je Vrbas na potezu Krupskog polja u količini od 80.000 komada, na jezeru Bočac 20.000 veličine 3 do 5 cm a u maju, rijeke Gomjenica i Subotica sa 20.000 komada veličine 5 do 7 cm potočnom pastrmkom.
Ribe kojima je prethodnih godina poribljavano su sada narasle do te mjere da je nadmudrivanje sa njima pravo zadovoljstvo. Na udici se nađu i kapitalni primjerci. Ako nam ne vjerujete spremite svoj pribor, pa na vodu, i sami se uvjerite!
Svake godine se održava takmičenje u lovu ribe udicom na plovak za sve kategorije. Ova disciplina ima dugu tradiciju sa svojim počecima, već od kraja II svjetskog rata. Održavamo takmičenja i u disciplini fly-fishing (lov ribe mahačem) za seniore. Ovaj kraljevski sport postaje sve popularniji kod nas i na širem području.
Takmičari iz našeg društva (od kojih su neki članovi reprezentacije BiH) postigli su dobre rezultate u obe discipline što pokazuju brojni pehari koji krase klupske prostorije.
27.05.2007. godine na jezeru u Trnu održano je društveno takmičenje u lovu ribe udicom na plovak. Pobjednici će učestvovati na državnom prvenstvu u Brodu, u mjesecu julu. Društveno takmičenje u lovu ribe mahačem održaće se u mjesecu septembru. Oni koji su zainteresovani neka se jave u kancelariju društva. Tačan termin održavanja biće blagovremeno objavljen na našoj stranici, kao i na oglasnoj ploči ispred prostorija društva.
Za sve informacije možete da se obratite putem telefona, na sljedeće brojeve, ili putem e-maila:
Kancelarija SRD Banja Luka tel.: 051/211-424
Čuvari:
Koordinator čuvarske službe: Popović Marinko tel.: 065/516-907
Popović Slaviša tel.:065/527-868
Ostojić Radoslav tel.: 065/902-541
web: http://www.srdbl.com
e-mail: srdbl@teol.net ; srd.banjaluka@blic.net

Posted in | Nema komentara »