Jezero Pelagićevo

Jezero Pelagićevo nastalo je šezdesetih godina prošlog vijeka, iskopavanjem šljunka za potrebe izgradnje magistralnog puta Tuzla-Orašje.Kompleks jezera je površine od oko 80 hektara, od čega 33 hektra obuhvata vodena površina jezera. Jezero, kao i zemljani kompleks oko jezera nalazi se na teritoriji opštine Pelagićevo. Kompleksom gazduje Poljoprivredno dobro “Napredak” iz Pelagićeva.

Prvo poribljavanje jezera obavljeno je već davne 1967.godine sa 3 tone šarana. Prosječna dubina jezera je oko 4 metra, a godišnje oscilacije vodostaja u zavisnosti od klimatskih faktora, kreću se do jednog metra.

Ova vodena akumulacija puni se vodom uglavnom iz podzemnih izvora sa kojima je spojena i čiji nivo reguliše i nivo jezera , što znači da je u tom smislu ovo jezero zatvorenog tipa i ne puni se dotokom drugih površinskih voda, niti je sa njima spojeno.

Od samog nastanka, na jezeru je zaživio sportski ribolov, u čiju svrhu je odmah formirana i ribočuvarska služba, čiji je zadatak bio da spriječi nesportske načine ribolova, da vrši prehranu ribe, te da brine o stanju ribljeg fonda, odnosno o kompletnom izgledu kompleksa jezera.

Posebnu ekspanziju sportski ribolov na ovom jezeru doživio je kada je veliki industrijski gigant u bivše Jugoslavije “UPI-Zora” Sarajevo u saradnji sa PD “napredak” od jezera napravili svojevrsnu turističku destinaciju koju su posjećivali mnogi istinski zaljubljenici u ovaj sport iz svih republika bivše države. Kako su još u to vrijeme, na jezeru zavedena veoma stroga pravila ponašanja na vodi, u smislu planskog izlovljavanja, čuvanja okoline i sveukupne discipline. Samo privilegovani ribolovci koji su poštovali pomenuta pravila, mogli su uzivati u blagodetima ovog prelijepog jezera. Jezero Pelagićevo često su posjećivali ljudi iz samog političkog vrha bivše države, pa čak i neke strane diplomate, što ukazuje na činjenicu kolika je ozbiljnost bila prisutna u samoj organizaciji. Iz tog vremena datira i drugi naziv, odnosno sinonim za ovo jezero-DIPLOMATSKO JEZERO- kako su ga popularno nazvali ribolovci i lokalno stanovništvo.

Plansko gazdovanje jezerom, ozbiljno je narušeno sa početkom posljednjeg rata u BiH, kada je prestala sa radom ribočuvarska služba i kada je jezero doživjelo ozbiljna oštećenja u smislu nesportskog i neselektivnog izlova. Računa se da je riblji fond oštećen za oko 30 % od čega je najviše stradalo riblje mladji, a najmanje kapitalnih primjeraka. Neposredno po prestanku rata na ovim prostorima , prestao je i neplanski izlov ribe zabranjenim odnosno nesportskim metodama, a riblji fond se počeo prirodnim putem postepeno obnavljati.

U tim godinama normalizacije svakodnevnog života, kompleks jezera bio je u prilično zapuštenom stanju, prije svega u velikoj zatravljenosti vode, izuzetno lošeg stanja puteva koji vode do i oko jezera, zapuštenosti ribolovnih pozicija, itd., te samim tim jezero je bilo neinteresantno i neatraktivno za prave sportske ribolovce.

Takvo stanje trajalo je sve dok grupa ljudi, entuzijasta, zaljubljenika u prirodu i ribolov, uglavnom šaranski, nije modernim metodama lova šarana došla do značajnih ulova kapitalnih primjeraka riba. Od 2001 do 2005. godine, na jezeru Pelagićevo, ulovljeno je preko 50 autohtonih kapitalnih primjeraka šarana, različitih feno tipova, težine izmedju 10 i 22 kg, koji su fotografisani i vraćeni u vodu. Grupa sportskih ribolovaca iz Pelagićeva i okoline , uvidjevši sve mogućnosti i blagodeti koje pruža savremeni sportski ribolov, na ovom jezeru preduzima odredjene korake u smislu zaštite i unapredjenja kompleksa jezera i čovjekove okoline uopšte.

U Martu 2006 godine je obavljeno poribljavanje jezera Pelagićevo sa oko 2000 kg Šarana prosječne težine od 4 do 12 kilograma,a početkom maja 2006. godine jezero Pelagićevo je poribljeno sa oko 250 kg Šarana i 250 kg Amura većinom 10+ kg i u manjim količinama ubačeno je štuke i soma.

U julu 2005 i maju 2006 godine na ovom jezeru održana su kola šaranske lige BiH u organizaciji Ribolovnog saveza BiH. U junu 2005 održan je PRVI TRADICIONALNI CARP CUP PELAGIĆEVO.

U 2006.godini ovaj CARP CUP biće održan u dane 23,24 i 25 juna, te je planirano da se ovaj kup održava svake godine u mjesecu junu.

OBAVEZA SVAKOG SPORTSKOG RIBOLOVCA JE DA SE PONAŠA U SKLADU SA PRAVILNIKOM O PONAŠANJU NA VODI :

—  RIBOLOV JE DOZVOLJEN SAMO UZ POSJEDOVANJE ODGOVARAJUĆE DOZVOLE

—  RIBOLOV JE DOZVOLJEN SAMO NA, ZA TO OZNAČENIM MJESTIMA

—  RIBOLOV JE DOZVOLJEN SAMO UZ POSJEDOVANJE ODGOVARAJUĆEG RIBOLOVNOG PRIBORA

—  RIBOLOV JE DOZVOLJEN SAMO SA ČETIRI (4) ŠTAPA

—  RIBOLOVAC JE DUŽAN VRATITI U VODU NEPOVRIJEĐENE PRIMJERKE ZAŠTIĆENIH VRSTA RIBE

—  ZABRANJENA JE UPOTREBA ČAMCA

—  ZABRANJEN NOĆNI RIBOLOV

—  ZABRANJENO JE NARUŠAVANJE JAVNOG REDA I MIRA

—  ZABRANJENO JE NARUŠAVANJE PRIRODNOG IZGLEDA KOMPLEKSA JEZERA: BACANJE SMEĆA, UNIŠTAVANJE RASTINJA, LOŽENJE VATRE NA RIBOLOVNIM POZICIJAMA

—  ZABRANJEN JE ULAZ VOZILIMA NA RIBOLOVNE POZICIJE

Pelagićevo lake

Pelagićevo lake was made for the needs of the construction the main road Tuzla-Orašje. This complex size is about 80 hectares, where of 33 hectares is the water area. This complex is on the teritory of Pelagićevo borough and the administer of the lake is agrarian association «Napredak» from Pelagićevo. On the year 1967. , 3 tones of carp were introduced in lake. The average depth of the lake is about 4 meters, and during one year oscilations of the water level are untill 1 m. This water acumulation is filling with water from the underground wells which regulates the lake level, which means that this lake is reserved type.

From its beginnings, sports fishing is existing here, and the fish-guardian service were found, with the mission to prevent the harmful ranching, to feed the fish, to take care of the fish fond condition and about the complete perspective of this complex.
After the last war, this complex were in fairly bad condition, because of the road status which leeds to the lake, because of the sqalor of the ranching positions, the lake was uninteresting and unattractive for fishermans. That stag lasted untill one day ,when the group of enthusiastic people, passionated in nature and fishing, with modern methods came to the important quary of the great fish examples. They took the certain steps to protect and elevate this complex and in March 2006., 2000 kg of carp were introduced in Pelagićevo lake with average weight from 4-12 kg, and in May 2006. with 250 kg of carp and 250 kg grass carp of 10+ kg and in less number pike and catfish.

Prevod: Jasmina Ramić

Posted in | Nema komentara »

Jezero Drenova

Najatraktivnije mjesto za ribolov na području prnjavorske opštine je jezero Drenova. Udaljeno desetak kilometara od grada u mjesnom području Drenove i Donjih Vijačana, nadaleko je poznato po kapitalnim ulovima soma i šarana. Prije dvije godine, samo za jednu noć su ulovljena dva soma težine 91 i 62 kilograma. Som od 91 kilogram, dug 238 centimetara, kao preparat i danas krasi prostorije SRD u Prnjavoru. Lovljeni su šarani i amuri od po 30 kilograma, dok se u jezeru, inače bogatom bijelom ribom, lovi i štuka, smuđ, mrena, klijen itd…..
Zbog izuzetnih pretpostavki za ribolov,čiste vode i očuvane prirode, te zahvaljujući velikom angažovanju prnjavorskih ribolovaca, koji redovno uređuju ovaj prostor, Sportsko ribolovni savez RS jezero Drenovu proglasio ribolovnim revirom. Na jezeru koji je pod stalnim monitoringom ribočuvarske službe SRD Prnjavor, važe posebna pravila ponašanja i ribolova, obzirom da je jezero Drenova i vodozahvat prnjavorskog vodovoda. Jezero se planski poribljava, čuva i uređuje, a po svojim ulovima jedno je od najatraktivnijih mjesta za ribolov na širim prostorima.
Otvaranje ribolovne sezone na jezeru Drenova održava se svake godine, prve nedjelje mjeseca juna.

This lake is most attractive for fishing in Prnjavor borough. It`s about 10 kilometers far from the city in area of Donji Vijačani, which is well known by capital catch of catfish and carps. Two years ago, for one night only, two catfish were catched and they weight about 91 and 62 kg, and 238 cm long. You can also find here grass carp , pike, sauger, barbel, …
Because of the great terms for angler, clean water and beautiful nature, and thanks to great doings of  Prnjavor fishermans, Sports and fishing union of  RS is pronaunced  this lake for angler paradise. This lake is regular introducing, keeps and assorts, and it`s one of the most attractive places for ranching. The openning season for ranching on Drenova lake is happening every year, first Sunday in June.
Prevod: Jasmina Ramić

Posted in | Nema komentara »

U.G.S.R. “Bistro” Zenica

Udruženje građana sportskih ribolovaca “Bistro” Zenica je po broju članova najveće udruženje u BiH.Formirano je 1923. godine i cijeli ovaj niz godina aktivno radi na unapređenju i zaštiti ribljeg fonda, ekologiji, te učešću i organizaciji takmičenja. Udruženje broji oko 1200 članova.

Najnovija vijest od 08.04.2006.godine, zaslužuje da se nadje u vrhu prezentacije ovog udruženja, a glasi:

08.04.2006 godine, na plaži jezera Modrac-Lukavačka strana , održano je tradicionalno međunarodno memorijalno takmičenje “Simić-Salihspahić” u lovu ribe udicom na plovak.Učešće na takmičenju je uzelo 25 ekipa medu kojima su ekipe iz SCG, Hrvatske i BiH. Na ovako jakom takmičenju koje se smatra najjačim u BiH, ekipa “Bistro” Zenica je zauzela III ekipno mjesto i osvojila pehar i diplomu.
Pored toga takmičar Bajrić Almir je osvojio II pojedinačno mjesto u sektoru “C” i srebrenu medalju.
Ekipu su činili takmičari:
1.Bajrić Almir,
2.Bojić Emir,
3.Golub Zihad
Treneri:
-Vehabović Salko – predsjednik takmičarske komisije
-Grahić Husein
Naša ekipa je zauzela najbolji plasman od svih ekipa iz BiH.
Prva dva mjesta su osvojile ekipe iz Apatina i Paračina.

Ovakav sportski uspjeh udruženje nije ostvarilo u dužem periodu u ovoj sportskoj disciplini. U prošloj godini naše udruženje se plasiralo u I BiH ligu starta krajem aprila mjeseca. Prvoplasirana ekipa na kraju ovog takmičenja odlazi na svjetsko prvenstvo koje će se održati na Hutovom blatu u 2007. godini.Ova godina se slavi kao stogodišnjica organizovanog ribolova u BiH pa sportski rezultati koje postiže naše udruženje imaju još veću vrijednost. BISTRO!

MONOGRAFIJA UDRUŽENJA

Početkom 20 vijeka BiH je doživljava nagli razvitak,a to se posebno odnosilo na razvoj industrije i rudarstva u zeničkom kraju.Jedna prilično zaostala sredina u ovom periodu unosi mnoge promjene i snažna strujanja u svim oblastima života.U nastajanju novih civilizacijskih događaja 1923. godine zabilježeno je osnivanje udruženja ribolovaca i od tada počinje organizovana aktivnost ovog građanskog društva.U to vrijeme u Zenici žive još uvijek mnoge porodice doseljenika iz Čehoslovačke, Njemačke, Austrije, Poljske i dr. Evropskih država.Stranaca je tada bilo u Zenici oko 5 % od ukupnog stanovništva.Prema svjedočenjima najstarijih članova udruženja, uticaj porodica iz ovih evropskih zemalja bio je vrlo naglašen u razvoju ribolovnog sporta zeničkog kraja.
Mogu se samo zamisliti uslovi za razvoj rekreativnog i sportskog ribolova iz tog perioda koje je pružala rijeka Bosna i njene pritoke.

Dužina toka rijeke Bosne u zeničkoj kotlini iznosi nešto oko 32 KM.Bosna se u ovom dijelu predstavlja kao ravničarska rijeka osim u suženjima kod sela Janjiči i Vranduku, gdje pravi slapove i brzake.

Pritoke Bosne sa desne strane u zeničkoj kotlini

Mlinica 2000 m
Mutnica 2600 m
Đulanov potok 5500 m
Klopački potok 4000 m
Babišnica 17600 m
Dobre vode 4300 m
Gračanica 7500 m

Pritoke Bosne sa lijeve strane

Lašva 42000 m
Kočeva 3999 m
Orahovički potok 8000 m
Bistrička rijeka 12000 m

Navedene pritoke rijeke Bosne većinom su planinski potoci sa velikim padom uz bezbroj pitkih izvora i studenaca.Ove pritoke su još poznate po mnogobrojnim vodenicama.

Uz ovakve prirodne karakteristike i pogodnu klimu u zeničkom kraju stvoreni su idealni uslovi za razvoj vrlo bogatog i raznovrsnog ribljeg fonda.O tome svjedoče i engleski putopisci iz 17 stoljeća braća Evans,kao i turski putopisac Evli Ćelebi koji spominje rijeku Bosnu kao jedinstvenu i neviđenu rijeku u ovom dijelu svijeta.

U ovakvim prirodnim uslovima registrovano i organizovano udruženje ribolovaca organizovalo je svoj rad i okupilo veliki broj članova iz raznih građanskih slojeva.

Nažalost, ne postoji sačuvana pisana dokumentacija koja bi mogla posvjedočiti hronološki sve važne i značajne događaje u razvoju i životu ovog udruženja.Poznato je da je udruženje radilo i djelovalo u kontinuitetu preko 80 godina što bi trebalo zahvaliti velikom zalaganju mnogobrojnog članstva.U vrijeme svog postojanja udruženje je steklo i vlastitu imovinu.Poznata je ribarska kuća zvana “Bistro” na ušću rijeke Babišnice oko koje su se okupljale generacije i ribolovaca i građana Zenice.Zbog izgradnje moderne putne saobraćajnice prema Sarajevu, ovaj objekat je nažalost srušen i izgrađene su nove prostorije na Obalnom bulevaru.Udruženje posjeduje na rijeci Bistričak ribogojilište sa zgradom i pratečim objektima, ali zbog slabog kapaciteta vode objekat nije u svojoj funkciji.

Najteži period za zeničke ribolovce bio je od 1956-1992 godine kada je rijeka Bosna bila zagađena industrijskim otpadom i u svom srednjem toku skoro da nije postojao riblji fond.Prestankom rada prljave tehnologije u periodu agresije na BiH rijeka Bosna postaje čista, a riblji fond dostiže nevjerovatan preobražaj.

Rijeka Bosna prema ribolovnoj osnovi ima oko 28 vrsta ribe i danas se ubraja među rijeke sa najbogatijim i najraznovrsnijim ribljim fondom u BiH.

Udruženje posljednjih godina u kontinuitetu broji od 1200-1500 članova i ubraja se u aktivna udruženja, a jako dobro je organizovano u sportskom i rekreativnom ribolovu.

Uz poštivanje ekoloških principa zenički kraj ima vrlo kvalitetne uslove za razvoj slatkovodnog ribarstva i turizma, pa se nadamo da će mlađe generacije znati cijeniti i iskoristiti ove prednosti.

UGSR “Bistro” Zenica danas je jedno od najvećih udruženja BiH koje je dobro organizovano i postiže dobre rezultate i nadamo se da će i u buduće nastaviti sa uspješnim radom i opravdati dugogodišnju tradiciju ovog udruženja.

Prostorije udruženja su smještene na Obalnom bulevaru uz samu obalu rijeke Bosne.Ispred udruženja je zabrana ribolova i taj dio predstavlja ribolovno plodište.

Udruženje gazduje svim vodama na području opštine Zenica, a neke od njih su: Kočeva, Babišnjica, Orahovački potok, Bistrička rijeka, Pepelarska rijeka, Bosna.

Samo u Bosni postoji 28 vrsta riba, a neke od vrsta koje nalazimo u vodama kojim gazduje ovo udruženje su: klen, mrena, sapača, crvenperka, linjak, som, bolen, škobalj, šljivar, deverika, šaran (obični i golać), smuđ, babuška, karas, manjić, plotica, savka, zela, kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, mladica, lipljen, vretenar, sunčanica.

Na vodama kojim gazduje ovo udruženje, ulovljen je ne mali broj kapitalnih primjeraka šarana, somova, klenova, bucova, mrena.

Ekipa našeg udruženja  je osvojila 1. ekipno mjesto na KUP-u BiH organizovanog povodom 100 godina organizovanog ribolova u BiH.Kup je organizovao Savez BiH i učestvovalo je 20 ekipa iz cijele BiH.Odrzan je na Buškom jezeru u Livnu 15.,16. i 17.07.2006. godine.

Cijene dozvola su:
Godišnje:
– RVI i Penzioneri 50 KM
– Seniori 100 KM
– Juniori 25 KM
Dnevne:
– Za sve kategorije 10 KM
Vikend dozvola:
Za sve kategorije 20 KM

Dozvole se mogu kupiti u prostorijama udruženja svaki radni dan od 09 – 17 h i subotom od 9 – 13h.

Ovo udruženje svake godine organizuje tradicionalno međunarodno KUP takmičenje pod nazivom «CAREV KUP» na kojem mogu uz prijavu učestvovati sve ekipe. Takodje, članovi ovog udruženja učestvuju na svim kantonalnim, KUP i takmičenjima propisanim kalendarom takmičenja od SRS FBiH i SRS BiH.
Ovdje je vrijedno pomenuti i uspjeh Kapetanović Vanje, kadetske prvakinje Bosne i Hercegovine u sportskom ribolovu , a koja je član “Bistro” Zenica
Od aktivnosti koje članovi ovog udruženja poduzimaju su i redovna čišćenja riječnih korita i ribljih prolaza, te redovna, godišnja poribljavanja voda kojim gazduju.
Udruženje se finansira od članarina i pomoći u vidu donacije od opštine Zenica.
Udruženje ima jako lijepu saradnju sa ekološkim pokretima i EKO policijom, te sa svim ribolovnim udruženjima na području Ze-Do Kantona (dozvola izvađena u ovom udruženju je validna na svim vodama u Kantonu).Saradnja i sa ostalim udruženjima u Federaciji BiH, te sa Savezima (Kantonalnim/Federalnim/BiH) je jako dobra.Saradnja sa Savezom i udruženjima iz Republike Srpske nije kakva bi mogla i trebala biti, i nadamo se i želimo da u narednom periodu i ta saradnja dostigne veći nivo.Ovim putem pozivamo udruženja iz Republike Srpske da nam se jave.

Planovi za 2006-tu godinu, a i dalje su:
— Zaštita i unapredjenje ribljeg fonda
— Organizacija i učešće na sportsko ribolovnim takmičenjima
— Organizovanje akcija ekološkog sadržaja i budjenje ekološke svijesti kod građana
— Projekat uređenja takmičarske staze “Drivuša” (Putovičko polje) – Ekološka Zona

U cijeloj državi poznata je sportsko ribolovna staza “Drivuša” (Putovičko polje) na kojoj su organizovana mnogobrojna značajna takmičenja u BiH, kao i međunarodna takmičenja.

Ribolovno takmičarska staza “DRIVUŠA”

Takmičarska staza “Drivuša” locirana je neposredno uz magistralni put Zenica-Kakanj-Sarajevo, u naselju Drivuša udaljeno 6000 metara od centra grada.Staza je vrlo pristupačna i podesna za takmičenje svih kategorija takmičara u disciplini ulov ribe udicom na plovak.Staza se nalazi uzvodno od starog mosta u Drivuši, sa desne strane, kontinuirano u dužini od 1080 metara, a sa lijeve strane u dužini od 700 metara.U 2004. godini odlukom upravnog odbora staza je proglašena “Eko zonom”.Ovu odluku podržala je općina Zenica i u toku je izrada projektne dokumentacije za uređenje eko zone.Općina je projekat podržala i znatnim materijalnim sredstvima.Ove godine pušten je u funkciju i most u Drivuši, pa je staza potpuno pristupačna.

21.12.2007. Svečano otvorena ribolovna staza “Putovičko polje” – Drivuša

Dana 27.12.2006. godine UGSR “Bistro” Zenica je svečano otvorilo sportsko ribolovnu stazu “Putovičko polje” (Drivuša).Vrpcu je presjekao načelnik općine gosp. Smajlović Husejin. Prisutnim se obratio predsjednik Udruženja Uzunovic Sidik koji ih je upoznao sa dugogodisnjim radom na uredjenju staze, kao i sa njenim karakteristikama. Iskoristio je priliku i zahvalio se načelniku općine na finansijskoj pomoći oko realizacije ovog projekta i uručio mu priznanje “Počasnog člana” Udruženja.Gosp. Smajlović se takodje obratio prisutnim i obećao i dalju pomoć od strane općine oko uredjenja staze. Svečanom otvaranju su prisustvovali mnogobrojni gosti, medju kojima moramo istaći prisustvo predsjednika Saveza gosp. Djordja Klepića, sekretara Saveza gosp. Rifeta Hađihasanovića, predsjednika Saveza ZE-DO kantona gosp. Vrljičak Mire, kao i velikog broja predsjednika Udruzenja ribolovaca iz cijele BiH.

Prisutni su bili i predsjednici takmičarskih i sudijskih komisija Saveza. Pored navedenih, svečanom otvaranju su prisustvovale mnogobrojne uspješne ličnosti našeg grada koje su dale velik doprinos u radu Udruženja.Udruženje je organizovalo bogatu zakusku za sve prisutne i pripremilo riblje specijalitete i hladnu platu. Mještani su se takodje uključili u organizaciju i pripremili su domaće maslanice, suhomesnate proizvode i sir. Cijeli dogadjaj je medijski propraćen od strane nekoliko medijskih kuca. Moramo istaći sve pohvale oko uredjenja staze od strane gostiju, kao i njihovo mišljenje da je ovo jedna od najboljih staza na tekućim vodama u BiH, koja pruža uslove za organizaciju svih drzavnih takmicenja, kao i Evropskih i Svjetskih prvenstava.

Prilaz sportsko ribolovnoj stazi “Drivuša” (“Eko zona”)

Dubina vode duž cijele takmičarske staze na udaljenosti od obale 3 do 6 metara iznosi 1,5 do 3 metra, što u potpunosti izjednačava uslove svih takmičara.Brzina vode je umjerena na cijelom toku takmičarske staze i iznosi oko 8 metara u minuti.Voda rijeke Bosne u normalnim uslovima je potpuno bistra, a temperatura vode trenutno iznosi 11 stepeni celzijusa.
Na ovom vodotoku prisutne su velike količine ciprinidne ribe i to: klen, mrena, škobalj, plotica, šaran, som i sve vrste sitne ribe.

Udruženje posjeduje mrijestilište na Bistričaku koje proizvodi veliku količinu pastrmske mlađi.Ribnjak je prelijepo mjesto za odmor i rekreaciju.Pruža mogućnost kupovine ribe, kao i lijep kutak za odmor.

-Rijeka Bosna posjeduje bogat riblji fond u kojem su zastupljenje mnogobrojne ciprinidne, kao i određen broj salmonidnih vrsta riba, ukupno 24 vrste.Na rijeci Bosni na području općine Zenica imamo veliki broj jako lijepih terena za ribolov koji su bogati velikim količinama riba.

Kontakt osobe:
Predsjednik udruženja: Uzunović Sidik 061/492-666
Sekretar udruženja: Doglod Adnan 061/690-940
Upravni odbor:Tuzlak Mirsad, Hodžić Mirsudin, Kolić Suvad, Kafedžić Hakija, Sinanović Zijad, Grahić Husejin, Krišto Predrag, Beganović Edim, Čočke Azrudin, Mujbegović Muhamed
Tel./fax: 032/242-212
Ul. Obalni bulevar b.b.
72 000 Zenica
e-mail: bistroze@yahoo.com

Posted in | Komentari su isključeni

S.R.D. “Štuka” Velika Kladuša

Posjetite stranicu Udruženja

Osnovano davne 1953.godine, na inicijativu tadašnjeg nastavnika biologije Ante Sušilovića koji je tada vodio resor poljoprivrede u Srezu Bihać.

Službeno su registrirani kao ribarsko društvo a najpoznatiji kladuški ribari su:

- Meho Ćane

- Ante Sušilović

- Hajro Ćerimagić

- Muhamed i Ibrahim Talakić

- Hašim Sarajlija

- Selim Trgić

- Jusuf Toromanović

- Zlatko Sulejmanagić

- Zlatko Miljković i drugi.

1960 godine društvo ima svoje prostorije sa restoranom i mnogobrojnim članstvom.

Tada je izrađena prva ribarska studija u suradnji sa Ribarskim institutom u Sarajevu i kreće se u poribljavanje rijeke Glinice i Stabandže sa potočnom pastrmkom pastrmkom.

Društvo je imalo profesionalnog ribočuvara kojeg je plaćala općina.

Prekid  u radu društva nastaje u ratnom periodu, a na rijekama vlada bezumlje, tako da je riblji fond devastiran.

Suočeni sa tom realnošću ribari pokreću inicijativu da se organizuju i spriječe daljnje uništavanje ribljeg fonda.

01.12.1996. godine  osnovano je novo uudruženje sportskih ribolovaca pod punopravnim nazivom „ ŠTUKA“ Velika Kladuša.Predsjednik skupštine je Mehmed Okanović, a predsjednik upravnog odbora Goran Jukić..

Društvo je u tom periodu samo-preživljavalo.

U januaru 2007. godine održana je izborna skupština udruženja i na čelo udruženja izabran je za predsjednika UO Muhamed Miljković – HAPO,

za predsjednika skupštine je Asim Pajazetović – BRACO,a članovi UO pored predsjednika :

Muhamedagić Sead – Zetra(zamjenik predsjednika),

Filipović Ibrahim – Biban (član)

Karajić Asim –Ćazo (član)

Bajrektarević Elvis (član)

Ćano Mirsen (član)

Čelebić Mirsad (član)

Nova uprava udruženja stupa odmah u akciju omasovljenja članstva tako da smo iste godine sa 70 članova imali 150 članova udruženja. Vrši se i prvo poribljavanje sa šaranom, vrlo atraktivnom ribom za sportski ribolov.

Na rejonu Rudnik poribljava se u skladu sa ribarstveno gospodarskom osnovom sa  2 tone šarana težine od 1 – 4 kg i manjom količinom soma.

Od smetlišta na mjestu gdje se izvozila ruda upornim radom iskopano je jedno malo jezero koje služi kao pokusno mriještilište štuke, sagrađena je ribarska nastrešnica 10 x 9 metara, izgrađena pecana, dovedena pitka voda, mjesta za kotliće i roštilje, a bivše smetlište pretvoreno je u atraktivno izletište.

Mnoge firme na ovom mjestu feštaju, a u 2008. godini ovo izletište je posjetilo preko 1000 osoba.

U 2008. godini izvršili smo poribljavanje rijeku Glinicu sa potočnom pastrmkom sa 3000 komada riblje mlađi i pustili u jezero oko 40 kg štuke kako bi ove godine očekivali njen mrijest.

Društvo u 2008.godini broji 175 članova, a nastojanja su da se taj broj još poveća.

Imamo i ribočuvara i broj krivolovaca koji je sveden na tolerantan broj.

U protekloj 2008.godini udruženje sportskih ribolovaca „Štuka“ Velika Kladuša

Je poslovalo na razini nule.

Izmirili smo sve obaveze i prema Savezu i prema svim dobavljačima.

Udruženje je registrirano u poreznoj upravi pod identifikacijskim brojem 4263344620003

Sjedište udruženja ju u Ulici Huske Miljkovića broj 4, sekretar je Aziz Bajrektarević.

Udruženje ima svoj Statut koji još nije usaglašen sa novim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, ali je njegova izrada u toku.

Ribočuvar je Safet Durić – Sajo sa značkom i ribočuvarskom legitimacijom.

Za opremanje ribočuvarske službe udruženje je izdvojilo u 2008.godini oko 2,000,00 KM.

Žiro račun udruženja je :   3385102200110458 kod Raifeisen banke BiH filijale Velika Kladuša.

U martu mjesecu 2009. godine udruženje je posjetila komisija za prijem staze za federalno takmičenje „ lov ribe udicom na plovak“ koja je sačinila i protokol i primila stazu tako da smo13 – tog i 14 – tog. 06.2009.godine domaćini Federalnog takmičenja seniorau ovoj disciplini gdje očekujemo oko 100 takmičara iz cijele Federacije.

Naše obaveze su  velike kako bi smo uredili ribarsku stazu i teret moramo zajednički preuzeti.

Odrađena je i prva obavezna radna akcija 15.03.2009., a predstoji ih još mnogo.

Kontakt:
Ulica Huske Miljkovića 4, 77230 Velika Kladuša – BiH
Tel. 037 777 777
e-mail: info@usrstuka-vk.com

Posted in | Komentari su isključeni

U.G.S.R. “Sloboda” Tuzla

Udruženje građana sportskih ribolovaca Sloboda Tuzla je osnovano u novembru 2000-te godine. Stvorila ga je grupa entuzijasta čvrsto ubijeđena da treba i može puno više doprinjeti u razvoju sportskog i rekreativnog ribolova.
Također ciljevi i svrha postojanja udruženja su zaštita i poribljavanje ribljeg fonda, omasovljavanje mladih a naročito djece te njihovo uklučivanje u sportske i druge aktivnosti, kao i rad na zaštiti čovjekove okoline te na podizanju ekološke svijesti ribolovaca.
Udruženje svake godine prosječno broji oko 500 članova što nas svrstava među najveća udruženja na području Tuzlanskog Kantona pa i šire. Punopravna smo članica Sportskoribolovnog Saveza TK, kao i SRS BIH. Od samog osnivanja smo članica EKO Zelenih TK gdje svake godine učestvujemo u organizovanju akcija čuvanja obale jezera Modrac.
Udruženje u sklopu svojih redovnih aktivnosti ima formirane i sve nadležne komisije koje u sklopu svog domena djelovanja uredno odrađuju sve postavljene zadatke i obaveze, to su:
♦Komisija za zaštitu i unaprijeđenje ribljeg fonda
(Komisija za zaštitu i unaprijeđenje ribljeg fonda na čelu sa Hodžić Abdurahmanom tokom cijele godine izlazi u obilazak i vrši nadzor i kontrolu ribolovaca, te radi na suzbijanju svih vrsta krivolova na jezeru Modrac.)
♦Takmičarska komisija
(Takmičarska komisija dobila je ove godine novog predsjednika Okić Eldinu koja će uz pomoć predsjedništva udruženja pokušati izvesti što više izlazaka svih kategorija na Svjetska, međunarodna i prijateljska takmičenja.)
♦Sudijska komisija
♦Eko sekcija

Pored velikog problema zagađivanja voda a naročito rijeke Spreče koja se uljeva u jezero Modrac najveći problem predstavlja veliki broj krivolovaca. Komisija za zaštitu ribijeg fonda je u 2002 godini iz jezera izvadila i zaplijenila 568 mreža.

Udruženje ima izuzetno jako pojedince u svim kategorijama (kadeti, kadetkinje, juniori, juniorke, seniori i seniorke) zbog čega svake godine imamo bar po jednog prestavnika iz udruženja u reprezentaciji BIH.

U cilju razvijanja tradicije ovog sporta i širenja prijateljskih odnosa ostvareni su kontakti i saradnja sa udruženjima iz EX-Jugoslavije. Dok zbog poslova i zadataka koji nas vežu izuzetno dobra saradnja ostvarena je sa susjednim udruženjima “Smuđ” iz Lukavca i “Mrena” iz Živinica.

Kontakt:
Adresa: Goste Lazarević 28, 75000 Tuzla
Telefon: 063/349-936
E-mail: slobodatz@srsbih.com

Posted in | Nema komentara »

U.G. “Klub sportskih ribolovaca” Travnik

Udruženje građana
KLUB SPORTSKIH RIBOLOVACA
Office: Vatrogasni dom Travnik, Vezirska 1. Tel: 061 184 040,fax:030 511 246
Transakcijski račun: 1299011001128941 kod HVB Central-profit banke, d.d. Sarajevo,
Glavna filijala Travnik;Identifikacijski broj: 4236206260007,
Web: www.travnik.ba/ribolovci.php E-mail: indir.melic@hotmail.com

Ribolov na području općine Travnik datira još od 1906 godine kada je među prvima u Bosni i Hercegovini osnovana ribolovna podružnica koja je zajedno sa Sarajevom i Jajcem činila ribolovni savez Bosne i Hercegovine koji je tih godina brojao oko 500 članova.

Predsjednik podružnice bio je doktor Milan Makanec.

Udruženje je uspješno radilo na zaštiti ribljeg fonda,poribljavanje i omasovljenje članstva sve do drugog svjetskog rata kada je zbog ratnih dejstava zamrznulo rad.

Udruženje je obnovilo rad 1946 godine i djeluje na području općine Travnik koje je izuzetno bogato studenom vodom , a hidrografsku okosnicu čini rijeka Lašva koja izvire na 1180 metara nadmorske visine sa tokom oko 50 kilometara.

Udruženje gazduje vodama:

- Rijeka Lašva od izvora do Ovčarskog mosta sa potocima(Hamanđički potok,potok Šantić,potok Komarščica,potok Klanac,Ganički potok,Kraljevički potok,odvod za hidrocentralu u krugu tvornice šibica i ispustni potok od hidrocentrale do ušča u Lašvu i Remontski potok)

- Izvorište Plava voda

- Rijeka Ugar od izvorišta do Dedičkog potoka ,te desna strana rijeke Ugar od Dedičkog potoka do ušča rijeke Ilomske u Ugar sa potocima(Šantički potok,Markovački potok,Vranjevski potok,Koritovac i Pljačkavac)

- Lijeva obala rijeke Ilomske od ušča u rijeku Ugar u dužini 1000 metara

- rijeka Lašva od Ovčarskog mosta do kamenoloma lijevom stranom a od kamenoloma čitavim tokom do Matoševiča kuča(Stara bila)

- potok Ričička

Posebni revir je dio toka kroz grad u dužini od 2,5 kilometara.

Područje koje je pod MINAMA ili se sumnja da je MINIRANO je kod Turbeta

U tim rijekama su zastupljeni salmonidi: pastrmka, lipljen, mladica.

Cijene dnevnih dozvola su 10 KM, na posebnom reviru 25 KM za državljane Bosne i Hercegovine, a 40 KM za strane državljane, dok su godišnje kategorisane:
- djeca do 15 godina————– 25,00 KM
- RVI, penzioneri i juniori———– 50,00 KM
- Seniori——————————-100,00 KM

Dozvole se mogu kupiti u Vatrogasnom domu u Travniku kod sekretara Melić Indira.

Ribolov je dozvoljen isključivo vještačkim mamcima, minimalne mjere za pastrmku i lipljen a su 30 centimetara a za mladicu 70 centimetara.Maksimalni dozvoljeni ulov po jednodnevnom izlasku na vodu je 1 mladica i 4 komada lipljena i pastrmke.

Za vrijeme sezone četvrtak nelovni dan.

Lovostaj :
Na potočnu i kalifornijsku pastrmku : od 1.10. do 1.3.
Na lipljena : od 1.1. do 15.5.
Na mladicu : 1.2.-31.5.

Kapitalni primjerci ulovljeni na vodama kojim gazduje UG “Klub sportskih ribolovaca” Travnik su potočna pastrmka od 7,00 kilograma(rijeka Ugar) i mladica od 12,00 kilograma(rijeka Lašva)

RIBOČUVARI:
Kos Ibrahim tel.061-340 -999
Duraković Hađo tel.061-463-427

NAJUSPJEŠNIJI I NAJPOZNATIJI TRAVNIČKI RIBOLOVCI

U višegodišnjoj istoriji sportskog ribolova u Travniku, veliki broj ribolovaca umnogome je doprinio razvoju Kluba. Travnički ribolovci oduvijek su u BiH i bivšoj Jugoslaviji slovili kao vrlo vješti i uspješni u sportskom ribolovu. Iako je gotovo nemoguće navesti sve zaslužne ribolovce, Klub s ponosom navodi svoje najistaknutije članove – neki od njih su umrli, tako da i ovo predstavlja izraz dužnog poštovanja i prisjećanja na majstore lova plemenitih vrsta ribe.

Vele Zahid, Kos Šaćir, Ibro Begovac, Rasim Mehić, Alija Hodžić, Enes Mešić, Hajrudin Ramić, Salih Hopić, Ismet Karaga, Husein Delić, Slavko Matekalo, Stevo Vučinić, Slobodan Tunguz, Ljubo Čampara, Hamdo Bašić, Kruno Voloder, Ivo Beljan, Faik Kolasević, Zvonko Klimeš, Sakib Pašalić, Ibrahim Balta, Dragan Popović, Sulejman Muslimović, Derviš Kušmić, Rajko Mihajlović, Tomo Čabraja, Alaga Sijah, Vjeko Anić, Ismet Bahtić, Mujo Dautović, Ivica Magerl, Jovo Šijan, Anto Lovrić, Žara Kuljanin, Nazif Fetahović-Suzy ,Enver Hamidović-Copo,
Doživotni počasni članovi : Hadžo Duraković, Božidar Popović.

Udruženje se finansira iz sljedećih izvora: članarina, prihoda revira,budžeta Općine ,budžeta SBK-a i donacija.

DONATORI: Pharmamed doo, Hypo alpe adria bank, Sarajevo osiguranje dd, Mesna industrija Smajić, Drvopromet doo Turbe, JKP Bašbunar, AKT Travnik i dr.

Od aktivnosti u dosadašnjem periodu je završeno poribljavanje prve faze revira sa 300 kilograma potočne pastrmke.
Saradnja sa ostalim ribolovnim Udruženjima u SBK-u je dobra i ogleda se u dogovoru sa svim udruženjima u Kantonu oko zajedničke dozvole tako da dozvola kupljena u ovom Udruženju važi na svim vodama u SBK-a, te dogovor o načinu borbe sa zagađivaćima rijeke Lašve.

Sastanci odbora se održavaju jednom mjesečno a po potrebi i više puta.
Planovi za 2007-mu godinu su:
— Izrada ribarske osnove uz financisku pomoč vlade SBK-a
— Useljene u novoizgrađeni ribarski dom u Travniku.
— Uređenje i otvorenje posebnog revira na rijeci Ugar
— Povečanje uspješnosti ribočuvarske službe.
— Poribljavanje otvorenih voda.
— Izrada projekata radi zaštite korita rijeka od zagađivanja
— Obilježavanje vodotoka II faza

Kontakt osobe:
— Predsjednik Upravnog odbora: Faruk Puhalović
— Predsjednik Skupštine:Muhamed Babanović
— Sekretar: Indir Melić
— Upravni odbor: Zolota Nedim, Alispahić Nermin, Gabrić Ljupko, Šahman Vekaz, Didak Ivica.
— Adresa: Mehmed paše Kukavise br.1. – 72270 Travnik
— Telefon/Fax: 030/511 246
— E-mail: indir.melic@hotmail.com
— Web: www.travnik.ba/ribolovci.php

RIBE NAŠIH VODA

POTOČNA PASTRMKA (Salmo trutta m.fario)

Tijelo joj je mišičavo sa relativno malom glavom i zubastim ustima.To je riba brzih i hladnih planinskih rijeka.Mrijesti se od oktobra do sredine februara zavisno od vremenskih uslova Plodnost ženke varira od 500 do 3000 komada ikre koju polaže na pjesku.Poslije oplodnje ikre istu prekriva slojem pjeska da bi je zaštitila od brojnih neprijatelja.Poslije nekoliko nedjelja iz ikre se izlegu mlade pastrmke koje se hrane planktomima a kasnije kad odrastu instektima,mekušcima,žabama i ribama. Rijeka Lašva i Ugar su dosta bogati potočnom pastrmkom a najčešči primjerci su oko pola kilograma i veči.Dozvoljeni lov potočne pastrmke je vještačkim mamcima(mušice i razne vrste varalica).Za uspješan lov sa mušicom na rijeci Lašvi i Ugru preporučujemo muhe mrav,kreja,sovijak patak,poskaka(kvasiguz po travnički)i dr.Od varalica najbolje su se pokazali ružno pače i blinkeri manjih dimenzija.Poseban ugođaj za lov mahačem je na rijeci Ugar.

LIPLJEN (Thymallus thymallus)

Izrazito sportska riba koju je teško nadmudriti ako se nema bar malo iskustva.Najčešče je u društvu sa pastrmkom ali uglavnom u vodama bogatim kiseonikom.Najradije boravi u dubokim razlivima.Mrijesti se u periodu mart-maj.Ženka polaže oko 6000 komada ikre.Maksimalna težina ove ribe je 2 kilograma.Lipljen se hrani larvama,sitnim vodenim životinjama i insektima koji iskaču iz vode i padaju u nju.Veoma je obazriv pa teško postaje plijen sportskih ribolovaca početnika.Lovi se isključivo finim ribarskim priborom i vještačkim muhama.Posebna vještina u lovu ove ribe je svakako izbor vještačkih mušica ali obavezno na manjim udicama dimenzija od 12-14.
Lipljena u rijeci Lašvi ima nizvodno od grada Travnika.

MLADICA(Hucho Hucho)

Građa i oblik tjela mladice evolucijom je dovedena do savršenstva.Sva je poput vretena pa sa lakočom savladava matice i bukove.Usta mladice su duboko usječena sa mnoštvom gustih zuba čine usnu šupljinu veoma tvrdom.Hrani se ribama i rakovima.Mrijesti se od polovine februara do polovine maja.Ženka mladice izbaci od 3000 do 12000 komada ikre.Mlađ se najprije hrani planktomima a zatim larvama i instektima iz vode,a kasnije postaje grabljivica i napada ribe i rakove.Za vrijeme mrijesta obično je u paru sa mužjakom. Napogodnije vrijeme za lov mladice je zima.Lovi se pomoču raznih vrsta varalica sa najlonom preko 0,40 mm.
Dozvoljen ulov jedne mladice preko 70 cm.U rijeci Lašvi mladicu možete uspješno loviti nizvodno od grada Travnika i na ušću Bile u Lašvu.

«Ima u bosanskim rečicama i potocima jedna naročita vrsta pastrmke, velika, posve crna po leđima, sa dve-tri krupne crvene pege.To je neobično proždrljiva, ali i neobično lukava i brza riba koja leti kao obnevidela na udicu u veštoj ruci, ali je nedostižna, čak i nevidljiva za onoga ko nije vešt tim vodama i toj vrsti ribe.»
(Ivo Andrić, «Priča o vezirovom slonu»)

Posted in | Nema komentara »

D.S.R. “Sana” Sanski Most

Posjetite stranicu Udruženja

Društvo sportskih ribolovaca „Sana“ Sanski Most
Ovo Udruženje je osnovano 1950, godine i trenutno broji oko 600 članova različitih uzrasta. Gazduje jako lijepim vodama toga kraja – Sana, Sanica, Dabar, Bliha, Zdena, Sasinka, Kevuša, Majdanuša, Kozica. Udruženje je i napravilo posebni revir na rijeci Dabar na kojem se organizuje tradicionalno takmičenje «Zlatni Dabar». To su pretežno salmonidne vode, ali ima i ciprinida, tako da u tim vodama obitavaju: mladica, potočna pastrmka, lipljen, mren, klen, plotica, šljivar, škobalj, deverika, štuka. Način ribolova, količina jednodnevnog dozvoljenog ulova i minimalne mjere ulova su u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. Vode su jako bogate ribom, a i kapitalnim primjercima od kojih navodimo: mladica 30 kg., potočna pastrva 6 kg., štuka 12 kg., ljipljen – 60 cm i mnogo ciprinidnih kapitalaca…

Društvo sportskih ribolovaca „Sana“ Sanski Most godišnje održi dva klupska takmičenja i jedan međunarodni kup Fly Fishingu. Jednom ili dva puta godišnje društvo održi velike ekološke akcije čišćenja rijeka i obala, te mnoštvo manjih akcija. Poribljavanje vršimo prema ribolovnoj osnovi, i do sada je u tu svrhu uloženo preko 100.000 KM u poslijeratnom periodu. Članovi ovog Udruženja su aktivni na svim takmičenjima i od najuspješnijih su: Adem Budimlić – član državne juniorske selekcije, Tarik Bišćević – član selekcije u fly fishingu, Merim Alagić – član selekcije u fly fishingu, Sejad Halalkić – član selekcije u fly fishingu. Udruženje se finansira isključivo od članarine i donacije organa uprave općine Sanski Most.
Izuzetno dobru saradnju imamo sa ribolovnim udruženjima USK –a, te odličnu saradnju već godinama ostvarujemo sa Udruženjem „BISTRO“ iz Zenice gdje organizujemo zajednička druženja i izlaske na vodu. Surađujemo i sa Udruženjima i Pokretima slične orjentacije, a izdvojili bi fantastičnu saradnju sa lovcima, planinarima, ekolozima te roniocima sa kojima izvodimo koordinirane akcije čišćenja i čuvanja rijeka i obala. Članovi UO održe 10-15 sastanaka Upravnog odbora godišnje.
Imamo i vrlo korektnu saradnju i sa Kantonalnim i sa Federalnim Savezom ribolovaca. Društvo svoje obaveze prema Savezu izmiruje uredno i redovno.
Planovi za ovu godinu i naredni period bi bili dobijanje ribolovnog prava, izrada ribolovne osnove, bolje opremanje kancelarije..

Sva obalna područja su razminirana i nema opasnosti.

Naše rijeke

Rijeka Sana je bistra i hladna planinska rijeka. Dobila je ime od starih Latina zbog svoje čistoće i ljekovitosti: “sanus” što znači zdravlje. Izvire u Donjoj Peckoj, na području opštine Mrkonjić i jednim dijelom opštine Ribnik, te je od izvora pa sve do Ključa je veoma čista. Sanu formiraju tri kraška vrela koja se na dužini od 1,5 km spajaju u jedan tok. Ona uglavnom zadržava sjeverni pravac do Prijedora, kada teče na zapad i drži se tog pravca do svog ušća u Unu. Nasuprot Uni, Sana ima mnogo manje osobina kraške rijeke, mada se ne može reći da je bez njih. Tako bi se do Sanskog Mosta mogla okarakterisati kao prelazna kraška rijeka, a dalje nizvodno ima sve osobine normalnog riječnog toka. Od svog vrela pa do ulijevanja u Unu, na dužini od 138 km, Sana savlađuje pad od 303,73 m. Dio toka do Sanskog Mosta, dužine 72 km, raspolaže padom od 262,52 m, a ostatak od 41,21 m otpada na dionicu do Bosanskog Novog. Ribolov je rasprostanjen na Sani jer ona obiluje raznom vrstom ribe, a najviše cijenjena i spominjana je mladica sa Sane. Na Sani se kao i na Uni mogu odigravati i u stvari organizuju se mnoga sportska takmičenja. Spuštanje Sanom kajakom i raftingom je moguće i mnogo manje opasno nego Unom, pogotovo za početnike. Desne pritoke Sane su: Kozica, Vučaj potok, Potočanska rijeka, Kijevska rijeka, Tramošnjica, Gluvač, Glamočnica, Kruharuša, Sasina, Piljeska rijeka, Mala rijeka, Bukovac. Gomjenica … Najveća pritoka Sane je Sanica, a ona je njena lijeva pritoka. Druge lijeve pritoke Sane su: Glibaja, Bliha, Zdena, Dabar, Majdanska rijeka, Volar, Japra, Gračanica, Stara rijeka.

Rijeka Sanica je bistra i hladna planinska rijeka sa izvorima u samom podnožju Grmeča. Jedan od izvora je pećinskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugoga. Ovo prvo pećinsko vrelo je u dobroj mjeri ugušeno petrovačkim vodovodom koji napaja grad Petrovac odnoseći ovaj biser prirode ogromnim cjevovodima preko samog Grmeča. Prikupljajući svojim tokom sve te rječice i potoke (Korčanicu, Trebunj, Biljansku riječicu …) Sanica prerasta jako brzo u jednu pravu planiansku rijeku sa svim svojim ljepotama i čarima koje krase čitavu saničku dolinu. Rijeka Sanica od izvora pa do ušća u Sanu kod Vrpolja obiluje mnogobrojnim slapovima i omegama koji privlače kako pecaroše i kupače tako i druge ljubitelje čiste prirode. Raznolikost i kvalitet ribe u njenim vodama, a naročito potočne pastrmke i mladice vječito su privlačili ljubitelje ovog sporta.

DSR „Sana“ Sanski Most
Ulica: Trg ljiljana 1
Telefon/Fax: 037/685-505, 061/197-487
www.dsrsana.com.ba
e-mail: dsrsana@yahoo.com
PREDSJEDNIK: Prof. Fikret Kurtović
SEKRETAR: Mirsad Džafić

Posted in | Nema komentara »