6:31 pm - Subota Decembar 15, 2018

Modračko jezero


Akumulaciono jezero Modrac nastalo je 1964.godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modrac, opština Lukavac, kako bi se industrijska postrojenja Tuzle i Živinica snadbjevala vodom. Na njega se može doći sa svih strana. Iz pravca Doboja I Gračanice magistralnim putem Doboj –Tuzla.U Lukavcu se skrene desno na regionalni put prema Banovićima, uzvodno uz rijeku Spreču, prolaskom kroz mjesta Modrac i Prokosoviće, stižete do jezera. Nastavljajući tim putem prolazite kroz mjesta Lukavačke opštine: Bikodze, Turija, Babice, Poljice. Pristup jezeru moguć je  duž cijele obale. Ako se krećete iz pravca Hrvatske i preko graničnog prelaza Orašje te iz pravca Gradačca i Srebrenika, do jezera ce te doći putem Orašje – Tuzla.U mjestu Šićki Brod (raskrsnica – petlja pred Tuzlu) možete skrenuti desno prema Lukavcu i izaći na jezero več navedenim putem Doboj – Tuzla, ili produžiti, pa preko Kiseljaka i eto vas na jezeru.Ako dolazite iz pravca Sarajeva magistralnim putem prema Tuzli, do jezera možete stići prolazeći kroz Živinicku opstinu, Šerici priluk, ili produžiti do Husina ili Šićkog Broda. I da hoćete, jezero ne možete promašiti. Riječ je o jednoj od najvećih akumulacija u bivšoj Jugoslaviji, u koju se ulijevaju rijeke Spreča i Turija. Prostire se na oko 17 kvadratnih kilometara, maksimalna dubina je oko 20 m., najveća širina oko 1600 m., a dužina 11 km..
Jezero Modrac je izuzetno veliki potencijal, ne samo za  snadbjevanje idustrijskih postrojenja vodom, već i za navodnjavanje, zatim kao moguća fabrika pitke vode, idealno mjesto za razvoj turizma, i za najvazniju stvar na svjetu – ribolov. Cijelom dužinom obala je pristupačna i za vrijeme niskog vodostaja, automobilom se može stići skoro do svakog dobrog mjesta za pecanje na jezeru. Za vrjeme visokog vodostaja, potrebno je kratku dionicu preći pjesice.
Najveće dubine prostiru se sredinom jezera, gdje su i stara korita rijeke Spreče i Turije, te u neposrednoj blizini brane. Dno se sastoji od zemlje i kamena, na jednom djelu Tuzlanske obale ispod Kiseljaka i dobar dio obale ispod sela Bokavici u Lukavačkom dijelu, kao i prema brani. Dno jezera  prepuno je panjeva, krupnog kamenja i ostataka drveća, kuća i drugih potopljeni objekata.

ŽIVOT U JEZERU

Jezero je bilo najbogatije u periodu njegovog  nastanka pa negdje do 1985. godine. Tada je tek počinjao razvoj industrije, ribolovaca je bilo znatno manje nego danas, a nihov pribor, znanje i vještina skromni.Što je najvažnije, krivolovaca je bilo sasvim malo.U tom periodu, rijetki ribari jednostavno se nisu mogli iz ribolova vratiti kući praznih  čuvarica. Deverike i ostale bijele ribe moglo se naloviti vrećama, šaran se vrlo lako havtao i na obićan ukuvani hljeb, bez dugotrajnog prihranjivanja. Za štuku je bilo dovoljno samo zabaciti kedera ili varalicu – leptira. Smuđ je jednako dobro uzimao živog i mrtvog kedera ili parće ribice. Som, ulovljen na dubinku, bio je nešto najnormalnije, a bucova (bolena) bilo gotovo kao i vode.
Od 1980. do 1995. godine svi smo se udružili da jezero desetkujemo. Industrijske otpadne vode, separacije rudnika i prekomjerni izlov ribe, bilo od strane ribolovaca sa neskromnim prohtjevima, bilo od strane krivolovaca koji su u tome vidjeli dobar biznis i ribilji fond je skoro uništen. Klijen, škobalj, šljivar i linjak su jednostavno nestali iz jezera, a deverika “lopatarka” (lokalni naziv za krupne deverike) bucov –bolen, šaran, som i smuđ ostali su u jezeru samo u tragovima.
Za vrijeme ovog posljednjeg domovinskog rata, jezero su bukvalno ubili! Jedni su se pravdali da to čine kako bi prehranili porodice, a na drugoj strani su bili oni koji su se tako bogatili! Konačno, završetkom rata i obnovljenim radom organa i instiucija države, nastupila je treća faza života jezera Modrac. Modrac počinje da se rađa po treći put!

IZ POčETKA

Nakon 1995. godine, većina predratnih udruženja ribolovaca obnavlja svoj rad, među njima i Sporsko ribolovno društvo “Smuđ” iz Lukavca. Ovo Udruženje gazduje sa 2/3 površine jezera i riječ je o najaktivnijem i najbolje organizovanom Udruženju na području Tuzlanskog Kantona. 350 članova (aktivnih) “Smuđa” imaju i dobro organizovanu komisiju za zaštitu ribijeg fonda i jednog profesionalnog čuvara – Husniju Mrdžića. Ovo Udruženje ima i jedan dio jezera obilježen kao riblje plodište – mrjestilište, gdje je zabrana ribolova tokom cijele godine .
U 1999. godini, jezero je poribljeno  sa po jednom tonom amura, šarana i soma,te nešto tostolobika iz ribnjaka “Prnjavor”. Članovi “Smuđa” vode pravi rat sa krivolovcima pošto su druge “ubice” života u jezeru odstupile.Taj rat bi bio već davno završen u korist Društva da jezero i Drustvo imaju Zakon i Vladu na svojoj strain, kao što je to slučaj u svim civilizovanim zemljama. Industrija mahom ne radi, rudnici su instalisali filtere, a prošle godine, najniži vodostaj od kada jezero postoji, iskorišten je za čišćenje priobalnog područja od nagomilanog otpada. Koliko su krivolovci i dalje aktivni, najbolje ilustruje podatak, da je samo u toku prethodne dvije godine zaplijenjeno i unisteno 1360 mreža. Ovo je rezultat akcija članova “Smuđa” uz saradnju policijske uprave Lukavac. Kada se tome dodaju i aktivnosti druga dva Udruženja koja gazduju jezerom, “Rudar” iz Tuzle i “Mrena” iz Živinica, a nadamo se i budući rad novoosnovanog  Udruženja “Sloboda” iz Tuzle, današnju situaciju smatramo ipak podnošljivom. Ipak će trebati još  mnogo mukotrpnog rada da bi se stekao zadovoljavajući nivo. Jezero je veliko i u njemu ribe imaju skoro idealne uslove za mrijest, tako da bi bilo dovoljno nekoliko godina odgovornog ponašanja prema životu u vodi da se ono oporavi.

NOVI ŽIVOT

Ljinak se ponovo lovi. Deverika, bucov, smuđ, šaran i som su sve češći ulovi. Posebno se dobro lovilo u posljednje dvije godine. Lovili su se kapitalni primjerci štuka do11kg., soma do 94kg., šarana do 15 kg., amura do 25kg… Ali ako vam kažem da sve to nije ništa prema onome sto ovo jezero krije, treba da mi vjerujete. Tvrdim, a slika kapitalnog šarana to dokazuje, da Modrac u svojim dubinama krije možda i najveće primjerke  nekih vrsta riba u Ex-Yu, pa možda cak i u Evropi. Somova sigurno ima teskih I preko 200kg!!! Zvuči nevjerovatno, ali vjerujte mi, jer sam slušao svojim ušima izjave ronioca, koji su ronili u jezeru i nailazili na impoznatne primjerke. Tu se kriju štuke i smuđevi od po 15-18kg. Neki ribolovci su ih imail na štapu i u rukama, ali ne i na  fotografijama..

Šaran je svakako priča za za sebe. Ovdje mogu biti vrlo precizan: najkrupniji primjerak izvađen  iz jezera je bio težak 41,380 kg. Apsolutni svjetski rekord! Nažalost, ovaj primjerak nije ulovljen  na sportski način. Profesionalni ribočuvar  Husnija Mrdžić, i  član komisije za zaštitu ribijeg fonda SRD “Smuđ”, Derviš  Djedović su ga našli  prilikom kontrole u mreži.Bila je to ogromna ženka  šarana – na izdisaju ! Svi pokušaji da se ova riba  oživi i spasi  nisu dali rezultate. Bilo je to 02.12.2000 godine. Trebali ste samo vidjeti kako je to izgledalo, pri pokušaju da se ova riba izmjeri vagom od 25kg.! Tek je vaga od 50kg.pokazala: 41,380kg. Sve sem vaganja smo uradili – amaterski .Takve su i fotografije, ali šta je – tu je, prošlost se ne da promjeniti, ali ostaje na budućnosti da se ovakve stvari više ne ponove!

Ipak, zbog ovog šarana i njegovih mjera, želju za pecanjem na jezeru sve više izražavaju ribolovci iz Njemačke, Engleske i Holandije. Kakva bi bila njihova reakcija kada bi doznali da ovaj šaran, ne samo da nije prepariran, već je … bolje da o tome ništa ne pišem. Stid me. Ipak posjete, najave i dolasci stranih lovaca na trofeje su krenuli, ali o tome u narednim reportažama!
Mirzet Mujačić

Komentari

Facebook komentari

Powered by Facebook Comments