Mr Avdul Adrović, viši asistent, Prirodno – matematički fakultet Univerziteta u Tuzli;
Mr Isat Skenderović, profesor biologije, Mješovita srednja škola Tuzla.
Safija Ibrišimović, profesor biologije, Srednja Ekonomska škola Brčko Distrikt
Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Spreče
Familije i vrste riba
Petromyzonidae
Lampetra planeri (Bloch, 1784)
Cyprinidae
Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847.
Gobio gobio Linnaeus,1758
Abramis brama (Linnaeus, 1758)
Alburnoides bipunctatus (Bloch, 1784)
Alburnus alburnus alburnus (Linnaeus,1758)
Rhodeus sericeus amarus (Bloch, 1784)
Scardinius erithrophtalmus (Linnaeus,1758)
Rutilus rutilus (Linnaeus,1758)
Leuciscus cephalus (Linnaeus,1758)
Chondrostoma nasus (Linnaeus,1758)
Cobitidae
Cobitis taenia taenia (Linnaeus,1758)
Percidae
Perca fluviatilis Linnaeus,1758
Acerina cernua (Linnaeus,1758)
Stizostedion lucioperca (Linnaeus,1758)
Esocidae
Esox lucius Linnaeus,1758.
EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE RIJEKA GOSTELJE, SPREČE I BRKE
ECOLOGICAL CHARACTERISTICS OF RIVERS GOSTELJA, SPREČA AND BRKA
ABSTRAKT
S ciljem ocjene kvaliteta vode i ekoloških uslova u pomenutim tekućicama, provedena su istraživanja fizičko – hemijskih karakteristika vode, te analiza sastava životnih zajednica fitobentosa, zoobentosa i ihtiofaune. Tokom dvije sezone ispitivane su fizičko – hemijske karakteristike vode Gostelje i Spreče na dva lokaliteta (jedan u gornjem i jedan u donjem toku). Na istim lokalitetima su uzeti uzorci za analizu sastava fitobentosa i zoobentosa. Analiza fizičko – hemijskih svojstava vode i zajednica fitobentosa i zoobentosa u Brki nije rađena, već je ocjena ekoloških uslova izvršena na osnovu populacija riba. Ihtiološka istraživanja su provedena na više lokaliteta na longitudinalnom profilu ovih tekućica.
Ključne riječi: fizičko – hemijska svojstva, fitobentos, zoobentos, ihtiofauna.
ABSTRACT
In order to grade the quality of water and its ecological condition, physical and chemical analysis as well as analysis of living communities :phytobentos, zoobentos and ichthiofauna have been conducted in rivers Gostelja, Spreča and Brka. For two seasons analysis of physical and chemical conditions has been conducted on two localities (upper and lower stream) which provided samples for phytobentos and zoobentos analysis. The physical and chemical analysis of the river Brka has not been done nor the analysis of phytobentos and zoobentos. The ecological conditions of river Brka are established on fish population of this river. Ichthiological research has been conducted on multiple lengthwise localities of all the streams mentioned in the text.
Key words: physical and chemical characteristics, phytobentos, zoobentos, ichthiofauna.
UVOD
U cilju ocjene kvaliteta određenog vodenog ekosistema, sagledavanje fizičko – hemijskih karakteristika vode ima veliki značaj sa aspekta provjere stanja njene abiotičke komponente. Međutim, istraživanja fizičko – hemijskih svojstava vode, bez istraživanja živog svijeta, najčešće su nekompletna i mogu predstavljati odraz trernutnog stanja uslova sredine.
Za razliku od fizičko hemijskih analiza vode, analiza stanja životnih zajednica u vodenim ekosistemima je značajan pokazatelj stalnosti ekoloških uslova vodene sredine.
Zbog toga smo u ovom radu nastojali ispitati fizičko – hemijske karakteristike vode i analizirati sastav fitobentosa, zoobentosa i ihtiopopulacija kao najznačajnijih životnih zajednica i na osnovu svih parametara zaključiti o kvalitetu vode ispitivanih tekućica.
2. MATERIJAL I METODE
Istraživanja ekoloških karakteristika pomenutih rijeka su provedena u različito vrijeme. Gostelja je istraživana tokom dvije sezone ljeto – jesen 1999. godine i zima – proljeće 2000. godine. Istraživanja rijeke Brke su provedena tokom jedne sezone, tj. u proljeće 2001. godine a Spreče takođe u dvije sezone, tj u proljeće i jesen 2002. godine. Istraživanja Gostelje i Spreče su obuhvatila analizu fizičko – hemijskih svojstava vode, analizu fitobentosa i zoobentosa te analizu populacija riba, dok su istraživanja rijeke Brke bazirana isključivo na kvalitativno – kvantitativnom sastavu populacija riba.
Uzorci za analizu fizičko – hemijskih karakteristika vode uzimani su na po dva lokaliteta na longitudinalnom profilu ispitivanih tekućica, pri čemu je odabran jedan lokalitet u gornjem i jedan lokalitet u donjem toku. Sve fizičko – hemijske analize su urađene u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.
Na istim lokalitetima su uzimani uzorci za analizu fitobentosa i zoobentosa. Uzorci fitobentosa i zoobentosa su uzimani Surber – ovom mrežom, površine 929 cm2.
Za analizu biodiverziteta ihtiopopulacija uzorci su ostvarivani na više lokaliteta na longitudinalnom profilu ispitivanih tekućica. Uzorci su ostvareni metodom elektroribolova uz upotrebu elektroagregata tipa «ELT 61 II» – 300/500 V. Elektroribolov je na svim lokalitetima istraživanja obavljan na standardnoj dužini od 50 metara riječnog toka. Ihtiouzorak je fiksiran u 4% rastvoru formalina, i na dalju obradu prenesen u laboratoriju Odsjeka za biologiju Prirodno – matematičkog fakulteta.
Ihtiološka istraživanja su provedena uz pomoć Centra za ihtiologiju i ribarstvo, Prirodno – matematičkog fakulteta iz Sarajeva.
Laboratorijskom obradom uz upotrebu odgovarajućih metodskih postupaka, registrovani su podaci o strukturi posmatranih populacija. Biosistematska determinacija jedinki fitobentosa urađena je do različitih biosistematskih kategorija a uz pomoć ključeva za determinaciju (Hindak, 1978). Determinacija jedinki zoobentosa je takođe provedena do različiith biosistematskih kategorija i uz pomoć ključa za determinaciju (Kerovec, 1986). Ribe su determinirane po ključevima za determinaciju slatkovodnih riba, Vuković i Ivanović (1971), te Vuković (1977). Dobijemi rezultati su uključeni u standardnu statističku analizu (prema Petz 2002).
3. REZULTATI I DISKUSIJA
Sagledavanje fizičko – hemijskih parametara vode, koji čine sklop abiotičkih faktora, u ekološkim istraživanjima ima veliki značaj. U ovom radu su istraživani standardni parametri fizičko – hemijskih svojstava vode ispitivanih tekućica.
Za potrebe ovog rada, u svakoj sezoni istraživanja urađene su po dvije analize fizičko – hemijskih svojstava vode rijeke Gostelje, pri čemu su uzorci uzimani na dva karakteristična lokaliteta: Podgajevi i Đurđevik. Ovi lokaliteti su odabrani i zbog sagledavanja uticaja velike količine čestica ugljene prašine na živi svijet u njoj. Analiza prezentiranih podataka o fizičko – hemijskim svojstvima vode Gostelje pokazuje, da je na drugom lokalitetu istraživanja konstatovana relativno velika vrijednost BPK5 i KMnO4, što je najvjerovatnije posljedica uticanja veće koncentracije organskih materija iznad mjesta uzorkovanja ili moguće greške pri analizi. Ostale vrijednosti ispitivanih parametara se nalaze u dozvoljenim granicama i ukazuju na to, da u ovoj tekućici nema organskog razlaganja u obimu koji bi uticao na normalan život prisutnih organizama. Shodno kategorizaciji vodotoka na osnovu fizičko – hemijskih pokazatelja koji su dobijeni nakon obje sezone istraživanja, gornji tok rijeke Gostelje, sve do Podgajeva pripada prvoj, a donji tok drugoj klasi boniteta. Prema Matoničkinu i Pavletiću, (1972), oligosaprobna zona ili prvi stupanj boniteta ima slabo ili nikako onečišćenu vodu. Ona je ustvari prijelaz prema čistim vodama i karakteristična je za gornje tokove rijeka dok je u donjim gotovo nema. Ovakva voda je bistra a zamućuje se samo nakon padavina.
Ovakvi ekološki uslovi su optimalni za život velikog broja vrsta različitih živih bića.
Uzorci za analizu fizičko – hemijskih pokazatelja svojstava vode rijeke Spreče, uzeti su na dva lokaliteta: prvi je u blizini Kalesije (Mandura), a drugi u blizini Živinica (Strašanj). Ovi lokaliteti su izabrani zbog sagledavanja uticaja otpadnih voda iz domaćinstava, industrijskih otpadnih voda i otpadnih voda iz poljoprivrednih objekata lociranih uz ispitivani vodotok. Prema kategorizaciji vodotoka na osnovu fizičko – hemijskih svojstava, voda gornjeg toka rijeke Spreče je tokom obje sezone istraživanja, pokazivala svojstva karakteristična za drugu klasu boniteta, te je kao takva pogodna za kupanje, sportove na vodi i za uzgoj ciprinidnih riba. Ova konstatacija ne vrijedi i za njen donji tok, tj. za dio toka uzvodno od hidroakumulacije Modrac, koji je jako zagađen česticama ugljene prašine iz dvije separacije uglja, gradskim komunalnim vodama Živinica i naselja uz njene obale, te velikom količinom čvrstog otpada različitog porijekla i kao takav pokazuje karakteristike šetvrtog stupnja boniteta. U ovakvim vodama je značajno prisustvo velikih količina organskih tvari, zbog čega su intenzivni procesi truhljenja a kao posljedica je nedostatak kisika. Preovladavaju redukcijski procesi a razgradnja doseže samo do aminokiselina. Kao produkti razgradnje mogu se utvrditi amonijak, sumporvodonik i ugljični dioksid koga ponekad može biti jako puno. Biološka potrošnja kisika (BPK) i potrošnja kalijeva permanganata (PKP) je vrlo visoka. Ovakva voda ima neugodan miris i mutna je (Matničkin i Pavletić, 1972). Upravo takve karaktristike je prilikom istraživanja pokazivala Spreča u svom donjem dijelu.
3.1. Fitobentos
Analiza fitobentosa rijeke Gostelje pokazuje izrazitu dominaciju rodova iz klase Bacillariophyta. U uzorku su prisutne vrste iz sljedećih rodova: Melosira, Pinnularia, Rhoicosphenia, Cocconeis, Cymatopleura, Stauroneis, Pleurosigma, Synedra, Cymbella, Gomphonema i Diatoma). Najveću brojnost u gornjem toku ostvaruju vrste iz rodova Cocconeis i Pinnularia. Osim Bacillariophyta, zastupljene su i vrste iz klasa: Chlorophyta, (Cladophora sp.) Hormogoniophyceae (Oscilatoria sp.), Conjugatophyceae (Closterium sp.), Xsanthosiphonophyceae (Vaucheria sp) i Euglenophyiceae (Euglena sp.), ali je njihov udio znatno manji.
U donjem toku najveću brojnost ostvaruju vrste iz rodova Melosira i Pinnularia.
Ovakav sastav fitobentosa ukazuje na oligosaprobni karakter vode rijeke Gostelje u kojoj je moguć bujan razvoj biljnog i životinjskog svijeta.
Analiza fitobentosa rijeke Spreče, zasnovana je na istraživanjima Habdije i sar. (1983), koja pokazuju da se fitobentos sastoji od Chrysophyceae (128), Bacillaripohyta (75), Chlorophyta (46), Cyanophyceae (45), Rhodophyta (4) i Pyrophyta (1). Istraživanja fitobentosa, Skenderović (2003), pokazuju da u njegovom sastavu dominiraju zelene alge (Chlorophyta), sa više vrsta koje su konstatovane na svim lokalitetima istraživanja. Brojne su silikatne alge (Bacillariophyta), kao i Bacteria od kojih je najbrojnija vrsta Sphaerotilus natans. Ovakav sastav fitobentosa rijeke Spreče ukazuje na karakteristike ß – mezosaprobne vode.
3.2. Zoobentos
Analiza sastava zoobentosa rijeke Gostelje pokazuje da u gornjem toku dominiraju predstavnici nekoliko redova vodenih insekata, kao npr.: Ephemeroptera, Diptera i Trichoptera. Značajno učešće ostvaruju i pripadnici Nematoda. U donjem toku dominiraju pripadnici reda Diptera, dok su predstavnici drugih redova vodenih insekata, ali i drugih grupa životinja, znatno manje zastupljeni.
Rezultati istraživanja makrozoobentosa rijeke Gostelje takođe pokazuju njen oligosaprobni karakter.
Analiza sastava zoobentosa rijeke Spreče zasnovana je na materijalu prikupljenom Surber – ovom mrežom na tri karakteristična lokaliteta. Na prvom lokalitetu (gornji tok), konstatovano je prisustvo pripadnika redova Diptera, Plecoptera i Trichoptera te veliki broj račića iz roda Gammarus. Takođe je konstatovano prisustvo nekooliko jedinki Hirudinea kao i neke Gastropoda. Slične podatke o zoobentosu Spreče iznose Habdija i sar. (1983).
Sastav zoobentosa pokazuje ß – mezosaprobni karakter vode u gornjem a ? – mezosaprobni u donjem toku rijeke Spreče.
3.3.Ihtiofauna
Provedena istraživanja ihtiofaune rijeke Gostelje, su istovremeno prva cjelovita ihtiološka istraživanja ove tekućice (Adrović, 2002).
Istražiavnja su pokazala neuobičajeno veliki broj vrsta riba za jednu tako malu tekućicu kakva je Gostelja. Konstatovano je prisustvo 21 vrste riba iz sedam ribljih familija. Najbrojnija je familija Cyprinidae sa 11 vrsta, slijedi familija Cobitidae
sa tri vrste, familije Salmonidae i Percidae sa po dvije te familije Petromyzonidae, Cottidae i Centrarchidae sa po jednom vrstom. Tabela 1. Na osnovu konstatovanih vrsta riba, vodotok Gostelje se može podijeliti na gornji – salmonidni i donji – ciprinidni region.
Prisustvo ovako velikog broja vrsta riba je odraz povoljnih ekoloških uslova koji karakterišu ovu tekućicu.
Tabela 1. Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Gostelje
| Familija | Red.
broj |
Vrsta ribe |
| Petromyzonidae | 1. | Potočna zmijuljica, paklara-Lampetra planeri (Bloch, 1784) |
| Salmonidae | 2.
3. |
Potočna pastrmka-Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758.
Kalifornijska pastrmka-Oncorhynchus mykiss Walbaum, 1792. |
| Cyprinidae | 4.
5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. |
Babuška-Carassius auratus gibelio (Bloch, 1783)
Sapača-Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847. Krkuša-Gobio gobio (Linnaeus, 1758) Linjak-Tinca tinca (Linnaeus, 1758) Crnooka deverika-Abramis sapa (Pallas, 1811) Pliska-Alburnoides bipunctatus (Bloch, 1782) Zelenika-Alburnus alburnus alburnus (Linnaeus, 1758) Gavčica-Rhodeus sericeus amarus (Bloch, 1782) Gaga, gagica-Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) Bodorka-Rutilus rutilus (Linnaeus, 1758) Klijen-Leuciscus cephalus (Linnaeus, 1758) |
| Cobitidae | 15.
16. 17. |
Vijun, badelj-Cobitis taenia taenia Linnaeus, 1758.
Balkanski vijun-Cobitis aurata balcanica (Filippi, 1865) Brkica-Nemacheilus barbatulus (Linnaeus, 1758) |
| Petromyzonidae | 18. | Peš-Cottus gobio Linnaeus, 1758. |
| Percidae | 19.
20. |
Grgeč-Perca fluviatilis Linnaeus, 1758.
Balavac-Acerina cernua (Linnaeus, 1758) |
| Centrarchidae | 21. | Sunčanica-Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758) |
Istraživanja ihtiofaune rijeke Spreče (Skenderović, 2003) pokazuju prisustvo 16 vrsta riba iz pet ribljih porodica. Najznačajniji udio ostvaruje porodica Cyprinidae sa deset vrsta, porodica Percidae je predstavljena sa tri vrste, a porodice Petromyzonidae, Cobitidae i Esocide sa po jednom vrstom. Kvalitativni sastav ihtiofaune rijeke Spreče je prikazan u tabeli 2. Ovakav sastav ihtiofaune ukazuje na to da je Spreča tipični ciprinidni vodotok za koji je, zbog velikog zagađenja, naročito u njenom donjem toku, karakteristično prisustvo malog broja vrsta.
S obzirom na geografski položaj i količinu vode u rijeci Spreči, nalaz svega 16 vrsta riba je odraz prisustva nepovoljnih ekoloških uslova u ovoj rijeci.
Tabela 2. Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Spreče
Familije i vrste riba
Petromyzonidae
Lampetra planeri (Bloch, 1784)
Cyprinidae
Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847.
Gobio gobio Linnaeus,1758
Abramis brama (Linnaeus, 1758)
Alburnoides bipunctatus (Bloch, 1784)
Alburnus alburnus alburnus (Linnaeus,1758)
Rhodeus sericeus amarus (Bloch, 1784)
Scardinius erithrophtalmus (Linnaeus,1758)
Rutilus rutilus (Linnaeus,1758)
Leuciscus cephalus (Linnaeus,1758)
Chondrostoma nasus (Linnaeus,1758)
Cobitidae
Cobitis taenia taenia (Linnaeus,1758)
Percidae
Perca fluviatilis Linnaeus,1758
Acerina cernua (Linnaeus,1758)
Stizostedion lucioperca (Linnaeus,1758)
Esocidae
Esox lucius Linnaeus,1758.
U ihtiofauni Brke konstatovano je prisustvo svega deset vrsta riba iz dvije riblje porodice Cyprinidae i Cobitidae (Ibrišimović 2001). Porodica Cyprinidae sa sedam vrsta je brojnija, dok je porodica Cobitidae predstavljena sa tri vrste. Sastav ihtiofaune rijeke Brke prezentiran je u tabeli 3.
Istraživanja ihtiofaune rijeke Brke su provedena u gornjem i srednjem dijelu toka. Donji tok nije istraživan zbog toga što je taj dio toka miniran. Tokom istraživanja Brke, u njenoj vodi je uočena velika količina čvrstog otpada različitog porijekla.
S obzirom na činjenicu da se Brka uliva u Savu te da ima povoljan geografski položaj, očekivano je prisustvo većeg broja vrsta, što su neka ranija istraživanja i pokazala (Kosorić i sur. 1975).
Tabela 3. Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke
Familije i vrste riba
Cyprinidae
Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847.
Gobio gobio Linnaeus,1758
Alburnoides bipunctatus (Bloch, 1784)
Rhodeus sericeus amarus (Bloch, 1784)
Phoxinus phoxinus (Linnaeus,1758)
Pseudorasbora parva (Temminck et Schlegel, 1846)
Leuciscus cephalus (Linnaeus,1758)
Cobitidae
Cobitis taenia taenia (Linnaeus,1758)
Cobitis aurata balcanica (Filippi,1865)
Nemachilus barbatulus (Linnaeus,1758)
O razlozima zašto ranije konstatovane vrste nisu registrovane prilikom naših istraživanja, može se spekulirati na različite načine. Ostaje međutim, nepobitna činjenica da postoji razlika u kvalitativnom sastavu ihtiofaune tokom naših istraživanja i istraživanja Kosorića i sur. 1974.
4. ZAKLJUČAK
Na osnovu rezultata provedenih istraživanja može se zaključiti da je od tri ispitivane tekućice najčistija Gostelja, čiji gornji tok, po svim ispitivanim parametrima pokazuje karakteristike prve klase boniteta. Donji tok, zbog uticanja veće količine ugljene prašine iz separacije uglja, te manje količine otpadnih voda iz domaćinstava, pripada dugoj klasi boniteta. To pokazuje fizičko – hemijski sastav vode ispitivane tekućice ali sastav životnih zajednica fitobentosa, zoobentosa a naročito ihtiofaune, gdje je registrovano prisustvo 21 različite vrste riba.
Gornji tok rijeke Spreče, po svim ispitivanim parametrima, pripada drugoj klasi boniteta, dok njen donji tok, zbog prijema velikih količina otpadnih voda iz farme krava «Spreča», iz domaćinstava i naročito od fabrike namještaja «Konjuh – Živinice», pripada četvrtoj klasi boniteta. Takvo stanje pokazuju i fizičko – hemijski parametri ali sastav populacija fitobentosa, zoobentosa i ihtiofaune. Intenzivno zagađenje se naročito odrazilo na smanjenje diverziteta riba, gdje je registrovano svega 16 vrsta.
Na osnovu sastava ihtiofaune srednjeg toka rijeke Brke, može se zaključiti da ona pripada drugoj klasi boniteta. To pokazuje relativno mali broj ulovljenih vrsta riba (10).
U ovoj tekućici je tokom istraživanja konstatovano prisustvo velike količine čvrstog otpada, različitog porijekla.
S obzirom značaj čistih voda bilo bi nužno nastaviti dalja istraživanja abiogene i biogene komponente ovih i drugih tekućica na prostoru Tuzlanskog kantona te nad njima uspostaviti znanstveni nadzor, odnosno, permanentni biomonitoring.
5. LITERATURA
- Adrović A. (2002): Populacije riba rijeke Gostelje. Magistarski rad, Prirodno – matematički fakultet Sarajevo.
- Habdija I., Primc B., Maloseja Ž. (1983): Plan zaštite kvaliteta voda u slivu rijeke Spreče. Rezultati fizičko – hemijskih i hidrobioloških istraživanja. Knjiga 2. IHI Tuzla, 175 – 223.
- Hindak F. (1978): Sladkovodne riasy. Slovenske pedagogicke nakladateľstvo, Bratislava.
- Ibrišimović S. (2001): Ribe rijeke Brke. Diplomski rad, Filozofski fakultet Tuzla.
- Kerovec M. (1986): Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. SNL, Zagreb.
- Kosorić Đ. i sur. (1975): Ribarska osnova USR «KEČIGA», Brčko. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu.
- Matoničkin I., Pavletić Z. (1972): Život naših rijeka. Školska knjiga Zagreb.
- Skenderović I. (2003): Populacije riba rijeke Spreče. Magistarski rad, Prirodno – matematički fakultet Sarajevo.
- Vuković T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Posebno izdanje, Sarajevo.
ZBORNIK RADOVA PRIRODNO – MATEMATIČKOG FAKULTETA
SVEZAK: BIOLOGIJA
Izdavač: Univerzitet u Tuzli Prirodno – matemetički fakultet
Za izdavača: Dr. Fehim Dedagić, dekan
Odgovorni urednik: prof.dr Rifet Terzić
Redakcioni odbor: Dr Rifet Terzić, PMF Tuzla; Dr Avdo Sofradžija, PMF Sarajevo ; Dr Sulejman Redžić, PMF Sarajevo ; Dr Enad Korjenić, PMF Sarajevo ; Dr Senka Barudanović, PMF Sarajevo ; Dr Mahmud Nurkić, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Fatima Numanović, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Adnan Jažić, Veterinarski fakultet Sarajevo ; Dr Ejub Halilović, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Farid Ljuca, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Izet Eminović, PMF Tuzla ; Dr Džemo Subašić, UKC Sarajevo ; Mr Avdul Adrović, PMF Tuzla
Veliko hvala Dr. Avdulu Adroviću, profesoru na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koji je ustupio podatke na korištenje.
Ukoliko imate podatke ili slike o ovoj rijeci, možete poslati na
