{"id":7010,"date":"2009-12-27T09:22:07","date_gmt":"2009-12-27T08:22:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?page_id=7010"},"modified":"2009-12-27T09:40:35","modified_gmt":"2009-12-27T08:40:35","slug":"rijeka-bosna","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-bosna\/","title":{"rendered":"Rijeka Bosna"},"content":{"rendered":"\n\n\n\n
N\/V izvora
\nutoka u BiH u metrima<\/td>\n		N\/V u\u0161\u0107a
\nistoka iz BiH u metrima<\/td>\n		Visinska razlika m.<\/td>\nDu\u017eina toka u km<\/td>\nDu\u017eina toka kroz BiH u km<\/td>\n<\/tr>\n
560<\/strong><\/td>\n89<\/strong><\/td>\n471<\/strong><\/td>\n271,0<\/strong><\/td>\n271,0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Od svih rijeka koje izviru i uviru u Bosni i Hercegovini, najve\u0107a je rijeka Bosna. Izvire ispod Igman planine, u neposrednoj okolini Sarajeva, a nakon 270 km toka, ulijeva se u Savu kod Bosanskog \u0160amca.U izvorskom dijelu Bosna je tipi\u010dna salmonidna voda sa izuzetnim potencijalom za mu\u0161i\u010darski ribolov. Odmah nakon atraktivnog vrela, sabiru\u0107i vodu iz nekoliko rukavaca, ulazi Bosna u pitoresknu zaravan, formiraju\u0107i tridesetak metara \u0161iroko korito ujedna\u010dene dubine i teku\u0107i lagano kroz so\u010dne livade, izmedju obala, mjestimi\u010dno zaraslih u rakite.<\/p>\n

\"\"<\/a>Miran tok, bujna biljna vegetacija dna sa dominantnim prisustvom modrozelenih algi, mno\u0161tvo pje\u0161\u010danih trla i krupnog \u0161ljunka, lagan pristup svim dijelovima rijeke, \u010dine ovaj dio Bosne potencijalno najperspektivnijom mu\u0161i\u010darskom vodom u centralnoj Bosni. Na\u017ealost, vi\u0161e od jedanaest godina o ovoj vodi se niko ne stara. Lovi se uglavnom na plovak \u017eivim mamcima, usljed \u010dega je prvo nestao lipljen, a po “\u0107o\u0161kovima” je ostalo pone\u0161to sitne pastrmke.Nizvodno od u\u0161\u0107a \u017deljeznice Bosna postaje znatno ve\u0107a i toplija, \u0161to pogoduje zna\u010dajnom prisustvu klena i sapa\u010de (poto\u010dna mrenica), a ve\u0107 ispod u\u0161\u0107a Miljacke (nekada poznato lovi\u0161te mladice) pastrmka gotovo da nestaje, ali se zato u sve ve\u0107em broju pojavljuje mrena i \u0161kobalj. Sa Miljackom, na\u017ealost, u Bosnu dolaze i sve otpadne vode grada Sarajeva i okolnih mjesta, usljed \u010dega su \u010desti masovni pomori ribe, a u periodu ljetnih \u017eega i niskih vodostaja, \u010detrdesetak kilometara toka (do Kaknja) ostane prakti\u010dno bez ribe.Pravi tereni za lov sve vrste ribe po\u010dinju tek od kakanjske regije, gdje Bosna poprima karakteristike tipi\u010dne vode mrenskog regiona, sa dominantnom populacijom \u0161kobalja i mrene, obiljem klena i sapa\u010da, i vrlo solidnim prisustvom \u0161arana.Prije rata u Bosni, upravo taj kratki potez (tridesetak kilometara) izme\u0111u Kaknja i Zenice bio je jedini mogu\u0107i lovni teren, kojem je gravitiralo vi\u0161e od petnaest hiljada ribolovaca iz Sarajeva, Visokog, Breze, Kaknja, Zenice, Viteza i drugih mjesta ove gusto naseljene regije. Naime, nizvodno od Zenice otpadne vode \u017deljezare su totalno devastirale Bosnu u du\u017eini od preko pedeset kilometara.Prestankom rada \u017deljezare (prolje\u0107e \u201892) stanje se mijenja iz temelja. Ve\u0107 te prve godine po prestanku rada \u201egiganta”, iz Save i donjeg toka Bosne su velikom prolje\u0107nom migracijom do\u0161le pod samu \u017deljezaru neshvatljive koli\u010dine razne ribe, pa se tu osim autohtonih vrsta (\u0161kobalj, mrena, klen, plotica, \u0161aran, som) pojavile sasvim nove vrste riba, koje ve\u0107ina ribolovaca nikada nije ni vidjela (deverika, babu\u0161ka, bodorka, \u0161ljivar, vretenar, bucov, grge\u010d). Polovinom devedesetih Bosna ispod Zenice se toliko pro\u010distila da je postala gotovo normalna stvar da se ispod, sada ve\u0107 presu\u0161enih, odvodnih kanala industrijske vode, nekada najve\u0107eg zaga\u0111iva\u010da na Balkanu, po\u010dela loviti pastrmka, mladica i pokoji lipljen.Poznajem virove (izme\u0111u Vranduka i Top\u010di\u0107 Polja) na kojima ciljno mo\u017eete loviti pastrmku i mladicu, a na istim virovima lovite \u0161arana, bucova, soma, a da ne govorim o mreni, \u0161kobalju, klenu i plotici, kao dominantnim i sveprisutnim vrstama, sve do u\u0161\u0107a u Savu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Tek sada, deceniju nakon prestanka rada (najve\u0107eg dijela) \u017deljezare Zenica, te osam godina nakon formiranja solidne \u010duvarske slu\u017ebe, postaje ljudima jasna i vjerodostojna konstatacija \u010duvenog austrijskog ihtiologa Talera, s po\u010detka pro\u0161log vijeka, da je \u201eBosna ribom najbogatija rijeka ovog dijela jugoisto\u010dne Evrope”.Nizvodno od Maglaja, a naro\u010dito od Doboja do u\u0161\u0107a u Savu, postoje\u0107em bogatstvu ribljih vrsta pridru\u017euju se jo\u0161 \u0161tuka i smu\u0111, \u0161to donji tok Bosne (zadnjih \u0161ezdesetak kilometara) \u010dini ujedno i najatraktivnijom destinacijom za sve tipove ribolova…
\n\u00a0Pi\u0161e: Ranko Travar<\/strong>(Preneseno iz Ribolova\u010dkog magazina,decembar 2003)<\/p>\n

————————————————————————————————————————————<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\"\"<\/a>Bosna \u00a0je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kra\u0161kih vrela u selu Vrutci u blizini Ilid\u017ee u podno\u017eju planine Igman na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izleti\u0161te. Proti\u010de centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog \u0160amca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana<\/em> i istori\u010dari smatraju da je po njoj i nastala rije\u010d Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, proti\u010de kroz Sarajevsko, Viso\u010dko, Kakanjsko i Zeni\u010dko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usje\u010dene u \u010dvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do u\u0161\u0107a, proti\u010de nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi vi\u0161e rukavaca, ada i okuka.<\/p>\n

Bosna<\/p>\n

\"\"<\/a>Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3m (u virovima dosti\u017ee dubinu i do 10m) a \u0161iroka 35-170m. Najvi\u0161e je su\u017eena izme\u0111u Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomi\u010dno su obrasle \u0161umom i \u017ebunjem. Na vi\u0161e mjesta pravi slapove i brzake. Prosje\u010dan pad joj iznosi 1,48m\/km, a srednja koli\u010dina proticanja vode oko 100m\u00b3\/s. Najve\u0107i vodostaj je u periodu mart-maj i u novembru, a najni\u017ei u avgustu i septembru. Nizvodno od Maglaja je mogu\u0107e splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.<\/p>\n

<\/a>\"\"<\/a>Rijetko plavi okolno zemlji\u0161te, osim nizvodno od Modri\u010de gdje se \u010de\u0161\u0107e izlijeva. U donjem toku nanosi ve\u0107e koli\u010dine \u0161ljunka, stvaraju\u0107i pli\u0107ake. Dno korita Bosne \u010dine prete\u017eno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: \u017deljeznica (26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Spre\u010da (137,5km) i Stavnja (30,4km) sa desne strane, a Fojni\u010dka rijeka (46km), La\u0161va (49,4km) i Usora (82km) s lijeve strane. Sve imaju ve\u0107i pad od Bosne osim Spre\u010de.<\/p>\n

<\/a>\"\"<\/a>Bosna sa svojim pritokama raspola\u017ee godi\u0161nje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogati\u0107, izgra\u0111ena je poslije 2. svejtskog rata na rijeci \u017deljeznici s instaliranom snagom od 6,5MW. Sliv Bosne zahvata 10460km\u00b2 sa srednjom nadmorskom visinom od 640m i najve\u0107im dijelom ograni\u010den je srednjim i niskim planinama.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dolina Bosne spaja Panonsku niziju sa centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi \u017eeljezni\u010dka pruga i automobilski put koji se produ\u017euju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca \u017eeljezni\u010dka pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom La\u0161ve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Biha\u0107u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Vi\u0161egrad-Sarajevo.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dolina rijeke Bosne je najnaseljenija oblast Bosne i Hercegovine i \u010dini dom skoro milion stanovnika kao i industrijski centar dr\u017eave. Naselja uz Bosnu su drumskog tipa, ponegdje dosta razrije\u0111ena. U dolini Bosne se nalaze gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovi\u0107i, \u017dep\u010de, Maglaj, Doboj, Modri\u010da i Bosanski \u0160amac.<\/p>\n

The Bosna is the third longest river in Bosnia and Herzegovina, and is considered one of the country's three major internal rivers, along with the Neretva and Vrbas. The river flows for 271 kilometers (168 miles) and is found only in Bosnia. It has no foreign variations of its name, and is known as the Bosna in all three of the country's official languages, although it is sometimes spelled Vasna. In Roman times the river was called the Bosona, and it is thought that this is probably the Illyrian origin of the name Bosnia.<\/p>\n

\u00a0Course and tributaries<\/strong>
\nThe river Bosna also makes up the Bosna River Valley, the country's industrial center and home to close to a million people, as well as the location of several major cities. The river's biggest tributaries are the \u017deljeznica, Miljacka, Fojnica, La\u0161va, Gostovi\u0107, Krivaja, Usora, and Spre\u0107a rivers.<\/p>\n

The river originates in the Vrelo Bosne, on the outskirts of Sarajevo at the base of mount Igman. The spring is one of Bosnia and Herzegovina's chief natural landmarks and tourist attractions. From there it flows north until it feeds into the river Sava.<\/p>\n

Although it does not pass through any foreign countries, the Bosna flows through a number of cantons and regions of Bosnia. From its starting point in the Sarajevo Canton, it also flows through Zenica-Doboj Canton, Doboj Region, and Posavina Canton, in that order.<\/p>\n

On its way north the river Bosna also passes through the cities of Visoko, Zenica, and Doboj. Its most famous tributary, the Miljacka, passes through Sarajevo as well.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

N\/V izvora utoka u BiH u metrima N\/V u\u0161\u0107a istoka iz BiH u metrima Visinska razlika m. Du\u017eina toka u<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"class_list":["post-7010","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7010"}],"version-history":[{"count":10,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7029,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7010\/revisions\/7029"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}