{"id":7781,"date":"2009-12-29T21:49:08","date_gmt":"2009-12-29T20:49:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?page_id=7781"},"modified":"2009-12-29T21:49:08","modified_gmt":"2009-12-29T20:49:08","slug":"rijeka-brka","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/","title":{"rendered":"Rijeka Brka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke<\/em>\u00a0<\/span><\/p>\n

Familije i vrste riba \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

Cyprinidae<\/span><\/em><\/strong> \u00a0<\/span><\/p>\n

Barbus meridionalis petenyi <\/em><\/strong>Heckel, 1847.<\/span><\/p>\n

Gobio gobio <\/em><\/strong>Linnaeus,1758<\/span><\/p>\n

Alburnoides bipunctatus <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)<\/span><\/p>\n

Rhodeus sericeus amarus <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)<\/span><\/p>\n

Phoxinus phoxinus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Pseudorasbora parva <\/em><\/strong>(Temminck et Schlegel, 1846) <\/span><\/p>\n

Leuciscus cephalus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

Cobitidae<\/span><\/em><\/strong> \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Cobitis taenia taenia <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)\u00a0<\/span><\/p>\n

Cobitis aurata balcanica <\/em><\/strong>(Filippi,1865)<\/span><\/p>\n

Nemachilus barbatulus<\/em><\/strong> (Linnaeus,1758)\u00a0<\/span><\/p>\n

EKOLO\u0160KE KARAKTERISTIKE RIJEKA GOSTELJE, SPRE\u010cE I BRKE
\n<\/span><\/strong>ECOLOGICAL CHARACTERISTICS OF RIVERS GOSTELJA, SPRE\u010cA AND BRKA<\/strong>\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

ABSTRAKT<\/strong><\/span><\/p>\n

S ciljem ocjene kvaliteta vode i ekolo\u0161kih uslova u pomenutim teku\u0107icama, provedena su istra\u017eivanja fizi\u010dko – hemijskih karakteristika vode, te analiza sastava \u017eivotnih zajednica fitobentosa,\u00a0 zoobentosa i ihtiofaune. Tokom dvije sezone ispitivane su fizi\u010dko \u2013 hemijske karakteristike vode Gostelje i Spre\u010de na dva lokaliteta (jedan u gornjem i jedan u donjem toku). Na istim lokalitetima su uzeti\u00a0 uzorci za analizu sastava fitobentosa i zoobentosa. Analiza fizi\u010dko \u2013 hemijskih svojstava vode i zajednica fitobentosa i zoobentosa u Brki nije ra\u0111ena, ve\u0107 je ocjena ekolo\u0161kih uslova izvr\u0161ena na osnovu populacija riba. Ihtiolo\u0161ka istra\u017eivanja su provedena na vi\u0161e lokaliteta na longitudinalnom profilu ovih teku\u0107ica.\u00a0
\nKlju\u010dne rije\u010di: fizi\u010dko \u2013 hemijska svojstva, fitobentos, zoobentos, ihtiofauna. <\/em><\/strong><\/span><\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

ABSTRACT<\/span><\/strong><\/span><\/h1>\n

In order to grade the quality of water and its ecological condition, physical and chemical analysis as well as analysis of living communities :phytobentos, zoobentos and ichthiofauna have been conducted in rivers Gostelja, Spre\u010da and Brka. For two seasons analysis of physical and chemical conditions has been conducted on two localities (upper and lower stream) which provided samples for phytobentos and zoobentos analysis. The physical and chemical analysis of the river Brka has not been done nor the analysis of phytobentos and zoobentos. The ecological conditions of river Brka are established on fish population of this river. Ichthiological research has been conducted on multiple lengthwise localities of all the streams mentioned in the text.\u00a0
\nKey words: physical and chemical characteristics, phytobentos, zoobentos, ichthiofauna.\u00a0<\/strong><\/em><\/span><\/p>\n

UVOD<\/span><\/strong>\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

U cilju ocjene kvaliteta odre\u0111enog vodenog ekosistema, sagledavanje fizi\u010dko \u2013 hemijskih karakteristika vode ima veliki zna\u010daj sa aspekta provjere stanja njene abioti\u010dke komponente. Me\u0111utim, istra\u017eivanja fizi\u010dko \u2013 hemijskih svojstava vode, bez istra\u017eivanja \u017eivog svijeta, naj\u010de\u0161\u0107e su nekompletna i mogu predstavljati odraz trernutnog stanja uslova sredine. <\/span><\/p>\n

Za razliku od fizi\u010dko hemijskih analiza vode, analiza stanja \u017eivotnih zajednica u vodenim ekosistemima je zna\u010dajan pokazatelj stalnosti ekolo\u0161kih uslova vodene sredine.<\/span><\/p>\n

Zbog toga smo u ovom radu nastojali ispitati fizi\u010dko \u2013 hemijske karakteristike vode i analizirati sastav fitobentosa, zoobentosa i ihtiopopulacija kao\u00a0 najzna\u010dajnijih \u017eivotnih zajednica i na osnovu svih parametara zaklju\u010diti o kvalitetu vode ispitivanih teku\u0107ica.\u00a0<\/span><\/p>\n

2. MATERIJAL I METODE<\/span><\/strong>\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Istra\u017eivanja ekolo\u0161kih karakteristika pomenutih rijeka su provedena u razli\u010dito vrijeme. Gostelja je istra\u017eivana tokom dvije sezone ljeto \u2013 jesen 1999. godine i zima \u2013 prolje\u0107e 2000. godine. Istra\u017eivanja rijeke Brke su provedena tokom jedne sezone, tj. u prolje\u0107e 2001. godine a\u00a0 Spre\u010de tako\u0111e u dvije sezone, tj u prolje\u0107e i jesen 2002. godine. Istra\u017eivanja Gostelje i Spre\u010de su obuhvatila analizu fizi\u010dko \u2013 hemijskih\u00a0 svojstava vode, analizu fitobentosa i zoobentosa te analizu populacija riba, dok su istra\u017eivanja rijeke Brke bazirana isklju\u010divo na kvalitativno \u2013 kvantitativnom sastavu populacija riba. <\/span><\/p>\n

Uzorci za analizu fizi\u010dko \u2013 hemijskih karakteristika vode uzimani su na po dva lokaliteta na longitudinalnom profilu ispitivanih teku\u0107ica, pri \u010demu je odabran jedan lokalitet u gornjem i jedan lokalitet u donjem toku. Sve fizi\u010dko \u2013 hemijske analize\u00a0 su ura\u0111ene u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.<\/span><\/p>\n

Na istim lokalitetima su uzimani uzorci za analizu fitobentosa i zoobentosa. Uzorci fitobentosa i zoobentosa su uzimani Surber \u2013 ovom mre\u017eom, povr\u0161ine 929 cm2. <\/span><\/p>\n

Za analizu biodiverziteta ihtiopopulacija uzorci su ostvarivani na vi\u0161e lokaliteta na longitudinalnom profilu ispitivanih teku\u0107ica. Uzorci su ostvareni metodom elektroribolova uz upotrebu elektroagregata tipa \u00abELT 61 II\u00bb –\u00a0 300\/500 V. Elektroribolov je na svim lokalitetima istra\u017eivanja obavljan na standardnoj du\u017eini od 50 metara rije\u010dnog toka. Ihtiouzorak je fiksiran u 4% rastvoru formalina, i na dalju obradu prenesen u laboratoriju Odsjeka za biologiju Prirodno \u2013 matemati\u010dkog fakulteta.<\/span><\/p>\n

Ihtiolo\u0161ka istra\u017eivanja su provedena uz pomo\u0107 Centra za ihtiologiju i ribarstvo, Prirodno \u2013 matemati\u010dkog fakulteta iz Sarajeva.<\/span><\/p>\n

Laboratorijskom obradom uz upotrebu odgovaraju\u0107ih metodskih postupaka, registrovani su podaci o strukturi posmatranih populacija. Biosistematska determinacija jedinki fitobentosa ura\u0111ena je do razli\u010ditih biosistematskih kategorija\u00a0 a uz pomo\u0107 klju\u010deva za determinaciju (Hindak, 1978). Determinacija jedinki zoobentosa je tako\u0111e provedena do razli\u010diith biosistematskih kategorija i uz pomo\u0107 klju\u010da za determinaciju (Kerovec, 1986). Ribe su determinirane po klju\u010devima za determinaciju slatkovodnih riba, Vukovi\u0107 i Ivanovi\u0107 (1971), te Vukovi\u0107 (1977). Dobijemi rezultati su uklju\u010deni u standardnu statisti\u010dku analizu (prema Petz 2002).\u00a0 <\/span><\/p>\n

3. REZULTATI I DISKUSIJA<\/strong>\u00a0<\/span><\/p>\n

Sagledavanje fizi\u010dko \u2013 hemijskih parametara vode, koji \u010dine sklop abioti\u010dkih faktora, u ekolo\u0161kim istra\u017eivanjima ima veliki zna\u010daj. U ovom radu su istra\u017eivani standardni parametri fizi\u010dko \u2013 hemijskih svojstava vode ispitivanih teku\u0107ica. <\/span><\/p>\n

Za potrebe ovog rada, u svakoj sezoni istra\u017eivanja ura\u0111ene su po dvije\u00a0 analize fizi\u010dko \u2013 hemijskih svojstava vode rijeke Gostelje, pri \u010demu su uzorci uzimani na dva karakteristi\u010dna lokaliteta: Podgajevi i \u0110ur\u0111evik. Ovi lokaliteti su odabrani i zbog sagledavanja uticaja velike koli\u010dine \u010destica ugljene pra\u0161ine na \u017eivi svijet u njoj. Analiza prezentiranih podataka o fizi\u010dko \u2013 hemijskim svojstvima vode Gostelje pokazuje, da je na drugom lokalitetu istra\u017eivanja\u00a0 konstatovana relativno velika vrijednost BPK5 i KMnO4, \u0161to je najvjerovatnije posljedica uticanja ve\u0107e koncentracije organskih materija iznad mjesta uzorkovanja ili mogu\u0107e gre\u0161ke pri analizi. Ostale vrijednosti ispitivanih parametara se nalaze u dozvoljenim granicama i ukazuju na to, da u ovoj teku\u0107ici nema organskog razlaganja u obimu koji bi uticao na normalan \u017eivot prisutnih\u00a0 organizama. Shodno\u00a0 kategorizaciji vodotoka na osnovu fizi\u010dko \u2013 hemijskih pokazatelja koji su dobijeni nakon obje sezone istra\u017eivanja, gornji tok rijeke Gostelje, sve do Podgajeva pripada prvoj, a donji tok drugoj klasi boniteta. Prema Matoni\u010dkinu i Pavleti\u0107u, (1972), oligosaprobna zona ili prvi stupanj boniteta ima slabo ili nikako one\u010di\u0161\u0107enu vodu. Ona je ustvari prijelaz prema \u010distim vodama i karakteristi\u010dna je za gornje tokove rijeka dok je u donjim gotovo nema. Ovakva voda je bistra a zamu\u0107uje se samo nakon padavina. <\/span><\/p>\n

Ovakvi ekolo\u0161ki uslovi su optimalni za \u017eivot velikog broja vrsta razli\u010ditih \u017eivih bi\u0107a.<\/span><\/p>\n

Uzorci za analizu fizi\u010dko \u2013 hemijskih pokazatelja svojstava vode rijeke Spre\u010de, uzeti su na dva lokaliteta: prvi je u blizini Kalesije (Mandura), a drugi u blizini \u017divinica (Stra\u0161anj). Ovi lokaliteti su izabrani zbog sagledavanja uticaja otpadnih voda iz\u00a0 doma\u0107instava, industrijskih otpadnih voda i otpadnih voda iz poljoprivrednih objekata lociranih uz ispitivani vodotok. Prema kategorizaciji vodotoka\u00a0 na osnovu fizi\u010dko \u2013 hemijskih svojstava, voda gornjeg toka rijeke Spre\u010de je tokom obje sezone istra\u017eivanja, pokazivala svojstva karakteristi\u010dna za drugu klasu boniteta, te je kao takva pogodna za kupanje, sportove na vodi i za uzgoj ciprinidnih riba. Ova konstatacija ne vrijedi i za njen donji tok, tj. za dio toka uzvodno od hidroakumulacije Modrac, koji je jako zaga\u0111en \u010desticama ugljene pra\u0161ine iz dvije separacije uglja, gradskim komunalnim vodama \u017divinica i naselja uz njene obale, te velikom koli\u010dinom \u010dvrstog otpada razli\u010ditog porijekla i kao takav pokazuje karakteristike \u0161etvrtog stupnja boniteta. U ovakvim vodama je zna\u010dajno prisustvo velikih koli\u010dina organskih tvari, zbog \u010dega su intenzivni procesi truhljenja a kao posljedica je nedostatak kisika. Preovladavaju redukcijski procesi a razgradnja dose\u017ee samo do aminokiselina. Kao produkti razgradnje mogu se utvrditi amonijak, sumporvodonik i uglji\u010dni dioksid koga ponekad mo\u017ee biti jako puno. Biolo\u0161ka potro\u0161nja kisika (BPK) i potro\u0161nja kalijeva permanganata (PKP) je vrlo visoka. Ovakva voda ima neugodan miris i mutna je (Matni\u010dkin i Pavleti\u0107, 1972). Upravo takve karaktristike je prilikom istra\u017eivanja pokazivala Spre\u010da u svom donjem dijelu. \u00a0<\/span><\/p>\n

3.1. Fitobentos <\/strong><\/span><\/p>\n

Analiza fitobentosa rijeke Gostelje pokazuje izrazitu dominaciju\u00a0 rodova iz klase Bacillariophyta.<\/em><\/strong> U uzorku su prisutne vrste iz sljede\u0107ih rodova: Melosira<\/em><\/strong>, Pinnularia<\/em><\/strong>, Rhoicosphenia<\/em><\/strong>, Cocconeis<\/em><\/strong>, Cymatopleura<\/em><\/strong>, Stauroneis<\/em><\/strong>, Pleurosigma<\/em><\/strong>, Synedra<\/em><\/strong>, Cymbella<\/em><\/strong>, Gomphonema<\/em><\/strong> i Diatoma<\/em><\/strong>). Najve\u0107u brojnost\u00a0 u gornjem toku ostvaruju vrste iz rodova Cocconeis<\/em><\/strong> i Pinnularia<\/em><\/strong>. Osim Bacillariophyta<\/em><\/strong>, zastupljene su i vrste iz klasa: Chlorophyta<\/em><\/strong>, (Cladophora sp.<\/em><\/strong>) Hormogoniophyceae <\/em><\/strong>(Oscilatoria sp<\/em><\/strong>.), Conjugatophyceae<\/em><\/strong> (Closterium sp.<\/em><\/strong>), Xsanthosiphonophyceae<\/em><\/strong> (Vaucheria sp<\/em><\/strong>) i Euglenophyiceae <\/em><\/strong>(Euglena sp.<\/em><\/strong>), ali je njihov udio znatno manji.<\/span><\/p>\n

U donjem toku najve\u0107u\u00a0 brojnost ostvaruju vrste iz rodova Melosira<\/em><\/strong> i Pinnularia<\/em><\/strong>. <\/span><\/p>\n

Ovakav sastav fitobentosa ukazuje na oligosaprobni karakter vode rijeke Gostelje u kojoj je mogu\u0107 bujan razvoj biljnog i \u017eivotinjskog svijeta.\u00a0 <\/span><\/p>\n

Analiza fitobentosa rijeke Spre\u010de, zasnovana je na istra\u017eivanjima Habdije i sar. (1983), koja pokazuju da se fitobentos sastoji od Chrysophyceae<\/em><\/strong> (128), Bacillaripohyta<\/em><\/strong> (75), Chlorophyta<\/em><\/strong> (46), Cyanophyceae<\/em><\/strong> (45), Rhodophyta<\/em><\/strong> (4) i Pyrophyta<\/em><\/strong> (1). Istra\u017eivanja fitobentosa, Skenderovi\u0107 (2003), pokazuju da u njegovom sastavu dominiraju zelene alge (Chlorophyta<\/em><\/strong>), sa vi\u0161e vrsta koje su konstatovane na svim lokalitetima istra\u017eivanja. Brojne su\u00a0 silikatne alge (Bacillariophyta<\/em><\/strong>), kao i Bacteria<\/em><\/strong>\u00a0 od kojih je najbrojnija vrsta\u00a0 Sphaerotilus natans<\/em><\/strong>. Ovakav sastav fitobentosa rijeke Spre\u010de ukazuje na karakteristike \u00df \u2013 mezosaprobne vode.\u00a0<\/span><\/p>\n

3.2. Zoobentos <\/strong><\/span><\/p>\n

Analiza sastava zoobentosa rijeke Gostelje pokazuje da u gornjem toku dominiraju predstavnici nekoliko redova vodenih insekata, kao npr.: Ephemeroptera, Diptera i Trichoptera<\/em><\/strong>. Zna\u010dajno u\u010de\u0161\u0107e ostvaruju i pripadnici Nematoda<\/em><\/strong>. U donjem toku dominiraju pripadnici reda Diptera<\/em><\/strong>, dok su predstavnici drugih redova vodenih insekata, ali i drugih grupa \u017eivotinja, znatno manje zastupljeni. <\/span><\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja makrozoobentosa rijeke Gostelje tako\u0111e pokazuju njen oligosaprobni karakter. <\/span><\/p>\n

Analiza sastava zoobentosa rijeke Spre\u010de zasnovana je na materijalu prikupljenom Surber \u2013 ovom mre\u017eom na tri karakteristi\u010dna lokaliteta. Na prvom lokalitetu (gornji tok), konstatovano je prisustvo pripadnika redova Diptera<\/em><\/strong>, Plecoptera <\/em><\/strong>i Trichoptera<\/em><\/strong> te veliki broj ra\u010di\u0107a iz roda Gammarus<\/em><\/strong>. Tako\u0111e je konstatovano prisustvo nekooliko jedinki Hirudinea<\/em><\/strong> kao i neke Gastropoda. <\/em><\/strong>Sli\u010dne podatke o zoobentosu Spre\u010de iznose Habdija i sar. (1983). <\/span><\/p>\n

Sastav zoobentosa pokazuje \u00df \u2013 mezosaprobni karakter\u00a0 vode u gornjem a ? \u2013 mezosaprobni u donjem toku rijeke Spre\u010de.\u00a0 <\/span><\/p>\n

3.3.Ihtiofauna<\/strong><\/span><\/p>\n

Provedena istra\u017eivanja ihtiofaune rijeke Gostelje,\u00a0 su istovremeno prva cjelovita ihtiolo\u0161ka istra\u017eivanja ove teku\u0107ice (Adrovi\u0107, 2002). <\/span><\/p>\n

Istra\u017eiavnja su pokazala neuobi\u010dajeno veliki broj vrsta riba za jednu tako malu teku\u0107icu kakva je Gostelja. Konstatovano je prisustvo 21 vrste riba iz sedam ribljih familija. Najbrojnija je familija Cyprinidae<\/em><\/strong> sa 11 vrsta, slijedi familija Cobitidae<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

sa tri vrste, familije Salmonidae <\/em><\/strong>i Percidae <\/em><\/strong>sa po dvije\u00a0 te familije Petromyzonidae, Cottidae <\/em><\/strong>i Centrarchidae <\/em><\/strong>sa po jednom vrstom. Tabela\u00a0 1. Na osnovu konstatovanih vrsta riba,\u00a0 vodotok Gostelje se mo\u017ee podijeliti na gornji \u2013 salmonidni i donji \u2013 ciprinidni region. <\/span><\/p>\n

Prisustvo ovako velikog broja vrsta riba je odraz povoljnih ekolo\u0161kih uslova koji karakteri\u0161u ovu teku\u0107icu.\u00a0
\n<\/span><\/p>\n

Tabela 1. Kvalitativni sastav ihtiopopulacija\u00a0\u00a0 Gostelje<\/em>\u00a0 <\/span><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Familija<\/span><\/td>\nRed. <\/span><\/p>\n

broj<\/span><\/td>\n

Vrsta ribe<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Petromyzonidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n\u00a0 1.<\/span><\/td>\nPoto\u010dna zmijuljica, paklara-Lampetra planeri<\/em><\/strong> (Bloch, 1784)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Salmonidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n\u00a0 2.<\/span><\/p>\n

\u00a0 3.<\/span><\/td>\n

Poto\u010dna pastrmka-Salmo trutta <\/em><\/strong>m. fario<\/em><\/strong> Linnaeus, 1758.<\/span><\/p>\n

Kalifornijska pastrmka-Oncorhynchus mykiss<\/em><\/strong> Walbaum, 1792.<\/span><\/td>\n<\/tr>\n

Cyprinidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n\u00a0 4.<\/span><\/p>\n

\u00a0 5.<\/span><\/p>\n

\u00a0 6.<\/span><\/p>\n

\u00a0 7.<\/span><\/p>\n

\u00a0 8.<\/span><\/p>\n

\u00a0 9.<\/span><\/p>\n

10.<\/span><\/p>\n

11.<\/span><\/p>\n

12.<\/span><\/p>\n

13.<\/span><\/p>\n

14.<\/span><\/td>\n

Babu\u0161ka-Carassius auratus gibelio<\/em><\/strong> (Bloch, 1783)<\/span><\/p>\n

Sapa\u010da-Barbus meridionalis<\/em><\/strong> petenyi Heckel, 1847.<\/span><\/p>\n

Krku\u0161a-Gobio gobio<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/p>\n

Linjak-Tinca tinca<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/p>\n

Crnooka deverika-Abramis sapa<\/em><\/strong> (Pallas, 1811)<\/span><\/p>\n

Pliska-Alburnoides bipunctatus<\/em><\/strong> (Bloch, 1782)<\/span><\/p>\n

Zelenika-Alburnus alburnus alburnus<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/p>\n

Gav\u010dica-Rhodeus sericeus amarus<\/em><\/strong> (Bloch, 1782)<\/span><\/p>\n

Gaga, gagica-Phoxinus phoxinus<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/p>\n

Bodorka-Rutilus rutilus<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/p>\n

Klijen-Leuciscus cephalus<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n

Cobitidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n15.<\/span><\/p>\n

16.<\/span><\/p>\n

17.<\/span><\/td>\n

Vijun, badelj-Cobitis taenia taenia<\/em><\/strong> Linnaeus, 1758.<\/span><\/p>\n

Balkanski vijun-Cobitis aurata balcanica<\/em><\/strong> (Filippi, 1865)<\/span><\/p>\n

Brkica-Nemacheilus barbatulus<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n

Petromyzonidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n18.<\/span><\/td>\nPe\u0161-Cottus gobio<\/em><\/strong> Linnaeus, 1758.<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Percidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n19.<\/span><\/p>\n

20.<\/span><\/td>\n

Grge\u010d-Perca fluviatilis<\/em><\/strong> Linnaeus, 1758.<\/span><\/p>\n

Balavac-Acerina cernua<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n

Centrarchidae<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n21.<\/span><\/td>\nSun\u010danica-Lepomis gibbosus<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Istra\u017eivanja ihtiofaune rijeke Spre\u010de (Skenderovi\u0107, 2003) pokazuju prisustvo 16 vrsta riba iz pet ribljih porodica. Najzna\u010dajniji udio ostvaruje porodica Cyprinidae<\/em><\/strong> sa deset vrsta, porodica Percidae<\/em><\/strong> je predstavljena sa tri vrste, a porodice Petromyzonidae<\/em><\/strong>, Cobitidae<\/em><\/strong> i Esocide<\/em><\/strong> sa po jednom vrstom. Kvalitativni sastav ihtiofaune rijeke Spre\u010de je prikazan u tabeli 2. Ovakav sastav ihtiofaune ukazuje na to da je Spre\u010da tipi\u010dni ciprinidni vodotok za koji je, zbog velikog zaga\u0111enja, naro\u010dito u njenom donjem toku, karakteristi\u010dno prisustvo malog broja vrsta.<\/span><\/p>\n

S obzirom na geografski polo\u017eaj i koli\u010dinu vode u rijeci Spre\u010di, nalaz svega 16 vrsta riba je odraz prisustva nepovoljnih ekolo\u0161kih uslova u ovoj rijeci.\u00a0<\/p>\n

\u00a0Tabela 2. Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Spre\u010de<\/em>\u00a0<\/strong>
\n<\/span><\/p>\n

Familije i vrste riba \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

Petromyzonidae <\/span><\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Lampetra planeri <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)\u00a0<\/span><\/p>\n

Cyprinidae<\/span><\/em><\/strong> <\/span><\/p>\n

Barbus meridionalis petenyi <\/em><\/strong>Heckel, 1847.<\/span><\/p>\n

Gobio gobio <\/em><\/strong>Linnaeus,1758<\/span><\/p>\n

Abramis brama<\/em><\/strong> (Linnaeus, 1758)<\/span><\/p>\n

Alburnoides bipunctatus <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)<\/span><\/p>\n

Alburnus alburnus<\/em><\/strong>\u00a0 alburnus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Rhodeus sericeus amarus <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)<\/span><\/p>\n

Scardinius erithrophtalmus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Rutilus rutilus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758) <\/span><\/p>\n

Leuciscus cephalus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)\u00a0<\/span><\/p>\n

Chondrostoma nasus<\/em><\/strong> (Linnaeus,1758)\u00a0<\/span><\/p>\n

Cobitidae<\/span><\/em><\/strong> <\/span><\/p>\n

Cobitis taenia taenia <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Percidae<\/span>\u00a0<\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Perca fluviatilis <\/em><\/strong>Linnaeus,1758<\/span><\/p>\n

Acerina cernua <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Stizostedion lucioperca <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Esocidae<\/span><\/em><\/strong><\/span><\/p>\n

Esox lucius<\/em><\/strong> Linnaeus,1758.\u00a0\u00a0
\n<\/span><\/p>\n

U ihtiofauni Brke konstatovano je prisustvo svega deset vrsta riba iz dvije riblje porodice Cyprinidae <\/em><\/strong>i Cobitidae <\/em><\/strong>(Ibri\u0161imovi\u0107 2001). Porodica Cyprinidae<\/em><\/strong> sa sedam vrsta je brojnija, dok je porodica Cobitidae<\/em><\/strong> predstavljena sa tri vrste. Sastav ihtiofaune rijeke Brke prezentiran je u tabeli 3.<\/span><\/p>\n

Istra\u017eivanja ihtiofaune rijeke Brke su provedena\u00a0 u gornjem i srednjem dijelu toka. Donji tok nije istra\u017eivan zbog toga \u0161to je taj dio toka miniran. Tokom istra\u017eivanja Brke, u njenoj vodi je uo\u010dena velika koli\u010dina \u010dvrstog otpada razli\u010ditog porijekla.<\/span><\/p>\n

S obzirom na \u010dinjenicu da se Brka uliva u Savu te da ima povoljan geografski polo\u017eaj, o\u010dekivano je prisustvo ve\u0107eg broja vrsta, \u0161to su neka ranija istra\u017eivanja i pokazala (Kosori\u0107 i sur. 1975).\u00a0
\n<\/span><\/p>\n

Tabela 3. Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke<\/em>\u00a0<\/span><\/p>\n

Familije i vrste riba \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n

Cyprinidae<\/span><\/em><\/strong> \u00a0<\/span><\/p>\n

Barbus meridionalis petenyi <\/em><\/strong>Heckel, 1847.<\/span><\/p>\n

Gobio gobio <\/em><\/strong>Linnaeus,1758<\/span><\/p>\n

Alburnoides bipunctatus <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)<\/span><\/p>\n

Rhodeus sericeus amarus <\/em><\/strong>(Bloch, 1784)<\/span><\/p>\n

Phoxinus phoxinus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)<\/span><\/p>\n

Pseudorasbora parva <\/em><\/strong>(Temminck et Schlegel, 1846) <\/span><\/p>\n

Leuciscus cephalus <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n

Cobitidae<\/span><\/em><\/strong> \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Cobitis taenia taenia <\/em><\/strong>(Linnaeus,1758)\u00a0<\/span><\/p>\n

Cobitis aurata balcanica <\/em><\/strong>(Filippi,1865)<\/span><\/p>\n

Nemachilus barbatulus<\/em><\/strong> (Linnaeus,1758)\u00a0<\/span><\/p>\n

O razlozima za\u0161to ranije konstatovane vrste nisu registrovane prilikom na\u0161ih istra\u017eivanja, mo\u017ee se spekulirati na razli\u010dite na\u010dine. Ostaje me\u0111utim, nepobitna \u010dinjenica da postoji razlika u kvalitativnom sastavu ihtiofaune tokom na\u0161ih istra\u017eivanja i istra\u017eivanja Kosori\u0107a i sur. 1974.\u00a0
\n<\/span><\/p>\n

4. ZAKLJU\u010cAK<\/strong>\u00a0
\n<\/span><\/p>\n

Na osnovu rezultata provedenih istra\u017eivanja mo\u017ee se zaklju\u010diti da je od tri ispitivane teku\u0107ice naj\u010distija Gostelja, \u010diji gornji tok, po svim ispitivanim parametrima pokazuje karakteristike prve klase boniteta. Donji tok, zbog uticanja ve\u0107e koli\u010dine ugljene pra\u0161ine iz separacije uglja, te manje koli\u010dine otpadnih voda iz doma\u0107instava, pripada dugoj klasi boniteta. To pokazuje fizi\u010dko \u2013 hemijski sastav vode ispitivane teku\u0107ice ali sastav \u017eivotnih zajednica fitobentosa, zoobentosa a naro\u010dito ihtiofaune, gdje je registrovano prisustvo 21 razli\u010dite vrste riba.<\/span><\/p>\n

Gornji tok rijeke Spre\u010de, po svim ispitivanim parametrima, pripada drugoj klasi boniteta, dok njen donji tok, zbog prijema velikih koli\u010dina otpadnih voda iz farme krava \u00abSpre\u010da\u00bb, iz doma\u0107instava i naro\u010dito od fabrike namje\u0161taja \u00abKonjuh \u2013 \u017divinice\u00bb, pripada \u010detvrtoj klasi boniteta. Takvo stanje pokazuju i fizi\u010dko \u2013 hemijski parametri ali sastav populacija fitobentosa, zoobentosa i ihtiofaune. Intenzivno zaga\u0111enje se naro\u010dito odrazilo na smanjenje diverziteta riba, gdje je registrovano svega 16 vrsta.<\/span><\/p>\n

Na osnovu sastava ihtiofaune srednjeg toka rijeke Brke, mo\u017ee se zaklju\u010diti da ona pripada drugoj klasi boniteta. To pokazuje relativno mali broj ulovljenih vrsta riba (10).<\/span><\/p>\n

U ovoj teku\u0107ici je tokom istra\u017eivanja konstatovano prisustvo velike koli\u010dine \u010dvrstog otpada, razli\u010ditog porijekla. <\/span><\/p>\n

S obzirom zna\u010daj \u010distih voda bilo bi nu\u017eno nastaviti dalja istra\u017eivanja\u00a0 abiogene i biogene komponente ovih i drugih teku\u0107ica na prostoru Tuzlanskog kantona te nad njima uspostaviti znanstveni nadzor, odnosno, permanentni biomonitoring.\u00a0<\/p>\n

5. LITERATURA<\/strong>\u00a0<\/span><\/p>\n

    \n
  1. Adrovi\u0107 A. (2002): Populacije riba rijeke Gostelje. Magistarski rad, Prirodno \u2013 matemati\u010dki fakultet Sarajevo.<\/span><\/li>\n
  2. Habdija I., Primc B., Maloseja \u017d. (1983): Plan za\u0161tite kvaliteta voda u slivu rijeke Spre\u010de. Rezultati fizi\u010dko \u2013 hemijskih i hidrobiolo\u0161kih istra\u017eivanja. Knjiga 2. IHI Tuzla, 175 \u2013 223.<\/span><\/li>\n
  3. Hindak F. (1978): Sladkovodne riasy. Slovenske pedagogicke\u00a0 nakladate\u013estvo, Bratislava.<\/span><\/li>\n
  4. Ibri\u0161imovi\u0107 S. (2001): Ribe rijeke Brke.\u00a0 Diplomski rad, Filozofski fakultet Tuzla.<\/span><\/li>\n
  5. Kerovec M. (1986): Priru\u010dnik za upoznavanje beskralje\u0161njaka na\u0161ih potoka i rijeka. SNL, Zagreb.<\/span><\/li>\n
  6. Kosori\u0107 \u0110. i sur. (1975): Ribarska osnova USR \u00abKE\u010cIGA\u00bb, Br\u010dko. Biolo\u0161ki institut Univerziteta u Sarajevu.<\/span><\/li>\n
  7. Matoni\u010dkin I., Pavleti\u0107 Z. (1972): \u017divot na\u0161ih rijeka. \u0160kolska knjiga Zagreb.<\/span><\/li>\n
  8. Skenderovi\u0107 I.\u00a0 (2003): Populacije riba rijeke Spre\u010de. Magistarski rad, Prirodno \u2013 matemati\u010dki fakultet Sarajevo.<\/span><\/li>\n
  9. Vukovi\u0107 T., Ivanovi\u0107 B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Posebno izdanje, Sarajevo.
    \n<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0<\/p>\n

    ZBORNIK RADOVA PRIRODNO \u2013 MATEMATI\u010cKOG FAKULTETA
    \nSVEZAK: BIOLOGIJA<\/strong> \u00a0
    \nIzdava\u010d: Univerzitet u Tuzli Prirodno \u2013 matemeti\u010dki fakultet
    \nZa izdava\u010da: Dr. Fehim Dedagi\u0107, dekan\u00a0
    \nOdgovorni urednik: prof.dr Rifet Terzi\u0107\u00a0
    \nRedakcioni odbor: Dr Rifet Terzi\u0107, PMF Tuzla; Dr Avdo Sofrad\u017eija, PMF Sarajevo ; Dr Sulejman Red\u017ei\u0107, PMF Sarajevo ; Dr Enad Korjeni\u0107, PMF Sarajevo ; Dr Senka Barudanovi\u0107, PMF Sarajevo ; Dr Mahmud Nurki\u0107, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Fatima Numanovi\u0107, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Adnan Ja\u017ei\u0107, Veterinarski fakultet Sarajevo ; Dr Ejub Halilovi\u0107, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Farid Ljuca, Medicinski fakultet Tuzla ; Dr Izet Eminovi\u0107, PMF Tuzla ; Dr D\u017eemo Suba\u0161i\u0107, UKC Sarajevo ; Mr Avdul Adrovi\u0107, PMF Tuzla<\/span><\/p>\n

    Veliko hvala Dr. Avdulu Adrovi\u0107u, profesoru na Prirodno – matemati\u010dkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koji je ustupio podatke na kori\u0161tenje.<\/strong><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke\u00a0 Familije i vrste riba \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Cyprinidae \u00a0 Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847. Gobio gobio Linnaeus,1758 Alburnoides<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"class_list":["post-7781","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\nRijeka Brka - Bistro Bosno i Hercegovino!<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"bs_BA\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Rijeka Brka - Bistro Bosno i Hercegovino!\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke\u00a0 Familije i vrste riba \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Cyprinidae \u00a0 Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847. Gobio gobio Linnaeus,1758 Alburnoides\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Bistro Bosno i Hercegovino!\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\/\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/galerija\/albums\/userpics\/normal_Tinja-i-brka.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/\",\"name\":\"Rijeka Brka - Bistro Bosno i Hercegovino!\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/galerija\\\/albums\\\/userpics\\\/normal_Tinja-i-brka.jpg\",\"datePublished\":\"2009-12-29T20:49:08+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/#primaryimage\",\"url\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/galerija\\\/albums\\\/userpics\\\/normal_Tinja-i-brka.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/galerija\\\/albums\\\/userpics\\\/normal_Tinja-i-brka.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/rijeka-brka\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Rijeka Brka\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/\",\"name\":\"Bistro Bosno i Hercegovino!\",\"description\":\"Stranica o ribolovu u Bosni i Hercegovini, rijekama, jezerima, Sportsko-ribolovnim udru\u017eenjima, vrstama riba, ribolovnim tehnikama, prodavnicama opreme za ribolov, ekologiji i za\u0161titi prirode, te svemu ostalom \u0161to bi moglo biti interesantno ribolovcima i drugim ljubiteljima prirode.\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"bs-BA\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#organization\",\"name\":\"Bistro Bosno i Hercegovino!\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"bs-BA\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/BISTROBIH-LOGO.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/05\\\/BISTROBIH-LOGO.jpg\",\"width\":1181,\"height\":1181,\"caption\":\"Bistro Bosno i Hercegovino!\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.bistrobih.ba\\\/nova\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\\\/\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Rijeka Brka - Bistro Bosno i Hercegovino!","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/","og_locale":"bs_BA","og_type":"article","og_title":"Rijeka Brka - Bistro Bosno i Hercegovino!","og_description":"Kvalitativni sastav ihtiopopulacija Brke\u00a0 Familije i vrste riba \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Cyprinidae \u00a0 Barbus meridionalis petenyi Heckel, 1847. Gobio gobio Linnaeus,1758 Alburnoides","og_url":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/","og_site_name":"Bistro Bosno i Hercegovino!","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\/","og_image":[{"url":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/galerija\/albums\/userpics\/normal_Tinja-i-brka.jpg","type":"","width":"","height":""}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/","url":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/","name":"Rijeka Brka - Bistro Bosno i Hercegovino!","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/#primaryimage"},"image":{"@id":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/galerija\/albums\/userpics\/normal_Tinja-i-brka.jpg","datePublished":"2009-12-29T20:49:08+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/#breadcrumb"},"inLanguage":"bs-BA","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/#primaryimage","url":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/galerija\/albums\/userpics\/normal_Tinja-i-brka.jpg","contentUrl":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/galerija\/albums\/userpics\/normal_Tinja-i-brka.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-brka\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Rijeka Brka"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#website","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/","name":"Bistro Bosno i Hercegovino!","description":"Stranica o ribolovu u Bosni i Hercegovini, rijekama, jezerima, Sportsko-ribolovnim udru\u017eenjima, vrstama riba, ribolovnim tehnikama, prodavnicama opreme za ribolov, ekologiji i za\u0161titi prirode, te svemu ostalom \u0161to bi moglo biti interesantno ribolovcima i drugim ljubiteljima prirode.","publisher":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"bs-BA"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#organization","name":"Bistro Bosno i Hercegovino!","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"bs-BA","@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/BISTROBIH-LOGO.jpg","contentUrl":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/BISTROBIH-LOGO.jpg","width":1181,"height":1181,"caption":"Bistro Bosno i Hercegovino!"},"image":{"@id":"https:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/Bistro.Bosno.i.Hercegovino\/"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7781"}],"version-history":[{"count":0,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7781\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}