{"id":7809,"date":"2009-12-30T09:52:23","date_gmt":"2009-12-30T08:52:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?page_id=7809"},"modified":"2010-02-06T09:51:48","modified_gmt":"2010-02-06T08:51:48","slug":"rijeka-fojnica","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-fojnica\/","title":{"rendered":"Rijeka Fojnica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/span>Fojni\u010dka rijeka izvori\u0161nu \u010delenku ima na sjeveroisto\u010dnim i isto\u010dnim obroncima Vranice, Dobru\u0161ke Vranice, Pogorelice i Bitovnje. Ukupna du\u017eina toka na podru\u010dju kantona, sa
\nizvori\u0161nim krakom toka Jezernice, iznosi 45,74 km. Sve do naselja Fojnica nosi naziv Draga\u010da, odakle se naziva Fojni\u010dka rijeka. Obilje\u017eja toka srednje veli\u010dine poprima nizvodno od u\u0161\u0107a toka \u017deljeznice. Zna\u010dajnije pritoke na teritoriji kantona su joj jo\u0161 i Lepenica i Kre\u0161evka sa desne i Mlava sa lijeve dolinske strane. U ve\u0107im dolinskim pro\u0161irenjima su se razvila naselja i op\u0107inski centri: Fojnica Kiseljak i Visoko gdje se u centru grada ulijeva u rijeku Bosnu.<\/p>\n

Godi\u0161nji tok vodostaja na Fojni\u010dkoj rijeci (hidrolo\u0161ka stanica Krupa\u010dke stijene) predstavljen je na grafikonu 8. Prosje\u010dni godi\u0161nji vodostaj ima vrijednost od 99,1 cm, ali je tako\u0111er uo\u010dljiva izrazita neravnomjernost u godi\u0161njem toku. Konkretnije, u godi\u0161njem hodu srednjih vodostaja, za razliku od prethodne dvije stanice, mogu se izdvojiti dva karakteristi\u010dna vremenska intervala unutar kojih su evidentni visoki odnosno sni\u017eeni vodostaji. Period visokih vodostaja pada u vremenskom intervalu od februara do maja, sa prosjekom od 119,1 cm, sa maksimumom u aprilu \u2013 130,5 cm. Sni\u017eeni vodostaji su registrovani u periodu juni \u2013 oktobar sa periodskim od 80,3 cm. Minimum vodostaja nastupa u augustu kada iznosi svega 70,3 cm.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/span><\/p>\n

Grafikon 2.8. Godi\u0161nji tok vodostaja na V.S.Krupa\u010dke stijene (Fojni\u010dka rijeka)<\/p>\n

Analizom grafikona godi\u0161njeg toka mo\u017ee se uo\u010diti prisustvo jo\u0161 po jednog sekundarnog maksimuma odnosno minimuma vodostaja. Sekundarni maksimum pada na decembar sa vrijedno\u0161\u0107u od 112,1 cm, dok sekundarni minimum nastupa u januaru kada mu je vrijednost bliska godi\u0161njem prosjeku – 99,2 cm.<\/p>\n

Proticaj Godi\u0161nji tok proticaja na Fojni\u010dkoj rijeci je predstavljen na grafikonu 11. Prosje\u010dni godi\u0161nji srednji proticaj iznosi 18,2 m3\/sec. U godi\u0161njem hodu ovog tipa proticaja, analogno vodostajima, se mogu izdvojiti dva karakteristi\u010dna perioda.<\/p>\n


\n<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/span><\/p>\n

Grafikon 2.11. Godi\u0161nji tok proticaja na V.S.Krupa\u010dke stijene (Fojni\u010dka rijeka)<\/p>\n

Period povi\u0161enih vodostaja je vremenski pozicioniran na januar \u2013 maj tokom kojeg prosjek iznosi 26,9 18,2 m3\/sec sa maksimom u februaru \u2013 30,1 m3\/sec i aprilu \u2013 m3\/sec. Preostali (du\u017ei) dio godine se karakteri\u0161e vrijednostima ispod godi\u0161njeg prosjeka. Periodski srednjak iznosi 11,9 m3\/sec, sa minimalnim proticajima koji nastupaju tokom augusta \u2013 9,3 m3\/sec, septembra \u2013 10,3 m3\/sec i oktobra \u2013 8,9 m3\/sec. Ovakav godi\u0161nji hod srednjih proticaja je posljedica \u010ditavog niza faktora od kojih su najzna\u010dajniji fizi\u010dkogeografski izra\u017eeni preko veli\u010dine utjecaja klimatskih elemenata (visinae padavina, temperature i isparavanja), reljefa (posebno njegove ra\u0161\u010dlanjenosti), geolo\u0161ke gra\u0111e, tipova tla i gusto\u0107e mre\u017ene\u00a0 veze.<\/p>\n

Ribolov Rijekom Fojnicom gospodare tri Udru\u017eenja. Na podru\u010dju Op\u0107ine Fojnica SRD Fojnica od \u00a0nastanka na Alaupovci (od Draga\u010de i Gvo\u017e\u0111anke) do granice op\u0107ine Fojnica i Kiseljak – do tzv. \u201eVojnog mosta\u201d u Lugu; Na podru\u010dju op\u0107ine Kiseljak \u00a0USR Kiseljak od mosta na rijeci Fojnici u naseljenom mjestu Plo\u010dari polje do \u00a0tzv. Ta\u0161akovih ku\u0107a slijeve strane nizvodno i do Zavr\u0161kog potoka s desne strane nizvodno. Na podru\u010dju Op\u0107ine Visoko\u00a0 SRD Visoko od Ta\u0161akovih ku\u0107a slijeve strane nizvodno i od Zavr\u0161kog potoka s desne strane nizvodno do U\u0161\u010da u rijeku Bosnu.<\/p>\n

Rijeka Fojnica je izrazito bogata ribljim fondom prete\u017eno salamonidim vrstama ribe kao \u0161to su Poto\u010dna Pastrmka, Lipljen i Mladica koje nadprosje\u010dno ima u ovako maloj vodi. Re\u017eim ribolova za ovu rijeku vrijedi kao sa sve salomonidne vode u FBiH.<\/p>\n

Vrste riba koje obitavaju u rijeci Fojnici<\/p>\n

Poto\u010dna pastrmka
\nLipljen
\nPe\u0161
\nPoto\u010dna mrena
\nSapa\u010da
\nGagica
\nVijun
\nKlijen
\nPliska
\nMladica
\nGaga<\/p>\n