{"id":7925,"date":"2009-12-30T11:25:31","date_gmt":"2009-12-30T10:25:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?page_id=7925"},"modified":"2010-12-18T23:00:02","modified_gmt":"2010-12-18T22:00:02","slug":"rijeka-miljacka","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/rijeka-miljacka\/","title":{"rendered":"Rijeka Miljacka"},"content":{"rendered":"


\n<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

<\/ins><\/ins><\/p>\n

\"\"<\/a>Ime ove rijeke je postalo sinonim za prljav\u0161tinu, zaga\u0111enost, smrad\u2026ni\u0161ta dobro.No, gornji tok rijeke i nije tako prljav, iako i u gornjem toku Miljacka sadr\u017ei dosta otpadnih voda \u2013 sve kanalizacione vode Pala, Mokrog, sela uz Paljansku i Mokranjsku Miljacku, naselja uz rijeku Mo\u0161\u0107anicu, pritoku Miljacke (ove godine sam bio svjedokom da je sva voda rijeke Mo\u0161\u0107anice ustvari fekalna\/otpadna voda) zavr\u0161avaju u njoj.Uprkos tome, kanjon rijeke iznad Sarajeva ima ribe.\u010cak i raka.O rijeci pi\u0161e Kenan Hajdarevi\u0107
\n<\/strong>Miljacka je rijeka u sredi\u0161njoj Bosni a najve\u0107im dijelom proti\u010de kroz Sarajevo. Duga je 36 kilometera. Miljacku sa\u010dinjavaju najve\u0107im djelom dvije istoimene rijeke a to su Paljanska i Mokranjska Miljacka. Paljanska Miljacka izvire u Palama (Begovina) i duga je oko 13 km, a Mokranjska Miljacka izvire u Mokrom (Kadino Selo) i duga je oko 20,5km. Nekoliko kilometera isto\u010dno od Sarajeva u selu Dovli\u0107i, ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Miljacka dalje te\u010de u Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se uliva u naselju Butila i duga je 21,5 km. Njene najve\u0107e pritoke su Bistrica, Repa\u0161nica, sa lijeve, a Lapi\u0161nica, Mo\u0161\u0107anica i Ko\u0161evski potok sa desne strane. U gornjem toku te\u010de kroz klisurastu dolinu dok njezine glavne sastavnice Mokranjska i Paljanska Miljacka koje nastaju iz kra\u0161kih vrela u svojim donjim tokovima usjekle su duboke kanjonske doline.<\/p>\n

Gornji tok rijeke Miljacke (od Kozije \u0107uprije prema Palama) koliko sam vidio i sa \u010dim sam se susretao je naseljen raznim vrstama divlja\u010di. U skoro nepristupa\u010dnim kanjonskim predjelima korita rijeke nerijetko sam zaticao lisice,\u00a0 ze\u010deve, poznata medvjedica sa svojim me\u010detom, vidre i mnogobrojne divlje patke. Rijeka je nekad bila bogata sa nekoliko vrsta ribe, od kojih su poznatije poto\u010dna i kalifornijska pastrmka, kljen i mrena. Danas su te vrste mnogo razrje\u0111ene, skoro pa nestale svakakvim ribolovom i krivolovom. Zatekne se tek poneka pastrmka ili kljen a mrena nije ulovljena ve\u0107 odavno. Trenutni riblji fond Miljacke sa\u010dinjavaju: sapa\u010da (poto\u010dna mrena), plisa, gaga te poneka rijetka pastrmka uba\u010dena od strane op\u0161tine Stari Grad i U.S.R. \u201cSarajevo 1906\u2033\u00a0 u akcijama poribljavana rijeke, a koje su uspjele da pre\u017eive me\u0111u desetinama sportskih i nesportskih ribolovaca ili krivolovaca.
\nNepostojanjem adekvatnog zakona o ribolovu te nemarom ribo\u010duvara, uba\u010dena riba bi bila izlovljena nakon 3-5 dana. Teren za ribolov je raznolik, posebno u gornjem toku, tako da je na tom terenu ribolov mogu\u0107 raznim tehnikama. A najuspje\u0161niji sistemi su varali\u010darenje i ribolov udicom na plovak. Mu\u0161i\u010dariti je mogu\u0107e samo na nekoliko terena jer nema mnogo razljeva pogodnih za mahanje i izbacivanje mu\u0161ice.
\nDojnji tok Miljacke (od Kozije \u0107uprije do u\u0161\u0107a) se smatra zaga\u0111enim. Niti na jednom podru\u010dju nema evidentirano postrojenje za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda naselja niti industrije \u0161to u kona\u010dnici ima direktno upu\u0161tanje otpadnih voda u vodotok Miljacke. Najve\u0107e zaga\u0111enje Miljacka prima od grada Sarajeva, a evidentirana su ta\u010dkasta zaga\u0111enja i direktno ulivanje industrijskih otpadnih voda. Premda grad Sarajevo prikuplja otpadne vode kanalizacionim sistemom, one u rijeku Bosnu dospijevaju bez prethodnog pre\u010di\u0161\u0107avanja. Na \u017ealost, postrojenje za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda grada Sarajeva smje\u0161teno u Butilama nije u funkciji,\u00a0\u0161to zna\u010di da rijeka Bosna direktno prima otpadne vode grada Sarajeva. Kako sama rijeka tako se i riblji fond smatra zaga\u0111enim, te riba iz tog podru\u010dja nije preporu\u010dljiva za konzumiranje. Na veliko \u010dudo dojnji tok rijeke je mnogo bogatiji ribom od gornjeg, gdje su ulovljeni i primje\u0107eni mnogi primjerci kalifornijske i poto\u010dne pastrmke ili kljena. Tako\u0111er su nerijetko na udici zavr\u0161avali i lijepi primjerci \u0161kobalja, a na Skenderiji je ulovljen i jedan lipljen te\u017eine 570 gr.No, granica do koje se u rijeci Miljacki mo\u017ee na\u0107i ribe je most Suade i Olge (Vrbanja most) \u2013 nizvodno od mosta se mo\u017ee na\u0107i pokoja mutant gaga.
\nNadati se da \u0107e projekat \u201c\u010cista rijeka Miljacka, koji je pokrenula op\u0161tina Centar za\u017eivjeti i realizovati se \u010dim prije.Ideja je dobila jednodu\u0161nu podr\u0161ku svih budu\u0107ih partnera u projektu, koja je u decembru 2008. godine rezultirala potpisivanjem protokola o me\u0111usobnoj saradnji i u\u010de\u0161\u0107u u realizaciji projekta \u201e\u010cista rijeka Miljacka\u201c. Protokol su potpisali predstavnici op\u0161tina Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilid\u017ea, Pale i Isto\u010dni Stari Grad, Kantona i Grada Sarajevo, Grada Isto\u010dno Sarajevo i agencije SERDA.<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

<\/p>\n

\n
<\/a> <\/dt>\n<\/dl>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ime ove rijeke je postalo sinonim za prljav\u0161tinu, zaga\u0111enost, smrad\u2026ni\u0161ta dobro.No, gornji tok rijeke i nije tako prljav, iako i<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"class_list":["post-7925","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7925"}],"version-history":[{"count":7,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20286,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7925\/revisions\/20286"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}