{"id":8848,"date":"2010-01-04T12:31:33","date_gmt":"2010-01-04T11:31:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?page_id=8848"},"modified":"2010-01-12T22:51:28","modified_gmt":"2010-01-12T21:51:28","slug":"mekousna-pastrmka-salmothymus-obtusirostris-obtusirostris","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/mekousna-pastrmka-salmothymus-obtusirostris-obtusirostris\/","title":{"rendered":"Mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris obtusirostris)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Neretvanska mekousna pastrmka se karakterizira izdu\u017eenim i bo\u010dno spljo\u0161tenim tijelom, ne\u0161to (relativno) vi\u0161im nego kod ostalih salmonida. Glava je karakteristi\u010dnog izgleda, i to zbog ispup\u010denih lobanjskih kostiju u nivou o\u010diju.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Gubica je izdu\u017eena, usta su mala, poludonja, mesnata i mekana. Zubi su mali. Osnovna boja tijela je tamnomaslinasta; na bo\u010dnim stranama tijela su, od glave pa do ispod le\u0111nog peraja, raspore\u0111ene tamne mrlje nepravilnog oblika. Pored crnih, na bokovima su uo\u010dljive i rijetke crvene i narand\u017easte pjege. Le\u0111no i repno peraje su tamnosivi za razliku od ostalih, koja su svijetlo\u017euta. Naseljava uglavnom dublje i mirnije dijelove rijeka, a \u017eivi u jatima. Mrijesti se izme\u0111u pete i \u0161este godine \u017eivota, i to u periodu prolje\u0107a (april, nekada i maj), na \u0161ljunkovitom i pjeskovitom dnu, obi\u010dno u dubljim dijelovima teku\u0107ica. Plodnost ove vrste se procjenjuje na oko 4.000-5.000 komada jaja u odnosu na 1 kg tjelesne mase. I za ovu vrstu je, kao i za poto\u010dnu pastrmku, karakteristi\u010dan spolni dimorfizam u doba mrijesta. Hrani se organizmima faune dna: larvama vodenih insekata, oligohetama, ra\u010di\u0107ima itd. Naraste do 50 cm i 2 kg mase, a naj\u010de\u0161\u0107e su jedinke od 0,50 do 0,80 kg.<\/p>\n

<\/a>\"\"<\/a>Rasprostranjena je jedino u slivu Neretve, pa se smatra endemom ovog podru\u010dja. Najbrojnija je u rijeci Buni, a naseljava Bregavu, Grabovicu, Dre\u017eanku i Ramu i niz manjih vodotoka ovog sliva. Populacija ove ribe je vrlo ugro\u017eena, pa se vr\u0161e poku\u0161aji njenog vje\u0161ta\u010dkog uzgoja i poribljavanja njenih prirodnih stani\u0161ta. Vrlo je osjetljiva na promjene sredine. Vr\u0161eni su poku\u0161aji njenog uno\u0161enja u vode Crnomorskog sliva (Bosnu kod Sarajeva i Vrbas kod Jajca). Me\u0111utim, u tim teku\u0107icama ova vrsta se nije odr\u017eala, najvjerovatnije zbog nepodudarnosti njene ekolo\u0161ke valence sa kompleksom ekolo\u0161kih uvjeta u tim eko\u00adsistemima.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Kad je na udici, \u017eestoko se bori i iska\u010de iz vode, a zbog tih mekanih usana koje sitne udice mu\u0161ica jako lako mogu poderati, potrebno je biti konstantno na oprezu i bez jakih potezanja.Naj\u010de\u0161\u010da hrana su joj mu\u0161ice i larve, a ho\u0107e uzeti i leptira.Meso joj je jako ukusno i odli\u010dnog kvaliteta.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 U vodama Balkana, pored neretvanske mekousne, \u017eivi jo\u0161 nekoliko srodnih endemi\u010dnih riba ovog roda, tako\u0111er veoma uskog rasprostranjenja: S. obtusisrostris krkensis – <\/em>zlousta pastrmka, naseljava izvori\u0161ni dio Krke; S. obtusirostris salonitna <\/em>– solinska pastrmka, \u017eivi samo u rijeci Jadro; a S. obtusirostris letnica <\/em>je konstatirana samo u jednom dijelu toka rijeke Zete.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neretvanska mekousna pastrmka se karakterizira izdu\u017eenim i bo\u010dno spljo\u0161tenim tijelom, ne\u0161to (relativno) vi\u0161im nego kod ostalih salmonida. Glava je karakteristi\u010dnog<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"class_list":["post-8848","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8848"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11410,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8848\/revisions\/11410"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}