{"id":52484,"date":"2017-02-15T13:55:37","date_gmt":"2017-02-15T11:55:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=52484"},"modified":"2019-06-05T10:36:03","modified_gmt":"2019-06-05T08:36:03","slug":"ivo-lucic-sto-nije-receno-o-presusivanju-jablanickog-jezera","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2017\/02\/15\/ivo-lucic-sto-nije-receno-o-presusivanju-jablanickog-jezera\/","title":{"rendered":"Ivo Lu\u010di\u0107: \u0160to nije re\u010deno o presu\u0161ivanju Jablani\u010dkog jezera?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Argumenti kori\u0161teni i na jednoj i drugoj strani uzimani su nasumce, a prava pitanja gotovo nisu ni dirnuta<\/strong><\/p>\n

Potpuno neo\u010dekivano, proteklih desetak dana Jablani\u010dko jezero u\u0161lo je u sredi\u0161te javne pa\u017enje. U jednom trenutku, gotovo da nije bilo portala, novina ili televizije koja nije htjela imati vijest ili temu o Jablani\u010dkom jezeru. Najprije se 31. sije\u010dnja pojavio u jednom kratkom, obi\u010dnom, iz sada\u0161nje perspektive bi se mo\u017eda moglo re\u0107i gotovo izaziva\u010dki naivnom tekstu:<\/p>\n

Bosna i Hercegovina je jedna od vode\u0107ih zemalja po koli\u010dini i \u010disto\u0107i vode, a veliki dio tih voda su vje\u0161ta\u010dka jezera nastala izgradnjom brana na uskim koritima rijeka. Jedno od njih je i Jablani\u010dko jezero, vje\u0161ta\u010dka hidroakumulacija na rijeci Neretvi. Prostire se od Jablanice do Konjica u sjevero-isto\u010dnom pravcu, i od Jablanice u sjevero-zapadnom pravcu do ju\u017enih dijelova op\u0107ine Prozor-Rama. Brana, visine 80 metara, \u010dini da ovo jezero ima maksimalnu du\u017einu oko 30 km, povr\u0161inu od 1.440 hektara, a zapremina mu je oko 290 hml pri maksimalnoj ispunjenosti. Najve\u0107a dubina mu je 80 metara, a oscilacije vodostaja su i do 25 m. Usljed slabijih padavina i slabijeg dotoka vode, ova kao i sve sli\u010dne akumulacije, u naglom su opadanju vodostaja zbog proizvodnje elektri\u010dne energije.<\/p>\n

Na ve\u0107em dijelu portala pratile su ga snimke iz zraka koje su imale vi\u0161e revijalnu namjenu, tako\u0111er ve\u0107inom s neutralnim naslovima kao: “jezero se povuklo”, “jezero ostalo bez vode”, neki su ga tuma\u010dili kao “fascinantni prizor”. Manji broj medija otpo\u010detka je dramatizirao sliku jezera koja se, nekoliko dana potom, izokrenula u o\u0161tru okoli\u0161nu kritiku, te je dominirala u predstavljanju te pojave. Najja\u010di odjek i najve\u0107i argument izazvala je tvrdnja da se radi o ekolo\u0161koj katastrofi. Ova ocjena ne ostavlja puno ljudi na miru. Ekolo\u0161ka katastrofa nije ne\u0161to \u0161to se ti\u010de samo okoli\u0161no osjetljivih ljudi, nego egzistencijalno doti\u010de svakoga od nas. Doista, to je bilo? Ili je sezona kiselih krastavaca krenula i za vrijeme zimskih odmora? Zato \u0107emo promotriti neke od tih ocjena, analizirati neke osnovne pojmove: kakvo je (bilo) prirodno stanje Neretve na kojoj je nastalo Jablani\u010dko jezero, po \u010demu je ne\u0161to ekolo\u0161ko, kakva je priroda Jablani\u010dkog jezera, i \u0161to se ovdje doista dogodilo.<\/p>\n

Prirodna \/ ekolo\u0161ka strana problema<\/strong><\/p>\n

Za po\u010detak podsjetit \u0107emo kakva je Neretva doista u prirodnom stanju bila. Za to koristimo ne\u0161to skra\u0107en opis Neretve etnologa Vejsila \u0106ur\u010di\u0107a, kojeg je objavio izme\u0111u 1913. i 1915. u Glasniku Zemaljskog muzeja<\/em>. Ovdje \u0107emo se fokusirati na dijelove u kojima opisuje hidrografiju Neretve i mrije\u0161\u0107enje glavatica u Glavati\u010devu.<\/p>\n

____________
\n<\/strong><\/p>\n

Opis rijeke <\/strong><\/p>\n

Glava Neretve nalazi se u brdu Pu\u0161ini (Gredelj) u visini oko 1360 m. Vrelo joj je usred same bukove \u0161ume i vrlo maleno, a voda izbija izme\u0111u kamenja i zemlje. Oko glavnoga vrela pi\u0161ti voda sa svih strana i sakupljaju\u0107i se u tankim poto\u010di\u0107ima, obara se niza stranu, da se kona\u010dno sabere u zajedni\u010dkom koritu – Neretvi. Sve do njezine prito\u010dice Pridvori\u010dkog vrela, mo\u017ee se ljeti skoro svuda preko nje u obu\u0107i pre\u0107i. Dovde strane doline nijesu tako jako strmenite, njezino je korito prostrano, plitko i puno \u0161ljunka. Ali ve\u0107 od Pridvori\u010dkog vrela pa na ni\u017ee ulazi ona me\u0111u, mjestimice, neprohodne klisure, gdje joj se korito jako suzuje, a tu ima i dubokih mjesta i manjih bukova. Ne\u0161to povi\u0161e Uloga ostavlja ona taj prvi svoj tjesnac i izlazi u malo \u0161iru dolinu, ali ve\u0107 jedan sat ispod Uloga, ulazi Neretva ponovo me\u0111u neprohodne, mjestimice vertikalne klisure, “proplavi”. Ovdje je Neretva izdubila svoje korito u kre\u010dnjaku, po Cviji\u0107u sa 600-800 m visokim stranama. Tu ona pravi veliku neprohodnu okuku, a pod Treskavcem, uz selo Ljusi\u0107e, nekih 6 km od Uloga niz vodu nalazi se od prilike do 4 m visoki slap.<\/p>\n

Odavle od prilike t. j. od D\u00f4njeg Krupca s desne strane Neretve, a s lijeve od kraj sela \u017drvnja pa do vrela, nazivlje narod njezinu dolinu Bor\u010dem. S lijeve strane ispod Uloga utje\u010de u Neretvu Jezernica, koja otje\u010de iz Jezera ispod Crvnja. Probijaju\u0107i se s mukom kroz klisure ulazi Neretva ispod sela Janjine u ne\u0161to \u0161iru kotlinu, koju je i\u017elijebila u bijelom tro\u0161ljivcu, ili kako tamo\u0161nji narod veli borovnjaku (jer bor, Pinus nigra<\/em>, najvoli ovaj kamen i borovnja\u010du zemlju). U Konjicu i na Borcima vele mu i pr\u017einovac, dolomitu. Ispod sela Ribara suzuje se opet jako dolina Neretve, gdje je prosjekla duboko korito u kre\u010dnjaku. Kroz te klisure lomi se ona u brzicama s pjenu\u0161anjem i hukom. Ovdje se nalazi i preko 30 m visoki slap, niz kojeg se obara \u0160i\u0161tica, otoka Bora\u010dkog jezera, u Neretvu.<\/p>\n

Kod \u0160piljana ostavlja Neretva gornji tjesnac i proti\u010de od Konjica, od \u017eupske puno \u0161irom kotlinom, onom velikom okukom izme\u0111u Konjica i Rame, koju ispunjava Prenj. Od Rame po\u010dinje velika Neretvina probojnica izme\u0111u Prenja i \u010cvrsnice. Opisuju\u0107i ovu probojnicu veli Cviji\u0107, da je ona najbolji predstavnik kanjonskih dolina na Balkanskom Poluostrvu. Duboka je 800, 1000 do 1200 m, vrlo strmih strana u gornjim dijelovima, naro\u010dito izme\u0111u Plase i Glogova. Slojevi bjeli\u010dastog pjeskovitog dolomita su skoro horizontalni te mjestimice kao zidovi izgledaju. Jablanica je jedina ravan u cijeloj ovoj probojnici. Odavle do Gapine Luke je naju\u017ei i najdublji dio Neretvine probojnice, gdjegdje same 3-4 m \u0161iroka.<\/p>\n

Od pritoke Rame Neretva je znatno obilatija vodom. Vanredne je brzine, puna pe\u0107ina i oburvatih stijena, o koje voda udara velikom snagom i razbiv\u0161i se na njima pravi bukove, pjenu\u0161a i hu\u010dna je. Prva ve\u0107a kotlina je Bijelo polje na lijevoj strani ispod Vele\u017ea, a jo\u0161 ve\u0107a i uop\u0107e najrasprotranjenija u nizu kotlina oko Neretve je polje Bi\u0161\u0107e ispod Mostara.<\/p>\n

Dno je ovih kotlina sastavljeno je ve\u0107im dijelom iz konglomerata, kroz kojeg je Neretva i\u017elijebila svoje korito. Ono je svuda prili\u010dno duboko i su\u017eeno. Poradi neprestanog potkopavanja na mnogim su se mjestima sve do ispod Mostara oburvale ogromne stijene konglomerata, koje i u samoj ovoj ravni \u010dine bukove i voda pjenu\u0161a. Bezbroj pe\u0107ina i dubokih virova ima svuda ovuda u njezinom koritu. Od u\u0161\u0107a Bune pa do \u010capljine suzila se je opet donekle Neretvina dolina, ali nema kanjona. Korito joj je prostrano i nije tako duboko ukopano, kao kroz gornja polja, nema pe\u0107ina, a voda otje\u010de sasvijem normalno, bez bukova. Ispod \u010capljine ulazi Neretva u velike nizine, koje vi\u0161e ne ostavlja sve do njezinog u\u0161\u0107a u more.<\/p>\n

Mrije\u0161\u0107enje glavatice<\/strong><\/p>\n

\u017dupa je, tako se zove kraj od velike okuke Neretvine iznad Janjine pa do tjesnaca ispod sela Ribara, upravo klasi\u010dno mjesto za glavaticu. Ta i glavno mjesto u \u017dupi dobilo je svoje ime po ovoj glavatici: Glavati\u010devo. Lanjske godine brojeno je u \u017dupi do 600 mrijestova. Glavatica izlazi u \u017eupu, da se mrijesti. U doti\u010dnom kraju bira glavatica najprikladnija mjesta, a to su gazovi, t. j. gdje se voda prelijeva iz jednog vira u drugi, ili bje\u017ei kraju na pli\u010dinu, ali uvijek na takva mjesta, gdje je pijesak i voda malo brz\u00e2. Ako riba bje\u017ei u dublju vodu da mrijesti, gataju, da \u0107e voda biti pli\u0107a, a ako mrijesti na pli\u0107oj vodi, nadaju se vodi. U Konjicu vele da glavatice prolaze tuda na mrijest, kad ovce slaze s planine ili kada li\u0161\u0107e pada. U \u017dupi vele, \u0161to ni\u017ee niz vodu, to sve prije mrijesti, i da se od Ko\u0161ute pa do Bjelimi\u0107a najkasnije mrijesti, i to od 15. decembra do 15. januara, obi\u010dno od katoli\u010dkog Nikolja-dne do Jovana-dne; do 15. januara pro\u0111u obi\u010dno svi mrijestovi.<\/p>\n

Na prikladnim mjestima bude puno ribe, da se sve crni. Osobito kad je mjese\u010dina, pa se \u010dovjek popne malo na vi\u0161e,vidi se u vodi upravo kao sjena. Po danu dolazi glavatica na mrijesti samo kad je obla\u010dno i snijeg pada i kad je voda sijera – nije mutna a nije bistra. Ina\u010de dolazi ona u prvi ak\u0161am pa do u gluho doba. Ona radi po sat po dva, onda ide loviti, ali pred zoru na dva sata mora opet do\u0107i na mrijest. \u017denska, tamo joj reknu “ikra”, izvrne se na le\u0111a, malo legne napokoso, a krilima i najvi\u0161e repom razme\u0107e pijesak na stranu, a voda joj pri tom poma\u017ee, jer je malo pobrza pa joj pijesak kurla. Prvu no\u0107 iskopa prili\u010dno velik trap, oko jedan metar veli\u010dine i do 50 cm dubine – na\u010dini taslak (oblik). Ako ne begeni\u0161e mjesto, t. j. ako udari na pli\u010dinu pa joj je tvrdo, ona se premjesti. Ali obi\u010dno poznaje svoja mrijestili\u0161ta. Drugu, tre\u0107u i \u010detvrtu no\u0107 nastavi na one od prve no\u0107i, ali opet isto tako veliko, samo \u0161to pri \u010detvrtom zavr\u0161i, svede na \u0161iljak, dok su ostali na zavr\u0161ku zaokru\u017eeni. Raspoznaje se sasma dobro, koliko koju no\u0107 iskopa. Kad kopa drugu no\u0107, ona zaravnava onaj trap od prve no\u0107i i na koncu cijeli trap zaravna samo se unaokolo crni.<\/p>\n

Ikra nije nikad sama pri tom poslu, ve\u0107 ima uvijek uza se sapora, a na\u0111u se i po dva tri druga takmaca. Koji je najja\u010di, taj razgoni one slabije, a oni opet ko pomamni lete na mrijest. Ikra stoji naprijed a sapor za njom otraga do repa. Kad ona zakopa, sapor do\u0111e i nanese se po mrijestu spored njom i zamlije\u010di; onda se opet izmakne ni\u017ee ikre i razgoni ako se je opet u blizini pojavio koji takmac.<\/p>\n

____________<\/p>\n

Ova lijepa detaljna slika opisana pomalo arhai\u010dkim jezikom, prikazuje pravu izvornu Neretvu. To je planinska rijeka, brza, bistra, hladna, prozirna i zasi\u0107ena kisikom; ve\u0107im dijelom tekla je po kamenitom tlu, izme\u0111u odvaljenih blokova, zimi sjenovitom kanjonima, te dijelom \u0161irim dolinama. To su njezina osnovna ekolo\u0161ka obilje\u017eja.<\/p>\n

A kakva je danas Neretva?<\/strong> Od gornjeg toga do Mostara, ostalo je vrlo malo njezinih dionica koje bi \u0106ur\u010di\u0107 prepoznao. Uglavnom, napravljeno je pet hidroakumulacija, uskoro \u0107e i \u0161esta, pa od Konjica do Mostara nema prirodnog toka, nego su jezerske terase nalegle jedna na drugu.<\/p>\n

Jablani\u010dko jezero<\/strong> je jedno od njih. Kakav je ono sustav? U svemu suprotan izvornoj Neretvi: umjetna akumulacija, staja\u0107a voda, duboka i do 80 metara, s muljevitim dnom. Ljeti se mo\u017ee zagrijati i vi\u0161e od 25 stupnjeva. Ovisno o potro\u0161nji vode za energetiku, mo\u017ee mijenjati razinu vi\u0161e od metar dnevno. Jezersku vodu naseljava drugi sastav planktona, na njemu raste i razvija se druga krupnija fauna. Glavatica i ostale autenti\u010dne vrste riba, koje ovdje dolaze stotinama tisu\u0107a godina na mrije\u0161e\u0107enje, vi\u0161e nemaju pristupa.<\/p>\n

\u0160to je ekologija?<\/strong> Iako to nije sasvim egzaktan odgovor, najlak\u0161e ju je razumjeti kao “tradiciju” prirode staru stotinama tisu\u0107a i milijunima godina. Ekologija se u \u0161irim krugovima \u010desto koristi da bi se prikazalo ne\u0161to prirodno lijepo, pa se onda i tehni\u010dka ure\u0111enja krajolika nazivaju ekolo\u0161kim. Ekolo\u0161ko nije nu\u017eno lijepo, nego specifi\u010dni oblici koji su se ondje razvili i odnosi koje su me\u0111usobno uspostavili.<\/p>\n

Stoga, ekolo\u0161ka katastrofa bila bi uni\u0161tavanje ekolo\u0161kih sustava ljudskim djelovanjem, tj. naru\u0161avanje odnosa u nekoj \u017eivoj zajednici i dovo\u0111enje nekog ekolo\u0161kog sustava u stanje neravnote\u017ee. Tako, klasi\u010dna ekolo\u0161ka katastrofa bi bila fizi\u010dka promjena nekog prirodnog krajolika koja bi bitno izmijenila uvjete \u017eivota ili zaga\u0111enje nekog prirodnog jezera zbog kojeg bi bio uni\u0161ten njegov \u017eivi svijet.<\/p>\n

Ekolo\u0161ka katastrofa nije uni\u0161tenje nekog sustava koji je djelo ljudskih ruku<\/strong>. Ovisno o tome za koju je svrhu napravljen taj sustav, takav sustav mo\u017ee pretrpjeti \u0161tetu, gospodarsku, turisti\u010dku, vodoprivrednu\u2026. Uni\u0161tenje kultura, hortikulturnih poput parkova, znanstvenih poput botani\u010dkih vrtova ili gospodarskih poput vo\u0107njaka, ima prvenstveno krajobraznu, znanstvenu ili gospodarsku \u0161tetu, dok je ekolo\u0161ka \u0161teta tu prakti\u010dno bezna\u010dajna.<\/p>\n

Isu\u0161ivanje Jablani\u010dkog jezera, kao i isu\u0161ivanjem susjedne Hidroakumulacije Grabovica prije 12 godina, na koju se nitko nije ni osvrnuo, svakako nije ekolo\u0161ka katastrofa. To ne zna\u010di da nisu naru\u0161eni uvjeti \u017eivota velikog broja organizama, mo\u017eda i do potpunog uni\u0161tenja tih organizama, ali oni su i tako ovdje naseljeni ba\u0161 zato da u jednom trenutku budu smaknuti. Sva suvremena proizvodnja hrane po\u010diva na tome. Godi\u0161nje se u srednjoj i sjevernoj Bosni uzgoji i zakolje 25 milijuna utovljenih pili\u0107a<\/strong>. Naravno da je potrebno uzgajati \u017eivotinje za hranu, ali pri tome se ne vodi nimalo ra\u010duna o nepotrebnom mu\u010denju, koje nipo\u0161to ne opravda tu osnovnu potrebu, a posebno kad znamo da se tre\u0107ina hrane u svijetu baca.<\/p>\n

Kod nas kr\u0161ka polja redovito plave i presu\u0161uju. Kad plave, to se doga\u0111a naglo i znaju poplaviti brojne kulture, \u0161to izaziva \u0161tetu, ali to nije ekolo\u0161ka katastrofa. Kad se voda povla\u010di, u zaostalim vodenim povr\u0161inama, koja se na kraju svedu na male lokve, zna ostati na tisu\u0107e primjeraka riba, koja ondje ugibaju. Za koji dan lokvanj \u0107e posve presu\u0161iti, ribe \u0107e se raspadati uz nesnosni smrad i ondje \u0107e se okupljati brojne \u017eivotinje koje dolaze u hranidbenom lancu. Premda se pojava doima okrutnom, ona je sasvim prirodna i dio razvoja odnosa u okoli\u0161u koji traju milijunima godina i na kojima je izgra\u0111ena ekolo\u0161ka ravnote\u017ea.<\/p>\n

Prava i nedvojbena ekolo\u0161ka katastrofa bila je izgradnja Jablani\u010dkog jezera<\/strong>. Gdje je danas izvorna ekolo\u0161ka slika rijeke? Kada se govori o ekolo\u0161koj katastrofi, treba na prvom mjestu misliti o glavatici, toj \u010dudesnoj prirodnoj pojavi. No, dok na\u0161i “ekolozi” ostaju gluhi na sudbinu te vrijedne i potpuno autenti\u010dne ribe glavatice, ali spominju ekolo\u0161ku katastrofu zbog nekakvog uzgojenog smu\u0111a, za glavaticu se na na\u0161im preostalim o\u010duvanim tokovima bore austrijske i njema\u010dke udruge.<\/p>\n

Upotrebna i industrijska strana problema <\/strong><\/p>\n

Jablani\u010dko jezero nastalo je 1954. godine. Bilo je prvo veliko poslijeratno jezero, i imalo je veliku gospodarsku i industrijsku va\u017enost, ali i ogroman simboli\u010dki zna\u010daj. U zemlji je do tada izostala modernizacija, stanovni\u0161tvo je mahom bilo poljoprivredno, nepismeno, lo\u0161ih higijenskih standarda i velike smrtnosti djece. Elektrifikacija je bila neumitna sastavnica razvoja bilo koje vrste.<\/p>\n

Pri tome, nije se ba\u0161 vodilo ra\u010duna da se \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e o\u010duva naslije\u0111e zajednice. Da bi dobila korisnu zapreminu bazena od 200 milijuna kubi\u010dnih metara, iseljeno je \u2013 protjerano! \u2013320 broj\u010dano velikih doma\u0107instava izme\u0111u Konjica i Jablanice. Oduzeto im je 1000 ha vrlo plodnih povr\u0161ina, koje \u010dine 70 posto ukupne povr\u0161ine akumulacijskog bazena. To je naprosto smo\u017edilo tradicijsku zajednicu kojoj joj je zemlja imala vi\u0161estruka zna\u010denja: bila joj je izvor hrane, sredi\u0161te svijeta oko kojeg se sve vrtjelo i ljudi su zemlju smatrali svetinjom. Njihovim preseljenjem uni\u0161teni su socijalni, kulturni i demografski kapitali lokalne zajednice, potopljene ku\u0107e, groblja i kulturni spomenici. Mi vi\u0161e ne dijelimo osje\u0107anost i egzistencijalnu poziciju \u010dlanova te zajednice i vjerojatno to ne mo\u017eemo vi\u0161e razumjeti.<\/p>\n

Tako\u0111er, bilo je to vrijeme skromnog znanja, jo\u0161 skromnijih demokratskih prilika, kad su se ovakvi projekti rado koristili kao oblik kontrole pa i obra\u010duna s mnogobrojnijim politi\u010dkim neprijateljem, koji se tada dosta \u0161iroko shva\u0107ao.<\/p>\n

Jablani\u010dko jezero nije samo. Dogodilo se u ono i u Rami, sjeverno od Bile\u0107e i na brojnim drugim mjestima. Na Balkanu je planirano jo\u0161 vi\u0161e od 700 velikih i malih brana. Popovo polje i sada svake druge godine plavi, iako su 1965. kazali: nikad vi\u0161e.<\/p>\n

S vremenom, tom tehni\u010dkom objektu golemih dimenzija ljudi moraju dati neko zna\u010denje i na neki na\u010din ga u\u010diniti dijelom svoga svijeta. Mnogi ljudi su imali s njim lijepa iskustva i postupno se izgradila jedna nova povijest. No, ono je uvijek na prvom mjestu bilo i ostalo industrijski objekt, namijenjen za proizvodnju struje. Njegova prava priroda pokazala se i u ovoj relativno izvanrednoj situaciji. Sve ostalo su ukrasne pri\u010de.<\/p>\n

Ovdje nije namjera zanijekati mnoge pozitivne strane koje je ono donijelo, no o tome je jednostrano govoreno na mnogim mjestima. Iz dana\u0161nje perspektive je najva\u017enije da je to bilo doba kad je BiH i Jugoslavija zakora\u010dila u industrijsku eru. Danas vlada postindustrijska, ekolo\u0161ka era, kad vrijede bitno druk\u010dija pravila upotrebe prirode.<\/p>\n

Politi\u010dka strana problema <\/strong><\/p>\n

Gotovo ni\u0161ta od toga nije re\u010deno u brojnim tekstovima koji su se zadnjih dana pojavili o presu\u0161ivanju Jablani\u010dkog jezera. Argumenti kori\u0161teni i na jednoj i drugoj strani uzimani su nasumce, a prava pitanja gotovo nisu ni dirnuta. Za samo \u0161ezdesetak godina do te je mjere zaboravljeno prirodno stanje Neretve<\/strong>, da su se svi prili\u010dno lijepo uklopili u metaforu Platonove pe\u0107ine. Ljudi, za\u0161to se neka sela zovu Glavati\u010devo, Ribari\u2026?<\/p>\n

U toj Platonovoj pe\u0107ini se ka\u017ee da mnoge rijeke u BiH beskorisno teku i da \u0107emo, ako ne napravimo jo\u0161 stotinu brana, biti gladni kruha. BiH izvozi struju i uni\u0161tava svoju jedinstvenu prirodu, a gra\u0111ani je skupo pla\u0107aju i ostaju bez svojih najzna\u010dajnijih prirodnih vrijednosti<\/strong>. Oni koji su protjerani s te zemlje nemaju nikakvu rentu, a onu koju dobivaju op\u0107ine, uglavnom tro\u0161e strana\u010dke klike po svojim kriterijima.<\/p>\n

Elektroprivredna poduze\u0107a, koja su uz telekomunikacijska najprofitabilnije tvrtke u zemlji, stvarni su temelji nacionalnih (para)dr\u017eavnosti u BiH i blagajne iz kojih politi\u010dari uzimaju kad im treba.<\/p>\n

Pri tome, te elektroprivrede posluju uz velike gubitke energije i uni\u0161tavaju prirodu koja je temeljni resurs opstanka. Samo u distribucijskoj mre\u017ei BiH gubici su neke godine iznosili vi\u0161e od 1,3 tisu\u0107a GWh, \u0161to je otprilike bila godi\u0161nja proizvodnja hidroelektrana Jablanica, Grabovica i Salakovac zajedno! Ne ra\u010dunaju\u0107i gubitke i neracionalne potro\u0161nje u doma\u0107instvima, za grijanje ku\u0107a, itd.<\/p>\n

Primjerice, brane na Neretvi omogu\u0107ile su pogibeljno zaslanjenje Donje Neretve, dok su u Jajcu oslabile proces stvaranja sedre \u0161to je razorilo vodopad \u2013 ponos cijele Bosne i Hercegovine. Na njegovom mjestu danas imamo betonsku protezu kojom se, kao dobrotvor, di\u010di JP HEHB.<\/p>\n

BiH i danas sna\u017eno forsira termoelektrane, fosilna goriva koja su neke zemlje u Europi u narednih nekoliko desetlje\u0107a potpuno prekri\u017eile. Te zemlje o\u017eivljavaju duh naprednih europskih direktiva i zakona koji promoviraju niskouglji\u010dno gospodarstvo i povratak voda u prirodno stanje, \u0161to zna\u010di i razgradnju svih brana. U skladu s takvim zakonima, pravu i stalnu ekolo\u0161ku katastrofu provode vlasti u zemlji<\/strong>. Ali ne bi to mogle da im ne poma\u017eemo i mi iz medija.<\/p>\n

Dr. Ivo Lu\u010di\u0107<\/strong>, ekolog i stru\u010dnjak za kr\u0161 – Prometej.ba<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Argumenti kori\u0161teni i na jednoj i drugoj strani uzimani su nasumce, a prava pitanja gotovo nisu ni dirnuta Potpuno neo\u010dekivano,<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":52461,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[5,1],"tags":[],"class_list":["post-52484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-ocuvanje-okolisa-priroda-ekoloska-svijest-cuvanje-prirode","category-najnovije-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52484"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52485,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52484\/revisions\/52485"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52461"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}