{"id":56682,"date":"2018-04-13T11:53:43","date_gmt":"2018-04-13T09:53:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=56682"},"modified":"2019-06-05T10:47:32","modified_gmt":"2019-06-05T08:47:32","slug":"vremeplov-uticaj-otpadnih-voda-na-sl-ribarstvo-u-sr-bih-sa-analizom-stanja-u-rijeci-bosni-1973-god","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2018\/04\/13\/vremeplov-uticaj-otpadnih-voda-na-sl-ribarstvo-u-sr-bih-sa-analizom-stanja-u-rijeci-bosni-1973-god\/","title":{"rendered":"VREMEPLOV: Uticaj otpadnih voda na sl. ribarstvo u SR BiH, sa analizom stanja u rijeci Bosni (1973. god.)"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/100815043.3_mn.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-56686\" src=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/100815043.3_mn-250x188.jpg\" alt=\"\" width=\"250\" height=\"188\" srcset=\"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/100815043.3_mn-250x188.jpg 250w, http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/100815043.3_mn.jpg 632w\" sizes=\"auto, (max-width: 250px) 100vw, 250px\" \/><\/a>Ing. \u0110or\u0111e Kosori\u0107, <\/strong>Biolo\u0161ki institut Univerziteta u Sarajevu (1973. godine)<\/p>\n<p><strong>Uticaj otpadnih voda na slatkovodno ribarstvo <\/strong><strong>u SR BiH, sa posebnom analizom stanja u rijeci Bosni<\/strong><\/p>\n<p>Sastav \u017eivotne zajednice jednog vodenog regiona u zavisnosti je od prirodne podloge, od brzine toka, temperaturnih odnosa, hemizma vode, prilika, itd.\u00a0 Promjene koje nastaju u \u017eivotnoj sredini mijenjaju sastav \u017eivotne zajednice &#8211; biocenoze. Studija promjenjenih odnosa izmedu \u017eivotne sredine i \u017eivotne zajednice nije od posebnog interesa samo za snabdijevanje vodom i higijenom, nego je njen zna\u010daj tako\u0111e veliki i za samo sisternatsko ispitivanje vode, a stepen njenog kvaliteta ima vi\u0161estruki op\u0161tenarodni interes.<\/p>\n<p>Stepen zaga\u0111enja vodene sredine u mnogome zavisi od gustine naseljenosti, ali isto tako i od nivoa industrijalizacije, iz \u010dega proizlazi \u010dinjenica da razvijenije nacije imaju daleko ve\u0107e probleme, kada je rije\u010d o one\u010di\u0161\u010denjima voda. Me\u0111utim, i zemlje u raz\u00advoju, u koje spada i na\u0161a republika, a pored masovnih o\u010diglednih gre\u0161ki napravljenih tokom industrijalizacije u razvijenim zernljama \u010dine iste propuste. Naime, na\u0161a industrijska preduze\u0107a prilikom brze izgradnje, vode\u0107i ra\u010duna o cijeni ko\u0161tanja objekta, u\u010dinila su sve da se otpaci na \u0161to bolji i ekonomi\u010dniji na\u010din elimini\u0161u iz proizvodnje, ali u isto vrijeme nisu go\u00adtovo nikako obra\u0107ali pa\u017enju o posljedicama pojave nepre\u010di\u0161\u0107enih otpadnih materija u dotada relativno \u010distim vodama \u2014 recipijentima.<\/p>\n<p>U ovakvoj situaciji postavlja se pitanje kako i na koji na\u010din korigovati postoje\u0107u tehnologiju, kako bi se na odre\u0111enom nivou vr\u0161ila kontrola i pre\u010di\u0161\u0107ava\u00adnje, odnosno u proizvodnju ponovo vra\u0107ali otpadni materijali radi iskori\u0161\u0107avanja. Op\u0161te dru\u0161tveni in\u00adteresi, pored proizvodnje nacionalnih dobara, idu posebno i za tim da se sa\u010duva okolina i za\u0161tite prirod\u00adni biolo\u0161ki potencijali, a kada se govori o povr\u0161in\u00adskim vodama, onda se na prvom mjestu misli na riblja naselja od kojih djelimi\u010dno zavisi i ljudska ishrana.<\/p>\n<p>Analizom stepena zagadenosti na\u0161ih povr\u0161inskih teku\u0107ica, do\u0161li smo do zaklju\u010dka da rijeka Bosna sa nekim njenim pritokama pripada regionima maksimalnih one\u010di\u0161\u0107enja. Uzrok ovome treba tra\u017eiti u nje\u00adnom geografskom polo\u017eaju, bliskosti izvora sirovina, saobra\u0107ajnicama, naseljenosti, a isto tako i ranijim industrijskim tradicijama.<\/p>\n<p>One\u010di\u0161\u0107enja rijeke Bosne po\u010dinju ve\u0107 od njenog izvornog podru\u010dja i sa odre\u0111enim varijacijama pri\u00adsutna su do njenog u\u0161\u0107a u Savu. Sagledavaju\u0107i stepen zaga\u0111enosti dolazimo do konstatacije da \u017eivotne za\u00adjednice postepeno prelaze iz oligosaprobnih u polisaprobne oblike, a adekvatno tome dolazi do de\u00advastacija koje se manifestuju u smanjenju broja organizama, ili u potpunom nestanku svakog akva\u00adti\u010dnog \u017eivota.<\/p>\n<p>U vodenom regionu sliva rijeke Bosne pojavlju\u00adju se industrijske otpadne vode, koje se po svom po\u00adrijeklu mogu svrstati u tri osnovne grupe:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Otpadne vode organske industrije.<\/strong><br \/>\nU ovoj gru\u00adpi kao zaga\u0111iva\u010di se pojavljuju otpadni produkti tehnolo\u0161kog procesa proizvodnje industrije celuloze, pa\u00adpira i kartona, lesonita i fazer plo\u010da, destilacije drveta, kao i otpadne vode koksara. Otpadne vode prehram\u00adbene industrije, iako manje \u0161tetne, ipak imaju vidan uticaj na optere\u0107enje recipijenta. Sve ove otpadne vode sadr\u017ee nerastvorene materije, ve\u0107inom organskog porijekla: ugljenu pra\u0161inu, celulozu, sapune vi\u0161ih smol\u00adnih kiselina, organska jedinjenja sumpora, razne fenole, \u0161e\u0107ere, lignin, tanin, sir\u0107etnu kiselinu, piri\u00addine, amonijak, jedinjenja cijana i rodanide.<\/li>\n<li><strong>Otpadne vode anorganske industrije.<br \/>\n<\/strong>Ovu grupu otpadnih voda produkuju \u017eeljezare, solane, fabrika sode, tvornica azotniih jedinjenja, galvanizacija od obrade \u017eeljeza itd. U izlaznim vodama ovih fabrika, lebde\u0107e materije su anorganskog porijekla sa pri\u00admjesom ugljene pra\u0161ine, a sadr\u017ee ogromne koli\u010dine natrijum i kalcijum hlorida. Otpadne vode \u017eeljezara, uslijed ispu\u0161tanja vade iz gasgeneratora sadr\u017ee velike koli\u010dine fenola i njegovih homologa, cijana, sumporovodika, a vrlo \u010desto ti pogoni upu\u0161taju u rije\u010dni tok i trosku. U otpadnim vodama prerade \u017eeljeza (Tvor\u00adnica \u017eica i eksera) nailazi se na ve\u0107e koli\u010dine fero\u00ad-sulfata<\/li>\n<li><strong>Otpadne vode iz separacija uglja.<br \/>\n<\/strong>Otpadne vode iz mokrih separacija uglja uglavnom sadr\u017ee ugljenu pra\u0161inu i glinu, sa vrlo \u010destom prisutno\u0161\u0107u velikih koli\u010dina sumporovodonika. Njegovo prisustvo u tim vodama je obavezno radi toga \u0161to rudnici, uslijed po\u00admanjkanja vode za separaciju, koriste jamsku vodu. Ta voda dolazi u dodir sa sulfidnim ruda\u010dama, hi\u00addroliti\u010dki ih rastvara i \u010desto je vrlo bogata, kako sa ugljendioksidom, tako i sumporovodonikom. To je konstatovano kod svih jamskih voda na\u0161ih srednje\u00ad-bosanskih rudnika, koje izviru iz tzv. Busova\u010dke rasedline.<\/li>\n<\/ul>\n<p>U ovom kratkom pregledu one\u010di\u0161\u0107enja sliva rijeke Bosne nisu citirane mnoge industrije koje tako\u0111e uti\u010du na optere\u0107enje povr\u0161inskih voda, a isto tako ni gradske kanalizacione otpadne vode, koje su, sva\u00adkako, ne manje toksi\u010dne od onih koje su proizvod industrijskih preduze\u0107a.<\/p>\n<p>Slatkovodno ribarstvo svakako dolazi u red priv\u00adrednih grana koje su ugro\u017eene one\u010di\u0161\u0107avanjem voda, kao posljedice ispu\u0161tanja nepre\u010di\u0161\u0107enih otpadnih ma\u00adterija od strane industrijskih i drugih preduze\u0107a. Poznato je da isklju\u010divo materijalna vrijednost mesa izgubljenog fonda riba u na\u0161im uslovima nema tako visoku kategoriju privrednih gubitaka kao \u0161to je to npr. slu\u010daj sa nekim od industrijskih grana, ali sa druge strane, sastav populacija riba i njihova dina\u00admika, pored ostalih, predstavljaju jedan od vrlo istaknutih pokazatelja stepena one\u010di\u0161\u0107enja svakog pojedinog vodenog revira, \u0161to u zbiru \u010dinilaca za\u0161tite \u010dovjeka i njegove sredine ima op\u0161te nacionalni in\u00adteres, a prema tome i vi\u0161estruke ekonomske koristi.<\/p>\n<p>Tokom proteklih godina u slivu rijeke Bosne do\u00adlazi do sve ve\u0107ih one\u010di\u0161\u010denja, dakle, proporcionalno brzini izgradnje raznih industrija koje svojim ve\u0107im dijelom nisu snabdjevene ure\u0111ajima za kondicionira\u00adnje otpadnih voda.<\/p>\n<p>Niz na\u0161ih istra\u017eivanja ribljih naselja rijeke Bosne i nekih njenih pritoka ukazuju na op\u0161tu degradaciju osnovnog fonda populacije riba. Sa jedne strane to se manifestovalo gubljenjem (uni\u0161tenjem) \u010ditavih populacija, a sa druge strane izmjenom vrsta u sa\u00adstavu naselja, gdje su manje vrijedne ali otpornije vrste, zamjenilc one slabo rezistentne, ali daleko dragocjenije u ekonomskom pogledu.<\/p>\n<p>lzvorno podru\u010dje Bosne (od izvora do naselja Vi\u00adsoko) bilo je naseljeno predstavnicima tzv. pleme\u00adnitih riba iz familije Salmonidae, odnosno poto\u010dnom pastrmkom (Salmo trutta m. fario L.), lipljenom (Thymallus thymallus L.) i mladicom (Hucho hucho L.), a djelimi\u010dno i vrstama iz familije Cyprinidae, tj. \u0161kobaljom (Chondrostoma nasus L.) i klenom (Leucis\u00adcus cephalus L.). U ribljem naselju su bili zastupljeni i predstavnici nekih drugih familija, koje sa privrednog aspekta nemaju, tako re\u0107i, nikakvu vrijednost. Navedeno riblje naselje prema regionalnoj podjeli i gustini, u potpunosti je odgovaralo \u017eivotnim uslo\u00advima relativno \u010diste vodene sredine. Koli\u010dina navedenih riba iznosila je 150 kg \/ 1 ha, \u0161to jc predstav\u00adljalo zaista vrlo visok stepen koncentracije ribljeg naselja po jedinici povr\u0161ine za ovakvu kategoriju teku\u0107ica. Me\u0111utim, na\u0161a istra\u017eivanja iz 1971.\/72. godine su pokazala da se sastav ribljeg naselja u osnovi iz\u00admijenio.<\/p>\n<p>Za razliku od povr\u0161inski zaista malog podru\u010d\u00adja ispod samog izvora (relacija od izvora do u\u0161\u0107a desne pritoke \u017deljeznice), gdje nema nikakvog one\u00ad\u010di\u0161\u0107enja, u nizvodnom toku Bosne nisu uop\u0161te konstatovani predstavnici porodice Salmonidae, dok jc na\u00adselje komercijalnih ciprinidnih riba bilo svedeno na minimum. Gustina ribljeg naselja zabiljefena je sa 70 kg \/ 1 ha, ili za preko polovinu manje nego ranije, sa napomenom da je sada\u0161nje riblje naselje prezen\u00adtovano predstavnicima sitnijih ciprinidnih, odnosno manje vrijednih vrsta.<\/p>\n<p>Nizvodno od Visokog pa do naselja Zenica, stanje ribljeg fonda jo\u0161 vi\u0161e se pogor\u0161ava, a kao posljedice otpadnih voda rudnika i termoelektrane. Ovdje dolazi do masovnih pomora riba, koji su djelimi\u010dno ubla\u00ad\u017eavani pojavom relativno \u010diste vode lijeve pritoke La\u0161ve. Nekada vrlo podesna lovi\u0161ta riba mrenske regije postala su, tako re\u0107i, odvodni kanal rudni\u010dkih otpadnih voda.<\/p>\n<p>Od Zenice do \u017dep\u010da, rijeka Bosna nema golovo nikakav zna\u010daj u ribarskom pogledu, jer su i vrste relativno dobro otporne na otpadne vode industrije jako prorije\u0111ene pa ako se sporadi\u010dno i ulovi neki primjerak, on nije upotrebljiv\u00a0 za ljudsku ishranu.<\/p>\n<p>Uslijed biolo\u0161kog samopre\u010di\u0161\u0107avanja, a isto tako usljed dolaska \u010distih voda od pritoka na relaciji Zep\u010de \u2014 Maglaj situacija se ne\u0161to mijenja, jer riblje naselje opet &#8220;o\u017eivljava&#8221;. Pored nekih ciprinidnih vrsta riba, ovdje je zabilje\u017eena pojava \u0161arana (Cyprinus carpio L.) kao ekonomski zna\u010dajne ribe. Me\u0111utim, i u ovome podru\u010dju, u zavisnosti od koncentracije i koli\u010dine otpadnih voda uzvodnih industrija, a po\u00adsebno od vodostaja Bosne, dolazi povremeno do toksi\u010dnih udara, kada se gube velike koli\u010dine, ali ne i ukupan fond riba.<\/p>\n<p>Od Maglaja pa nizvodno do u\u0161\u0107a u Savu rijeka Bosna fizi\u010dki podsje\u0107a na industrijski kanal. Osnovni fond riba oscilira u zavisnosti od stepena one\u010di\u0161\u0107enja (otpadne vode nisu permanentno iste koncentracije i obima), \u0161to uslovljava ve\u0107e ili manje migracije riba iz Save, odnosno Bosne uzvodno ud \u0160amca. Usljed relativno \u010destih pomora, kao posljedice ispu\u0161tanja nepre\u010di\u0161\u0107enih otpadnih voda industrija, osnovni fond riba nije stalan, a de\u0161ava se da du\u017ee vremena poslije pomora, u dijelu vodenog toka gdje je riba izgubljena ne dolazi do regeneracije akvati\u010dnog \u017eivota, pa prema tome, ne mo\u017ee se konstatovati ni prisustvo ribe.<\/p>\n<p>lz ovih kratkih izlaganja jasno je vidljivo da u rijeci Bosni i nekim njenim pritokama (\u017deljeznica, Miljacka, Stavnja i Spre\u010da sa desne, a Zujevina i Usora sa lijeve strane) dolazi do stalnih ili povremenih toksi\u010dnih udara, sa obaveznim masovnim pomorima riba. Me\u0111utim, ve\u0107i broj industrijskih i drugih pre\u00adduze\u0107a ispu\u0161taju otpadne vode subletalnih koncen\u00adtracija, koje, istina, fizi\u010dki ne uni\u0161tavaju ribu, ali zato u velikoj mjeri djeluju na njene migracije, po\u00adna\u0161anje, bolesti, biolo\u0161ki ciklus, fiziolo\u0161ke procese, hranjenje i dr. I genetski efekti nekih zaga\u0111iva\u010da imaju zna\u010dajne posljedice na opstanak ribljih naselja. Dokazano je da ve\u0107ina mutacija ima vrlo \u0161tetno dejstvo na juvenilne stadijume riba, kao i to da su mnoge od njih smrtonosne. Ovo se naro\u010dito odnosi na otpadne vode industrija, i to specijalno one koje su organskog porijekla.<\/p>\n<p>Ranije je konstatovano da je u posljednje dvije decenije do\u0161lo do intenzivne izgradnje raznih industrijskih preduze\u0107a, ali, u smislu pre\u010di\u0161\u0107avanja otpadnih voda i za\u0161tite teku\u010dica, nijc se mnogo u\u010dinilo. Istina, u posljednje vrijeme ovaj problem je znatno aktuelniji; preduzimaju se odre\u0111ene mjere vi\u0161e admi\u00adnistrativne prirode, ali se jo\u0161 uvijek ni\u0161ta konkretno ne preduzima. Uvijek su se prioritetno postavljala pitanja obezbje\u0111enja i pravilnog rasporeda kadrova, standardizacije ispitivanja otpadnih voda i metoda njihovog pre\u010di\u0161\u0107avanja i, kona\u010dno, finansijskih sred\u00adstava. Sa druge strane, dru\u0161tvene slu\u017ebe zadu\u017eene za pra\u0107enje i eventualno preduzimanje mjera admi\u00adnistrativne prirode, bile su prili\u010dno neefikasne. Ovo se odnosi kako na odgovaraju\u0107e slu\u017ebe u skup\u0161tinama op\u0161tina, tako i na inspekcijske slu\u017ebe republike.<\/p>\n<p>Uni\u0161tavanjem prirodnih resursa, kao elementarnih potreba radnog \u010dovjeka, cjelokupno dru\u0161tvo gubi dragocjene poene u razvoju doma\u0107eg i stranog tu\u00adrizma, kao jedne od vrlo perspektivnih privrednih grana. Pored za\u0161tite prirode i ribarstva, postoji \u010ditav niz krupnih korisnika upotrebljive vode, \u010diji se glas treba jasnije i mnogo ja\u010de da \u010duje, uklju\u010duju\u0107i tu i neka industrijska preduze\u0107a koja su na ovaj ili onaj na\u010din o\u0161te\u0107ena, koriste\u0107i u tehnolo\u0161kom procesu pro\u00adizvodnje ve\u0107 relativno visoko zaga\u0111ene vode.<\/p>\n<p>I, na kraju, moramo podvu\u0107i \u010dinjenicu da jc neophodno za\u0161tititi od zaga\u0111ivanja ne samo ribu, nego kompletan vodeni ekosistem, koji predstavlja osnovu \u017eivota na\u0161e planete. Proces eutrofizacije odigrava se vrlo brzo i burno, pa se vrlo \u010desto sa velikim zaka\u0161\u00adnjenjem konstatuje neka ekolo\u0161ka katastrofa. Moramo biti svjesni, da \u017eivimo u vrijeme u kome otkucavaju posljednji \u010dasovi za preduzimanje zaista efikasnih mjera za\u0161tite akvati\u010dnog svijeta, a prema tome i \u017eivota uop\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ing. \u0110or\u0111e Kosori\u0107, Biolo\u0161ki institut Univerziteta u Sarajevu (1973. godine) Uticaj otpadnih voda na slatkovodno ribarstvo u SR BiH, sa<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":56686,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"colormag_page_container_layout":"default_layout","colormag_page_sidebar_layout":"default_layout","footnotes":""},"categories":[1,14],"tags":[],"class_list":["post-56682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-najnovije-vijesti","category-vremeplov-stare-vijesti-iz-ribolova-istorija-ribolova-u-bosni-i-hercegovini"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56682"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56687,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56682\/revisions\/56687"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media\/56686"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}