{"id":69287,"date":"2019-12-13T17:51:29","date_gmt":"2019-12-13T15:51:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/?p=69287"},"modified":"2019-12-13T17:51:29","modified_gmt":"2019-12-13T15:51:29","slug":"klimatska-i-ekoloska-kriza-ne-zaobilazi-ni-bosnu-i-hercegovinu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.bistrobih.ba\/nova\/2019\/12\/13\/klimatska-i-ekoloska-kriza-ne-zaobilazi-ni-bosnu-i-hercegovinu\/","title":{"rendered":"Klimatska i ekolo\u0161ka kriza ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu!"},"content":{"rendered":"

Aktivisti Centra za \u017eivotnu sredinu danas su u Banjaluci odr\u017eali javnu akciju s ciljem skretanja pa\u017enje javnosti na problem prekomjernih emisija ugljen dioksida iz fosilnih goriva. Preru\u0161eni aktivisti kretali su se kroz Gospodsku ulicu nose\u0107i na svojim le\u0111ima improvizovane vre\u0107e sa ugljem \u010dime se simboli\u010dno prikazao teret emisija ugljen dioksida i zaga\u0111enja koji trpe sve kategorije na\u0161eg dru\u0161tva.<\/p>\n

Na ovaj na\u010din, Centar za \u017eivotnu sredinu upozorio je i na globalnu klimatsku i ekolo\u0161ku krizu koja je glavna tema Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2019. (COP25), a koja zavr\u0161ava danas u Madridu.<\/p>\n

Na ovoj konferenciji, Bosna i Hercegovina, zajedno sa Slovenijom, ponijela je sarkasti\u010dnu titulu \u00abFosil dana\u00bb. Rije\u010d je o tituli koju tokom trajanja klimatskih samita dodjeljuje Mre\u017ea za klimatsku akciju (CAN).<\/p>\n

Negativno priznanje se dodjeljuje tokom odr\u017eavanja samita dr\u017eavama koje ote\u017eavaju napredak ka hitnoj klimatskoj akciji, a Bosna i Hercegovina ga je zaslu\u017eila zahvaljuju\u0107i planovima vlasti za realizaciju neopravdanog projekta izgradnje nove termoelektrane na ugalj Tuzla 7 i spremnosti konzorcijuma banaka koji predvodi slovena\u010dka NLB banka da finansira manji dio ukupne investicije.<\/p>\n

\u00abDe\u0161avanja na globalnom nivou po pitanju klimatske i ekolo\u0161ke krize transponovana su i na lokalnom nivou, jer se mjere za smanjenje emisija i adaptacije na klimatsku krizu jako sporo realizuju. Energetski sektor je najzna\u010dajniji izvor proizvodnje \u0161tetnih polutanata i gasova staklene ba\u0161te u na\u0161oj zemlji, a na\u0161a energetska strategija za narednih 15 godina uop\u0161te ne pominje scenarije dekarbonizacije\u00bb, istakla je Majda Ibrakovi\u0107, asistentica na programu Energija i klimatske promjene.<\/p>\n

Ona nagla\u0161ava da trenutne okolnosti i razvoj de\u0161avanja na ovogodi\u0161njem samitu COP25 ne ulijevaju nadu da su zemlje ozbiljno shvatile svoje zadatke u procesu dekarbonizacije i pove\u0107anja klimatske ambicije.<\/p>\n

\u00abMoramo se smjesta pokrenuti sa ta\u010dke mrtvog slova na papiru na\u0161ih strate\u0161kih dokumenata i reagovati u pravcu poticanja obnovljivih izvora energije, ja\u010danja niskokarbonskog urbanog razvoja, pobolj\u0161anja javnog prevoza u urbanim podru\u010djima, ukidanja subvencija za ugalj te nastaviti sa pove\u0107anjem kapaciteta BiH za prevenciju i odgovor na klimatske katastrofe\u00bb, istakla je Majda Ibrakovi\u0107.<\/p>\n

Ovogodi\u0161nja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2019. po\u010dela je 2. decembra pod sloganom \u201eVrijeme je za djelovanje\u201c uz u\u010de\u0161\u0107e predstavnika iz 196 zemalja. Zadatak COP25 je da se potvrdi predanost ciljevima UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama i implementaciji Pariskog sporazuma (\u010dija je potpisnica i Bosna i Hercegovina) te da se pove\u0107aju ambicije vezane za smanjenje emisija gasova staklene ba\u0161te.<\/p>\n

Kada govorimo o kontekstu na\u0161e zemlje, podatak Evropske agencije za \u017eivotnu sredinu o proizvodnji ugljendioksida po glavi stanovnika za na\u0161u zemlju govori o \u010dak 7,8 tona \u0161to je najve\u0107a emisija u regiji i svrstava na\u0161u zemlju u prvih 50 zemalja u svijetu, skoro u rangu Kine, Poljske i Njema\u010dke.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina trenutno priprema svoj Nacionalni energetski i klimatski plan za period do 2030. godine, koji treba da defini\u0161e prioritete na\u0161e zemlje koji se ogledaju u pove\u0107anju kori\u0161tenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potro\u0161nji, energetske efikasnosti i smanjenju emisije stakleni\u010dkih gasova.<\/p>\n

\u201eKlimatske promjene i sve \u0161to one donose imaju itekako zna\u010dajne posljedice po BiH. Ekstremne su\u0161e i poplave, koje su nekad bile stogodi\u0161nji doga\u0111aji, pod uticajem klimatskih promjena postaju sve \u010de\u0161\u0107e. Osim potrebe za predvi\u0111anjem i adaptacijom na fizi\u010dke posljedice, moramo u obzir uzeti i promjene koje nastaju na me\u0111unarodnoj politi\u010dkoj i ekonomskoj sceni. Ove promjene podrazumjevaju sve te\u017eu situaciju za fosilna goriva, kao \u0161to je napla\u0107ivanje emisija ugljen dioksida, ili odbijanje svih ve\u0107ih svjetskih, posebno EU banaka da finansiraju termoelektrane na ugalj. Me\u0111utim, dobra posljedica je da su obnovljivi izvori sve efikasniji, raznovrsniji i jeftiniji, a sa sobom donose nova radna mjesta i drugu \u0161ansu za radnike i ekonomije svijeta, uklju\u010duju\u0107i Bosnu i Hercegovinu\u201c, zaklju\u010dio je Igor Kalaba, asistent na programu Energija i klimatske promjene.<\/p>\n