Malo teorije o salmonidima

Moderatori/ce: emin,rusko,Kovach,angler

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la angler » 04 pro 2010, 21:01

blizi mi je tigar nego tigrasta bilo kakva riba :135:


Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 05 pro 2010, 06:58

Ima tih tigrastih u Tigrisu.... Ovamo na Karibima ima Tigar-ajkula, ali za nas je to sve mala maca. <valjanjeodsmijeha>
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la angler » 05 pro 2010, 12:48

I ove ribe su za nas male mace :135:

slika

A ovoj tigar ribi nek neko izvadi udicu iz usta bez kljesta :mrgreen:

slika

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi: 4759
Pridružen/a: 30 stu 2009, 19:17
Lokacija: Svedska

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la rusko » 05 pro 2010, 13:11

Ima takvih i salmonida... malo poviše Montyjevih krajeva imaš "Dog salmon" (chum salmon)

slika

slika

slika
slika slika

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi: 4759
Pridružen/a: 30 stu 2009, 19:17
Lokacija: Svedska

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la rusko » 22 svi 2011, 16:46

Zanimljiv mi je bio Montyjev tekst o Steelheadsima, a nesto sam nedavno i citao o njima pa kontam da malo dopisem mojih saznanja o toj pojavi... U sustini je rijec o jednom te istom rodu pastrmke - Salmo Trutta... potocna/rijecna varijanta (Salmo trutta fario), jezerska (Salmo trutta lacustrius) i morska (Salmo trutta trutta) su genetski jedna te ista vrsta...

slika
Salmo trutta fario

Godinu - dvije nakon mrijesta kada dostignu "zrelo doba" jedan dio pastrmke ostaje u rijeci i stabilizuje se kao potocna, jedan dio odlazi uzvodno ili nizvodno u jezera i tamo se etablira kao jezerska pastrmka dok jedan dio ide u more... Pastrmke koje odu u jezera ili more imaju dostupnu znatno vecu kolicinu hrane od potocnih i zato i narastu dosta vise. Od pastrmki koje odu iz rijeke u prosjeku cine dvije trecine zenke i jedna trecina muzijaka.

slika
Salmo trutta lacustrius

Pastrmke koje ostaju u rijeci dobiju znatno tamnije boje, dok jezerske i morske varijante dobiju izrazito srebrnu boju i mnogo su krupnije.

Razlike izmedju njih se zasnivaju na sposobnosti ove vrste da se prilagodi raznim sredinama. Najuocljivija razlika je kod morskih pastrmka koje dostizu velicinu i od 20 kg... Sposobnost njihovog prilagodjavanja je zasnovana na tome da je rod Salmo trutta anadroman, sto znaci da moze da prezivi i u slanoj i u slatkoj vodi. Medjutim kako bi mogle da prezive prelaz iz jedne vode u drugu moraju bukvalno da ponovo prodju stadij mladji (pubertetlije)... u toj fazi se mijenja boja iz tamne u srebrnu i tijelo se izduzuje. U prosjeku se ova "metarmofoza" desava kada su ribe stare 2-3 godine... Ovaj proces zavisi dosta i od kolicine hrane, sto vise hrane, brza je i metarmofoza.

slika
Salmo trutta trutta

Osim sto osjeca instinkt za parenjem morska pastrmka se vraca u rijeke i zbog jos jednog razloga, a to je da im pri niskim temperaturama opada sposobnost regulacije balansa soli u tijelu sa okolinom, pa su prinudjene da idu u slatkovodne tokove. Zato nakon mrijesta cekaju i vracaju se u slanu vodu tek pocetkom proljeca kada temperatura vode poraste. Mnoge ribe koje se uopste i ne mrijeste ulaze u slatkovodne vode kako bi prezivjele zimske uvjete, zbog cega se cesto zabranjuje sav ribolov na uscima rijeka u more.

Sto se tice doba parenja, tu postoji i jedna zabluda da ribe tada ne jedu zbog parenja i hormonskog nagona... To je djelimicno tacno ali glavni razlog tome je bas hladna voda u doba parenja jer tada pastrmkama opada metabolizam i gube apetit... Moglo bi se reci da je to igra prirode kojom se u doba kada rijeke ne produciraju dovoljnu kolicinu hrane i za mladj i za odrasle jedinke, na taj nacin sacuva i osigura podmladak. U suprotnom bi odrasle jedinke pojele svoju ikru i mladj.

Na nasu srecu ovaj rod je veoma sposoban da prezivi u raznim uslovima i sve nedace kojima ih mi ljudi proganjamo im ne mogu bas lako nauditi, ali moramo misliti na to da iako je u pitanju pastrmka koja moze da promijeni svoju genetsku strukturu... ipak trebamo biti pazljiviji prema ovom fascinirajucem bicu koji pored svega ipak ne moze da se metamorfira u Salmo trutta plastimo - pastrmku koja moze da se hrani plasticnim bocama i vrecicama.
slika slika


Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi: 6108
Pridružen/a: 19 lip 2006, 00:14

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la Seha » 22 svi 2011, 17:11

Treba naglasiti da morsku pastrmku i atlanskog lososa ( Salmo salar) dosta raje mjesa misleci da je to ista vrsta..
Lososi se u potpunosti prestaju hraniti ulaskom u brakticne fjordove i rijecne delte dok se morska pastrmka nastavlja hraniti nesmanjenim intezitetom.. Lososi napadaju varalice i musice samo zato sto brane teritoriju od uljeza..
Nemali broj morskih pastrmki kao sto rece Rusko ulazi u rijeke kako bi prezimili jer su rijeke toplije od mora i nerijetko iako su polno zrele jedinke neodlaze na mrijest. Ja sam ih lovio aktivno par godina i jedne i druge, stacu zima duga valjalo mi cekati proljece i sarane ;)
slika

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi: 4759
Pridružen/a: 30 stu 2009, 19:17
Lokacija: Svedska

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la rusko » 22 svi 2011, 17:30

Eh, koliko mi se samo puta desilo da sretnem nasu raju koja tvrdi da je ulovila lososa... a onda izvade masakriranu morsku pastrmku ofucanu i neuhranjenu nakon mrijesta (koje se i po zakonu moraju pustati nazad)... ali kako da covjek zna sta kaze zakon kada nezna ni koju je vrstu ribe ulovio...

Losos i krupnija, u potpunosti dorasla morska pastrmka u punoj kondiciji su prilicno slicne ribe (postoje cak i hibridi), zato ih neuki cesto i mijesaju, ali postoji par jasnih znakova koji olaksavaju prepoznavanje:

Usta morske pastrmke zavrsavaju iza oka, dok lososova zavrsavaju ravno ispod oka...

... pjege po tijelu kod lososa su uvijek iznad bocne linije i ima ih znatno manje nego morska pastrmka...

...losos nema pjega na ledjnom peraju, morska pastrmka ima...

...repno peraje lososa ide na V, dok je kod morske pastrmke ravno...

Evo i par vizuelnih prikaza:

slika
Morska pastrmka

slika
Losos

slika
Hibrid izmedju lososa i morske pastrmke
slika slika

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 22 svi 2011, 18:04

Da se i ja slozim se vasom tvrdnjom da ishrana igra bitnu ulogu u migraciji, pored temperature vode. Naime ovi ovamo su zabiljezili obicaj potocare (salmo trutta familije) da pri "prerastanju" stanista, tj pri nedostatku adekvatne ishrane migriraju nizvodno do zadovoljavajuceg stanista (govorim o varjanti koja ne migrira u more). Naime gornji tokovi sa hladnom i bistrom vodom predstavljaju odlicno, ali ne i idealno staniste sa potocaru. Glavni izvor hrane u tom dijelu vodotoka su musice, ikra i mladj, koji se pojavljuju sezonski, te stoga postoje i "posni" periodi godine. Krupna riba izbjegava rizike da umre od gladi i krece nizvodno u regione bijele ribe. U tim regionima postoji obilje hrane, ali ima nedostataka u vidu vode siromasnije kisikom i zagadjenja i slicno, ali potocara je spremna odlicno izracunati sta gubi, a sta dobiva. Proslogodisnji ulovi potocara u Bosni kod Zenice (slike su postavljane na nasem Forumu) samo dokazuju ovu tvrdnju, gdje se pastrmka vjerovatno spustila iz neke od obliznjih pritoka, poput lasve i drugih. Kalifa vec ima problem u ovoj vrsti migracije, jer je znatno slabiji lovac na sitnu ribu i ishrana joj cesce zavrsava na insektima i vodenim beskicmenjacima. Jos jedan problem za kalifu je temperatura vode gdje ima manje i kisika. Ona pri migraciji cesce odlazi u jezero, nego u donje tokove rijeke.

Vratimo se na potocare. Citao sam razmisljanja da potocara pri odluci da migrira nizvodno u rijeke ili jezera, poprima, ne samo izgled, nego i sve druge osobine pastrmke u tom regionu. Dakle od potocne varjante postaje rijecna ili jezerska, a na sjeveru Europe vjerovatno i morska. Ovo navodi na zakljucak da se radi o istoj vrsti ribe, a ne o zasebnim, drugacijim vrstama. naravno, sve one imaju tendenciju odlaska uzvodno radi mrijesta. Ova njihova tendencija je bitan razlog opstanka, jer riba se krece uz i niz vodu tokom cijele godine i dio populacije ostaje u njima odgovarajucim zonama.

Dva su opasna problema za pastrmke, koja one same ne mogu savladati, niti na njih uticati. Prvo je zagadjenje, obicno u nizim dijelovima rijeka koje one ne mogu preci zbog velike osjetljivosti skrga, a drugi problem su brane bez prevodnica koje ni David Copperfield nebi presao, a kamoli nasa potocara, a ni meka, ni glavatica, ni mladica, ni lipljen.

Salmonidi moraju imati nesmetan put ka gornjim tokovima gdje je temperatura vode i kisik zadovoljavajuci za polaganje ikre. Riba se nece razmnozavati u donjim tokovima zbog velike oscilacije u temperaturi vode. Neke vrste salmonida putuju na mrijest duze, a neke krace, ali svima je bitno da stignu na pogodno mjesto. Svaka fizicka prepreka ili zagadjenje na tom putu su ono sto najvise steti populaciji. Tada moraju da se ukljuce ribari poribljavanjima ili prebacivanjima ribe preko prepreka. Svi znamo da su velike koncentracije salmonida odmah ispod brana. Dva su razloga, prekinuti put uzvodno i bogatija voda kisikom na mjestima vodopada ili preliva sa brana. Riba koja je dospjela u tu zonu nema sansu da se izmrijesti uspjesno, jer su to po pravilu preduboka mjesta sa nepredvidivim vodostajem. Naravno na tim mjestima ih sacekuju ribari koji dodatno unistavaju maticnjake.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la angler » 29 stu 2011, 06:23

montana je napisao/la:De baci grah za lijepo vrijeme. Sutra palim motore i na posao! <vozac>
Sto se mora nije tesko...tako kazu :?
Policu kantu vode kad krenes :grin:

Nego znas sta me ineteresuje...kad se ovim potocarama pocnu usta deformisati...da li zavisi od gabarita ili starosti?

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 29 stu 2011, 06:38

Po mojim spoznajama dva faktora uticu na zvalje muzijaka. Jedan je starost, a drugi blizina sezone mrijesta. Naime lovio sam i znatno manje (krzlje) na potocima koji su imali ovako razvaljenu celjust, dok na vecim i hranom bogatijim vodama to dobiju tek kad su nekih 40+ cm. Ovakva celjust im sluzi za borbu oko zenke. I kalife i lososi imaju istu deformaciju i mislim da je to, uz promjene boje, genetika svih salmonida osim mladice i lipljena, koji dobiju samo jace boje. Doduse u BiH su zbog losih pravila ribolova, krivolova i nezasitosti nas ribolovaca, odrasli primjerci salmonida rijetkost, pa i nemamo nekih iskustava. Recimo ovdje sam ulovio najvecu potocaru od 11kg, sto je po nasi starijim knjigama nepojmljivo. Celjust se nakon mrijesta djelimicno "popravi", tako da mislim da je to u stvari neka vrsta natekline izazvane hormonima. Ako se sjecas, Svirac je nedavno ulovio onog muzijaka u Miljacki i imao je ovako natecenu celjust.

(sve ovo su moja zapazanja, pa ih ne uzimajte zdravo za gotovo)
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la angler » 29 stu 2011, 09:50

Kontao sam da je starost jedini razlog, vidjao sam dosta manjih komada deformisane labrnje, a i nisam znao da se nakon mrijesta ista normalizuje.
Opet, zbunise me atlatski lososi koji se deformisu totalno, misleci da je zbog promjene vode, a crvenilo im dodje kao nasa kita cvijeca zenama :grin:

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 29 stu 2011, 16:57

angler je napisao/la:Kontao sam da je starost jedini razlog, vidjao sam dosta manjih komada deformisane labrnje, a i nisam znao da se nakon mrijesta ista normalizuje.
Opet, zbunise me atlatski lososi koji se deformisu totalno, misleci da je zbog promjene vode, a crvenilo im dodje kao nasa kita cvijeca zenama :grin:
Vidi, ne vrati im se bas totalno labrnja u normalu. Gledao sam na TV da se kosti na glavi razdvajaju i da se praznine popune nekim tkivom koje sve to uveze. Eh kako skontah, to tkivo je ono sto nabubri u sezonama parenja.

Mislim da si mislio na Pacifickog (Pink) lososa, a ne na atlanskog koji zivi u Skandinaviji, pa ovamo do istocne Kanade i Amerike (salmo salar) koji je jako blizak rod morskoj i potocnoj pastrmci (salmo truta). Ovaj pacificki je iz kalifine i steelheadove familije. Njihova celjust i grba se jako i trajno deformisu, muski dobiju onu drecavo crvenu boju, valjda im se zenke pale na to. Na kraju svi pokrepaju nakon mrijesta.

Seha, stativ ima, ali nisam ga ni ponio, kao ni meredov ni mnogo sta (k'o da sam Crnogorac, a ne Hercegovac). Nekako imam osjecaj kad sve ponesem za takvu priliku, riba nece da saradjuje. <jelmekotrazio> Jedva cekam da nam ti sta nasnimas. Posebno one stuke i grgece, da malo i tu tehniku vjezbamo i ucimo. Znas nas Amere, snimimo sve detalje, pa na vodu da probamo.

Rusko, taj dvorucni sam sve spominjao vec nakon 10 minuta borbe. Jedino mislim da bi bio problem oko duzine u ovom granju za zabacivanje? Kad dodjes, mozemo probati, makar na uscu ove rijeke u jezero. Tamo ima beli krupnih mrcina, ali tesko musicariti od stotina Rusa, Ukrajinaca i Poljaka.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la angler » 29 stu 2011, 17:37

montana je napisao/la:Mislim da si mislio na Pacifickog (Pink) lososa, a ne na atlanskog koji zivi u Skandinaviji, pa ovamo do istocne Kanade i Amerike (salmo salar) koji je jako blizak rod morskoj i potocnoj pastrmci (salmo truta). Ovaj pacificki je iz kalifine i steelheadove familije. Njihova celjust i grba se jako i trajno deformisu, muski dobiju onu drecavo crvenu boju, valjda im se zenke pale na to. Na kraju svi pokrepaju nakon mrijesta.
Pardon...u pravu si...mislim na jedno kucam drugo. Mislio sam na tihookeanskog tj pacifickog koji krepucne kad "zavrsi".
Da li je ikom jasno kako pacificka "novorodjena" riba zna otici "kuci" iz rijeka kad matori krepucnu?
Hajd oni atlatski...odu vrate se i tako nekoliko puta.

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi: 6108
Pridružen/a: 19 lip 2006, 00:14

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la Seha » 29 stu 2011, 18:44

Angleru ja mislim da poput malih jegulja cije mame riknu u sargajskom moru male jegulje i salmonoidi imaju instikt i nesto jos sto im pomaze da nepogrijesivo pronalaze rijeke.. Koliko ja znam jos uvijek nije naucno dokazano sta je to sto im pomaze da pronadju te rijeke nakon vremena provedenog u moru ali dnk analize potvrdjuju da se mladi vracaju nepogrijesivo u iste delte rijeka.
slika

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Malo teorije o salmonidima

Post Postao/la montana » 29 stu 2011, 18:53

Opet da napomenem, nacuo sam, pa nek' bude nesluzbeno, jer je ovo samo informacija istrazivaca koja nije dokazana. Kad se tek izlegu, male ribice se hrane planktonom, pa sitnim musicama, kao i obicne pastrmke. Kasnije prelaze na mladj druge ribe i malo krupniju sicu. Usput zbog nedostatka hrane i lakog plijena lagano idu niz vodu u dublju i vecu vodu koja ima vise hrane. Tada iz Pacifika dolazi na mrijest tzv. Ocean Smelt ili recimo neka vrsta okeanskih girica na mrijest. Lososi (a i ostale migratorne vrste salmonida) tada se u otpunosti okrecu ishrani ovim ribicama i sa njima se priblizavaju moru. U medjuvremenu su toliko porasli da prave veliku guzvu i lov tolikih lososa odjednom nema dovoljno uspjeha, te idu i dalje nizvodno. Naravno najvece migracije su kad voda nadolazi, tj. za vrijeme topljenja snijegova, koji su u njihovoj zoni i po 10m na planinama. Jako bitno je da voda ne mijenja temperaturu mnogo, tako da njima nema smetnje za zivot nizvodno. Jednom kada voda opadne u ljeto i voda se pocne zagrijavati i siromasiti sa kisikom, nemaju vise drugih opcija nego nizvodno, jer im je jedino cega se sjecaju da nizvodno ima hrane. Potvrda za to su i te girice koje idu nizvodno, a koje oni prate. Uzvodno je voda oplicala i neke od prijasnjih prepreka su tada nepremostive. Kada dospiju u more, prate jata sitne ribe i skampi sto im predstavlja glavni izvor hrane. Nakon 4 godine (+/- 1g.) postaju polno zreli i tada se aktivira culo mirisa i pomocu njega traze lokaciju gdje su se izlegli. Naravno, prvo se grupisu oko usca rijeke kojom su sisli sa planina i tu cekaju povoljnu temperaturu vode i visok vodostaj od jesenjih kisa. Kad se uslovi steknu, zapocinje uspon. Tada nema za njih dovoljno hrane u rijekama, ali oni imaju veliku zalihu sala za taj velicanstveni pohod i po par hiljada kilometara. Mnogi od njih nastradaju usput, ali brojnost garantuje uspjeh mrijesta. U slucaju da vodostaj opadne u toku puta oni dodju pod neku od prepreka i strpljivo cekaju ponovni porast vodostaja. Njuhom odredjuju destinaciju, ovisno o tome jesu li "porijeklom" iz neke od okolnih pritoka. Katastrofe tipa pomor ribe ili neuspio mrijest uniste cijelu generaciju, posto se mrijeste samo jednom u zivotu, i nakon 4 godine. Medjutim, spomenuh ono +/-1 godina. Znaci da oni kojima se malo ranije ili malo kasnije "zaganja" partner u stvari doprinose ocuvanju vrste i stabilan izvor mladji, te mijesanje krvi. Ljudski faktor cesto izaziva takve katastrofe, da se na kraju moraju pobrinuti za ocuvanje populacije lososa (i ostalih migratornih salmonida). Vrse se dvije vrste poribljavanja. Prva je odraslim lososima i steelheadima, kojima se odreze masno peraje radi identifikacije. Ovi lososi i steelheadi, posto su odrasli u ribnjaku, imaju problem sa "orjentacijom" u vodi i cesto se vrate, bez obzira gdje ih puste, pod cijevi ispusta vode iz ribnjaka. Izlovljavanje divljih je zabranjeno totalno (C&R), dok je dozvoljeno loviti ove sa odrezanom perajom. Za ribolov se dokupljuje posebna dozvola a novac ide iskljucivo za poribljavanje i zastitu salmonida. Uz tu posebnu dozvolu se dobije i upitnik gdje se upisuju ulovi, datumi, uslovi i zapazanja, koja ste obavezni poslati na agenciju koja se bavi zastitom. U slucaju da ne posaljete, dobicete poziv telefonom da vas podsjete, a nakon toga, ako ne dobiju upitnik, mogu vam iduce godine osporiti dozvolu za ribolov salmonida. Drugi nacin poribljavanja je oplodjenom ikrom. Naime, oplodjena ikra se polaze u potocice koji se ulijevaju u ugrozene rijeke. Mladj koja tu odrasta ima 100% povratak na te lokacije, jer se oponasa prirodni proces. Kada odrastu, ti lososi ili steelheadi imaju masno peraje i ubrajaju se u divlje, a nihova populacija, koja ce se vratiti jednog dana, je tako zasticena od izlova za vrijeme svog puta do mora i nazad, a u tim ugrozenim rijekama je ili totalna zabrana ili C&R. Ovaj "novi" fol u poribljavanju znacajno stedi sredstva, trud i vrijeme, a rezultati su pune rijeke ribe. Jako je bitno napomenuti da se mrijest odigrava u jako hladnim i hranom siromasnim vodama na ogromnim nadmorskim visinama ili na dalekom sjeveru Aljaske. Taj nedostatak hrane za mladj, roditelji-lososi nadomjeste svojim tijelima. naime nakon mrijesta uginu i njihovim raspadajucim tijelima obogacuju vodu hranjivom materijom koja pogoduje razvoju sicusnih vodenih zivotinjica, koje ce da budu ona prva hrana njihovoj mladji.

Eh, ovo je beli OFF TOPIC!
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Odgovori

Natrag na “Ostale teme koje nisu obuhvaćane gore - 'nako čumuranja”