RADIONICA - Ekološke komponente projekta Gornji horiz
Postano: 16 pro 2011, 15:26
Ovo je stiglo na mail Udruženja (iako nismo učestvovali na ovoj radionici).Ima malo i nas ovde, dotiče nas se, pa ako je ko bolje upoznat sa svim ovim što se dešava vezano za Gornje Horizonte, neka vidi ima li kakvu konstruktovinu sugestiju.
Poštovani sudionici radionice o ekološkim komponentama projekta Gornji horizonti, šaljem Vam prijedlog zaključaka s radionice te Vas molim za komentare i prijedloge.
Zahvaljujem na suradnji!
Srdačan pozdrav,Zoran
Zoran Mateljak
Project coordinator
Freshwater Unit
WWF Mediterranean Programme Office
1. U dosadašnjem sagledavanju problematike upravljanja vodnim slivovima Neretve i Trebišnjice dane su indicije da je moguće osigurati zaštitu prirodnih vrijednosti Hutovog Blata, ali i osigurati korištenje voda u energetske i privredne svrhe uz poštivanje odgovarajućih mjera.
2. Nažalost, zbog nedovoljnog poznavanja ovog izuzetno kompleksnog ekosistema, a vjerojatno i zbog promjene u biotopu, uočeno je zabrinjavajuće narušavanje ekosistema Parka prirode Hutovo Blato (u kasnijem tekstu HB). Vrijednost HB prepoznata je od strane svjetske javnosti, te je briga za očuvanje ovog ekosistema postala briga programa WWF MedPO – očuvanje vodenih (protočnih) ekosistema u Dinarskom području. Provedena istraživanja zadnjih godina su pokazala da je do narušavanja prirodnih vrijednosti HB došlo zbog smanjenog dotoka svježe vode, uglavnom zbog niza zahvata u utjecajnom prostoru provedenih unatrag zadnjih nekoliko desetljeća. Najveći dio stručne javnosti je suglasan da za čuvanje prirodnih vrijednosti HB hitno treba osigurati dodatne količine kvalitetne vode. Procjene govore o nekoliko metara kubnih na sekundu (približno 5 m3/sec) uz održavanje postojećeg vodnog režima.
3. Na radionicama na temu „Usuglašavanje rješenja i aktivnosti za osiguranje ekološki prihvatljivih protok vode za Hutovo blato“ održanim u 2010. godini razmatran je niz mogućih rješenja za osiguranje potrebnih količina vode, od kojih su dva predložena kao realna. U cilju njihove realizacije provedena su dodatna istraživanja i pripremni radovi.
4. U slivnom području Trebišnjice trenutno se vode aktivnosti oko dodatnog korištenja voda ovog sliva u hidro energetske svrhe, pri čemu je HE Ombla čini se neposredno pred realizacijom, HE Dubrovnik II je poodavno u visokom stupnju pripremljenosti, a za HE Dabar je u fazi izrada Studije utjecaja na životnu sredinu/okoliš.
5. Kod svih ovih zahvata treba voditi računa o činjenici da je cijeli prostor ovog ekološki izuzetno osjetljivog sliva pokriven u velikoj mjeri podacima koji su stari i po nekoliko desetaka godina. Unatrag par godina napravljena su i neka dodatna istraživanja od strane WWF i dobivena su dodatna saznanja koja samo potvrđuju kompleksnost ovog ekosistema i pozivaju na dodatni oprez kod svih zahvata. Unatrag dvije godine HET također provodi detaljna hidrološka istraživanja. Rezultati obaju istraživanja će doprinijeti da se u velikoj mjeri popune praznine u poznavanju ovog ekosistema.
6. Vrijedna je činjenica da se u sklopu projekta financiranog od strane GEF/WB radi na izradi Plana upravljanja vodnih slivova Neretve i Trebišnjice, čime bi se trebalo osigurati održivo upravljanje ovim slivovima i olakšati donošenje odluka o mogućim zahvatima.
7. Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da se upravo radi na izradi Studije utjecaja na životnu sredinu HE Dabar (u daljnjem tekstu Studija), zajednički je stav/zaključeno je/ da svi oni koji imaju bilo kave podatke i saznanja o ovom području iste stave na raspolaganju se izrađivaču Studije. Također su pozvani svi, koji imaju bilo kakvu dilemu ili saznanje o mogućem negativnom utjecaju buduće HE Dabar na ekosistem to saopće izrađivaču Studije, kako bi mogao predvidjeti odgovarajuće mjere. U toku izrade, nakon što izrađivač detaljnije sagleda cijeli prostor organizirat će se „brain storming“ sa zainteresiranima odnosno s onima koji žele i/ili mogu doprinijeti kvalitetnom rješenju.
8. Ocjenjuje se korisnim da se prije slanja Studije na javnu raspravu postigne konsenzus s zainteresiranim dijelom javnosti, pri čemu sudionici ove radionice planiraju tim nastojanjima dati punu podršku.
9. Kako će do realizacije projekta u prostoru proći neminovno još nekoliko godina, preporuča se svim stranama da nastave s intenzivnim istraživanjima, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita ovog kompleksnog ekosistema, a u isto vrijem osiguralo i ekonomsko iskorištavanje ovog bogatog potencijala. Također se preporuča i dalje uključivanje zainteresirane javnosti u procese odlučivanja u cilju pronalaženja rješenja koja su gospodarski, društveno i ekološki prihvatljiva.
10. Poziva se projekt GEF da u izradi Plana upravljanja riječnim slivovima Neretve i Trebišnjice vodi računa o novim spoznajama i planiranim zahvatima. Poziva se vodstvo projekta da predstavi do sada učinjeno zainteresiranima, odnosno da se aktivno uključi u buduće rasprave i dogovore.
11. Potrebno je žurno pristupiti revitalizaciji močvarnog ekosustava u Parku prirode Hutovo Blato, te stvoriti održive mehanizme finaciranja provedbe mjera ublažavanja posljedica promjena vodnog režima Hutovog blata. WWF je pokrenuo aktivnosti u smjeru održivog finaciranja Parka prirode Hutovo blato izradom studije „Plaćanje za usluge ekosustava“ (Payments for Ecosystem Servces – PES).
12. Od največeg je značaja žurno djelovati na osiguranju zaštite područja kroz vraćanje lovočuvarske službe u funkciju. Temeljem nedavnih primjera katastrofalnog požara te neodrživih i kriminalnih radnji na području Parka, jasno je da će svi ostali napori biti uzaludni, ako se u što kraćem roku na osigura nesmetano funkcioniranje temeljnih zaštitarskih aktivnosti unutar Parka prirode Hutovo blato.
Poštovani sudionici radionice o ekološkim komponentama projekta Gornji horizonti, šaljem Vam prijedlog zaključaka s radionice te Vas molim za komentare i prijedloge.
Zahvaljujem na suradnji!
Srdačan pozdrav,Zoran
Zoran Mateljak
Project coordinator
Freshwater Unit
WWF Mediterranean Programme Office
1. U dosadašnjem sagledavanju problematike upravljanja vodnim slivovima Neretve i Trebišnjice dane su indicije da je moguće osigurati zaštitu prirodnih vrijednosti Hutovog Blata, ali i osigurati korištenje voda u energetske i privredne svrhe uz poštivanje odgovarajućih mjera.
2. Nažalost, zbog nedovoljnog poznavanja ovog izuzetno kompleksnog ekosistema, a vjerojatno i zbog promjene u biotopu, uočeno je zabrinjavajuće narušavanje ekosistema Parka prirode Hutovo Blato (u kasnijem tekstu HB). Vrijednost HB prepoznata je od strane svjetske javnosti, te je briga za očuvanje ovog ekosistema postala briga programa WWF MedPO – očuvanje vodenih (protočnih) ekosistema u Dinarskom području. Provedena istraživanja zadnjih godina su pokazala da je do narušavanja prirodnih vrijednosti HB došlo zbog smanjenog dotoka svježe vode, uglavnom zbog niza zahvata u utjecajnom prostoru provedenih unatrag zadnjih nekoliko desetljeća. Najveći dio stručne javnosti je suglasan da za čuvanje prirodnih vrijednosti HB hitno treba osigurati dodatne količine kvalitetne vode. Procjene govore o nekoliko metara kubnih na sekundu (približno 5 m3/sec) uz održavanje postojećeg vodnog režima.
3. Na radionicama na temu „Usuglašavanje rješenja i aktivnosti za osiguranje ekološki prihvatljivih protok vode za Hutovo blato“ održanim u 2010. godini razmatran je niz mogućih rješenja za osiguranje potrebnih količina vode, od kojih su dva predložena kao realna. U cilju njihove realizacije provedena su dodatna istraživanja i pripremni radovi.
4. U slivnom području Trebišnjice trenutno se vode aktivnosti oko dodatnog korištenja voda ovog sliva u hidro energetske svrhe, pri čemu je HE Ombla čini se neposredno pred realizacijom, HE Dubrovnik II je poodavno u visokom stupnju pripremljenosti, a za HE Dabar je u fazi izrada Studije utjecaja na životnu sredinu/okoliš.
5. Kod svih ovih zahvata treba voditi računa o činjenici da je cijeli prostor ovog ekološki izuzetno osjetljivog sliva pokriven u velikoj mjeri podacima koji su stari i po nekoliko desetaka godina. Unatrag par godina napravljena su i neka dodatna istraživanja od strane WWF i dobivena su dodatna saznanja koja samo potvrđuju kompleksnost ovog ekosistema i pozivaju na dodatni oprez kod svih zahvata. Unatrag dvije godine HET također provodi detaljna hidrološka istraživanja. Rezultati obaju istraživanja će doprinijeti da se u velikoj mjeri popune praznine u poznavanju ovog ekosistema.
6. Vrijedna je činjenica da se u sklopu projekta financiranog od strane GEF/WB radi na izradi Plana upravljanja vodnih slivova Neretve i Trebišnjice, čime bi se trebalo osigurati održivo upravljanje ovim slivovima i olakšati donošenje odluka o mogućim zahvatima.
7. Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da se upravo radi na izradi Studije utjecaja na životnu sredinu HE Dabar (u daljnjem tekstu Studija), zajednički je stav/zaključeno je/ da svi oni koji imaju bilo kave podatke i saznanja o ovom području iste stave na raspolaganju se izrađivaču Studije. Također su pozvani svi, koji imaju bilo kakvu dilemu ili saznanje o mogućem negativnom utjecaju buduće HE Dabar na ekosistem to saopće izrađivaču Studije, kako bi mogao predvidjeti odgovarajuće mjere. U toku izrade, nakon što izrađivač detaljnije sagleda cijeli prostor organizirat će se „brain storming“ sa zainteresiranima odnosno s onima koji žele i/ili mogu doprinijeti kvalitetnom rješenju.
8. Ocjenjuje se korisnim da se prije slanja Studije na javnu raspravu postigne konsenzus s zainteresiranim dijelom javnosti, pri čemu sudionici ove radionice planiraju tim nastojanjima dati punu podršku.
9. Kako će do realizacije projekta u prostoru proći neminovno još nekoliko godina, preporuča se svim stranama da nastave s intenzivnim istraživanjima, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita ovog kompleksnog ekosistema, a u isto vrijem osiguralo i ekonomsko iskorištavanje ovog bogatog potencijala. Također se preporuča i dalje uključivanje zainteresirane javnosti u procese odlučivanja u cilju pronalaženja rješenja koja su gospodarski, društveno i ekološki prihvatljiva.
10. Poziva se projekt GEF da u izradi Plana upravljanja riječnim slivovima Neretve i Trebišnjice vodi računa o novim spoznajama i planiranim zahvatima. Poziva se vodstvo projekta da predstavi do sada učinjeno zainteresiranima, odnosno da se aktivno uključi u buduće rasprave i dogovore.
11. Potrebno je žurno pristupiti revitalizaciji močvarnog ekosustava u Parku prirode Hutovo Blato, te stvoriti održive mehanizme finaciranja provedbe mjera ublažavanja posljedica promjena vodnog režima Hutovog blata. WWF je pokrenuo aktivnosti u smjeru održivog finaciranja Parka prirode Hutovo blato izradom studije „Plaćanje za usluge ekosustava“ (Payments for Ecosystem Servces – PES).
12. Od največeg je značaja žurno djelovati na osiguranju zaštite područja kroz vraćanje lovočuvarske službe u funkciju. Temeljem nedavnih primjera katastrofalnog požara te neodrživih i kriminalnih radnji na području Parka, jasno je da će svi ostali napori biti uzaludni, ako se u što kraćem roku na osigura nesmetano funkcioniranje temeljnih zaštitarskih aktivnosti unutar Parka prirode Hutovo blato.