Prepreka na rijeci Savi
Postano: 26 svi 2013, 20:49
Za rijeku Savu, većinom nizinsku rijeku, imamo mišljenje da nema većih prepreka za plovidbu sve do tamo negdje u brdima i planinama Slovenije, gdje je za očekivati da se javljaju slapovi, vodopadi i slične prepreke.
Sava je plovna 600 km, do Siska, za brodove većih dimenzija i gaza do 2 m pri srednjem vodostaju. Malo je iskorištena za prevoz tereta i riječni saobraćaj, a u zadnje vrijeme pokušava se na njoj oživjeti turizam i plovidba turističkim putničkim brodovima.
O njoj je toliko toga napisano da nema potrebe da prepisujem tuđe podatke koje i sami možete pronaći. Ali ovo nećete pronaći što vam želim prikazati.
Svojim Olimpom (malim riječnim remorkerom koji imam) mogao bih ploviti i od Siska do Zagreba pri nekom ljetnom srednjem vodostaju da nije jedna velika prepreka na samom riječnom ulazu u Zagreb kod toplane.
Tu su raniji graditelji koji su nivelirali tok rijeke prilikom njegovog uredenja, napravili naglo snižavanje razine toka. Svojevrsnu stepenicu koja je dužine preko pedeset metara. Ta stepenica u vidu dugog slapa snižava riječni tok, prije bih rekao da ga lomi, za nekih oko 8 metara.
Ne bi to bilo ništa čudno za riječni tok, ali kako je uradeno i kako to rijeka dalje doradi, predstavlja nepremostivu prepreku za plovidbu bilo uzvodno ili nizvodno.
Cijelo područje koje naglo snižava tok rijeke, prekriveno je kamenjem, djelovima armiranoga betona iz kojega vire željezne šipke prijeteći svojim stršenjem svakome tko bi se htio spustiti kajakom niz tu stepenicu.
Ovakvu prepreku se može savladati jedino za vrlo visokoga vodostaja rijeke, kada on prelazi 600 cm. Tada se voda raširi od nasipa do nasipa znatno proširujući riječni tok i produbljujući podrucje ove stepenice.
Sama stepenica tada nestane u količini vode, jedino se na površini vode vide snažne turbolencije u vidu virova i bukova. Tada se može proći ta stepenica.
U to vrijeme i gromade armiranoga betona sa svojim željeznim šipkama postaju bezopasne, potopljene duboko ispod površine vode.
Godišnje ima svega nekoliko dana kada se može preko ove prepreke. To je ujedno i bio razlog zašto sam Olimpa vezao u Sisku, a ne njime išao do Zagreba. Jednostavno bih bio zarobljen veći dio godine na prostoru od 3-4 km koliko bih svega mogao ploviti u Zagrebu. Dalje bi me plitkost rijeke sprečila u plovidbi.
Pored ove prepreke kod Zagreba, postoji slična kod slovenskog mjesta Catež ob Savi, gdje je vršeno korigiranje nivoa toka rijeke.
Onima koji planiraju neke buduce plovidbe prema Zagrebu ipak savjetujem da pristanu u rijeci Kupi u Sisku, a dalje mogu drugim prevoznim sredstvima za Zagreb.
Sava je plovna 600 km, do Siska, za brodove većih dimenzija i gaza do 2 m pri srednjem vodostaju. Malo je iskorištena za prevoz tereta i riječni saobraćaj, a u zadnje vrijeme pokušava se na njoj oživjeti turizam i plovidba turističkim putničkim brodovima.
O njoj je toliko toga napisano da nema potrebe da prepisujem tuđe podatke koje i sami možete pronaći. Ali ovo nećete pronaći što vam želim prikazati.
Svojim Olimpom (malim riječnim remorkerom koji imam) mogao bih ploviti i od Siska do Zagreba pri nekom ljetnom srednjem vodostaju da nije jedna velika prepreka na samom riječnom ulazu u Zagreb kod toplane.
Tu su raniji graditelji koji su nivelirali tok rijeke prilikom njegovog uredenja, napravili naglo snižavanje razine toka. Svojevrsnu stepenicu koja je dužine preko pedeset metara. Ta stepenica u vidu dugog slapa snižava riječni tok, prije bih rekao da ga lomi, za nekih oko 8 metara.
Ne bi to bilo ništa čudno za riječni tok, ali kako je uradeno i kako to rijeka dalje doradi, predstavlja nepremostivu prepreku za plovidbu bilo uzvodno ili nizvodno.
Cijelo područje koje naglo snižava tok rijeke, prekriveno je kamenjem, djelovima armiranoga betona iz kojega vire željezne šipke prijeteći svojim stršenjem svakome tko bi se htio spustiti kajakom niz tu stepenicu.
Ovakvu prepreku se može savladati jedino za vrlo visokoga vodostaja rijeke, kada on prelazi 600 cm. Tada se voda raširi od nasipa do nasipa znatno proširujući riječni tok i produbljujući podrucje ove stepenice.
Sama stepenica tada nestane u količini vode, jedino se na površini vode vide snažne turbolencije u vidu virova i bukova. Tada se može proći ta stepenica.
U to vrijeme i gromade armiranoga betona sa svojim željeznim šipkama postaju bezopasne, potopljene duboko ispod površine vode.
Godišnje ima svega nekoliko dana kada se može preko ove prepreke. To je ujedno i bio razlog zašto sam Olimpa vezao u Sisku, a ne njime išao do Zagreba. Jednostavno bih bio zarobljen veći dio godine na prostoru od 3-4 km koliko bih svega mogao ploviti u Zagrebu. Dalje bi me plitkost rijeke sprečila u plovidbi.
Pored ove prepreke kod Zagreba, postoji slična kod slovenskog mjesta Catež ob Savi, gdje je vršeno korigiranje nivoa toka rijeke.
Onima koji planiraju neke buduce plovidbe prema Zagrebu ipak savjetujem da pristanu u rijeci Kupi u Sisku, a dalje mogu drugim prevoznim sredstvima za Zagreb.