Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Pokušaj da "uredimo" trenutne Zakone i Pravilnike

Moderatori/ce: emin,AlaS,zlaja,svirac,Kovach

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la montana » 17 svi 2011, 01:00

Seha je napisao/la:Interesuje me nesto prije rata je Trebisnjica poribljavana kalifornijskom pastrmkom koja je licila na stealhede mi smo je lokalno zvali "bjelka" ta riba kad je zakacis iskace iz vode vise puta.. Ti bi Montana trebao znati o kojoj vrsti je rijec na sebi je imala onu takozvanu duginu boju po bokovima ostalo snijezno bijele krljusti. Dali je u pitanju samo genetska nijansa neznam ali ta riba nema bas puno slicnosti ni vizuelno ni temperamentom sa ovom kalifom koju danas gledamo u nasim vodama. Ja sam uvijek vise bio za ciprinide il takzvane pametne ribe <jelmekotrazio>
Genetska varjanta svakako, ali znatno cisca od one koju mi u zadnje vrijeme vidjamo i zovemo kalifa. Tako u stvari i izgledaju prave, divlje kalife. Srebrenaste sa ljubicasto-crveno-plavim bokovima. Pri uzimanju u ruku, sitne krljusti koje se otkace svijetle na bijelo. Kada uzme muhu skace po nekoliko puta iz vode i po metar. Ono sto se pusta kod nas u vode su degenerici, koji nemaju nikakva svojstva originalne ribe. Sto se tice slicnosti i razlika sa steelheadom, dok su male, izgledaju identicno. Stari steelheadi su izduzeni i njihova bocna duga je vise crvene boje. Srebrenkasti su na pocetku plivanja uz rijeku, dok predkraj puta nesto potamne. Za vrijeme tog puta ne jedu, ali ujedaju sve okolo. Kalifa u starosti ima tendenciju debljanja, a jezerski primjerci uz puno hrane se zaokrugle kao saran kapitalac. Mislim da kod nas nema steelheada, mada sam cuo price da je nakon poribljavanja Fojnice, kompletna populacija nestala.

Problem poribljavanja na "nas" nacin je sto se u vodu pusta riba odrasla u bazenima i hranjena koncentratom i hljebom, bilo da se radi o kalifi ili potocari. takva riba nije u stanju da opstane u divljini i lako se izlovi za mjesec dva. O reprodukciji da ne govorimo, jer je rijedak uspjesan mrijest. Najsavremenije metode poribljavanja se vrse ribom koja je odgojena u poludivljem okruzenju. To je skup proces, ali rezultati su neuporedivo bolji. Riba se naucila sama hraniti od pocetka, jedino je bila zasticena od prirodnih neprijatelja. Samo takav pristup ce dati prave rezultate, dok je sve drugo samo rizik i bacanje para.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."


Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi: 6108
Pridružen/a: 19 lip 2006, 00:14

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 17 svi 2011, 11:57

To je to majstore. E haj sad da dokucimo i ovu enigmu. Znas za one salmonoide sto sam pisao da su ih zvali guta koje su plivale Trebisnjicom prije izgradnje hidrocentrala. One su dok je rijeka u popovom polju plavila podrucje tu bile jedan dio godine i hranile se gaovicama. Nakon dolaska susnog perioda migrirale prema izvoru Trebisnjice gdje su se mrijestile.. Imale su zaobljenu formu i otud i naziv guta. Bile su snijezno bijele i sve mi to nekako mirise na steallheadom jer i on ima tendenciju migracije.
Nakon izgranje hidrocentrala i betoniranja korita rijeke kroz popovo polje nestalo ih je bas kao i glavatice u neretvanskim akumulacijama.
Nemogu doci do fotografija uzeo sam interviju mozda sa jednim poznatim ribarom iz mog kraja (Ejubom Karamehmedovicem) koji mi je ispricao pricu gdje su ih ikako lovili. Srocicu tu pricu na papir kad se uhvati vremena ;)
slika

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la montana » 17 svi 2011, 16:25

Hajde vidi ima li kakvih slika, pa makar i starih. Da je moguce da smo uvezli steelheada ne sumnjam. Posebno je interesantno to sto je ta riba nestala usljed podizanja brana. Kako rekoh, steelhead ne jede nista u rijeci, vec ide nizvodno do mora ili nekog jezera. Slicno morskoj pastrmci gore kod vas. U Jadranu ne mogu opstati zbog visoke temperature vode, bas kao ni lososi. Mozda je moguce da je gore kod vas, ta riba pronalazila utocista u dubokim pecinama? Procitah da su neki endemi to isto radili, tako da iduci za njima bi imala i neki izvor hrane? Ovo je sve pretpostavka, pa molim da niko ne uzima kao potvrdjenu informaciju.

Ako je ovo gore u pitanju, mozda bi mogla da bude neka prilagodba, cemu su salmonidi vicni, tj. imaju genetske predispozicije. Generalno, salnonide dijelimo u 5 familija, a najzastupljeniji predstavnici po grupama (familijama) su:
- potocara
- kalifa
- zlatovcica
- lipljen
- mladica

Srodnici, tj. varjante, nase potocare su: jezerska, zubatak, mekousna, glavatica, morska, atlanski losos i jos par nama dalekih. Sve ove ribe imaju "gen" migracije, negdje vise, negdje manje izrazen. Mnoge od pobrojanih se mogu i ukrstati (hibridizacija) sto dovodi do genetskih poremecaja i vecinom neplodnih potomaka. Mekousna i losos su relativno se udaljili (genetski) pa za sada izbjegavaju hibridizaciju.

Sada da ukratko prepricam jednu od teorija koja se u zadnje vrijeme najcesce vrti u naucnim krugovima ovdje po Americi. Ovolike podvrste su nastale usljed izoliranosti nastale zadnjim ledenim dobom, kada se vecina rijeka i jezera u unotrasnjosti zaledila u potpunosti li djelimicno. Recimo tada je vecina potocare sisla u mora oko usca rijeka koje su uticale u mora. Voda je tu bila znatno manje slana i omogucavala je opstanak, a u proljece i ljeto, kada se led topio ulazile su u rijeke na mrijest. Rijeke koje nisu ledile u potpunosti (kao Neretva i jos neke zbog uskih kanjona i duboke vode, te podzemnih vrela nezaledjene vode) su omogucavale opstanak dijela populacije koja nije uspjela pobjeci. Tipican primjer je mekousna pastrmka. Ona je morala da prilagodi svoj nacin zivota tadasnjim uslovima. To se ocituje u nacinu njenog zivota i izgledu. Naime, usljed zaledjivanja, morala je svoj mrijest da pomjeri za proljece, tj. mladj nebi uspjela da opstane preko zime u plicoj vodi uz obalu jer se ona ledila. Istovremeno, njen obicaj da vrijeme provodi na dnu dubokih virova, hraneci se skoro 95% larvama musica, doveo je do deformacije (prilagodbe) celjusti takvim uvjetima ishrane. Odsustvo sitne ribe kao hrane dovelo je do krzljanja zuba. Posto je sezona suhe muhe bila veoma kratka, izgubila je skoro potpuno potrebu za hranjenjem na povrsini.

Ostatak "familije' koji je dospio do Jadrana se uglavnom ponasao kao danasnje morske pastrmke na sjeveru Europe. Medjutim, i tu je doslo do raslojavanja, gdje je jedan dio "odlucio" ostati u donjim tokovima (zubatak) gdje je bilo dovoljno hrane u vidu sitnijih ribica. U slucaju zubatka, njegov nacin ishrane je "trazio adekvatan alat", tj. izrazenije zube. Jedan ogranak tih salmonida je uvidio da pri mrijestu, daleko gore uzvodno, susrece mekousnu pastrmku, ribu koja je bila relativno lak plijen jer obitava na sredini dubokih virova i nikako ne trazi zaklon ispod stijena pri opasnosti. Pri popustanju leda, ova grupa se odlucuje ici sve vise uz vodu, za sto je bila potrebna velika kolicina energije, koju je ta riba mogla dobiti iskljucivo hraneci se mekousnom pastrmkom, koja je bila jedini pristojan izvor hrane. Zbog tih "predalekih" izleta, nije bilo vremena za povratak u more, mada je povratka bilo, pa je novi rod salmonida sve cesce ostajao u gornjem toku. Za ishranu krupnom ribom potrebni su jaki zubi i velika usta, te adekvatna maskirna "uniforma". Ova teorija kaze da je tako nastala specijalizirana podvrsta potocare -glavatica.

Preostali dio potocara je nastavio ustaljenu semu rada, kruzeci jadranom i sredozemljem. Vecina ih je, prestankom ledenog doba i otopljavanjem vode izumrla, dok se u rijetkim hladnim rijekama koje uticu u sredozemlje odigrala slicna prica kao u nasoj Neretvi, ali sa drugim podvrstama. Cak imamo i neke endemske pastrmke u Maroku, na Bliskom istoku, Turskoj, Albaniji i Grckoj. Morska potocara, po ovoj teoriji, je u stvari ista ona morska pastrmka sa sjevera. Ako pogledamo ponasanje morske pastrmke danas u sjevernim morima, te njeno obitavanje skoro non-stop na uscima rijeka, te zamislimo da se temperatura vode digne za recimo desetak stepeni, lako mozemo zamisliti kako su zavrsile sredozemne morske pastrmke. Atlanski losos, za razliku od morske pastrmke se odvazio i putovao dalje otvorenim morem, te tako nastanio kompletnu obalu sjeverne europe pa sve do americke sjeveroistocne obale, dok je pastrmka najdalje stigla do Islanda.

Slicna prica se jos uvijek desava u Americi sa kalifom i njenim srodnicima. Posto je u Americi klima na sjeverozapadnoj obali jos uvijek slicna onoj sa kraja ledenog doba, salmonidi jos uvijek migriraju. Jos uvijek imamo steelhead iz mora, ali i kalifu koja je ostala u rijekama. Na zapadnoj obali postoji i njihova varjanta kalife, cutthroat pastrmka, koja je ostala u dubokim rijekama i jezerima. Ovamo se desila jos jedna bitna pojava, a to je izdizanje planinskog masiva Stjenovitih planina, koja je zauvjek podijelila cutthroat pastrmke na Yellowstonske (sliv prema Mississipiju i Mexickom zalivu) i Zapadno-padinske (sliv prema Pacifiku). Kalifina familija je znatno bliza medjusobno, ali da se radi o definitivno drugim vrstama dokazuje cinjenica da pri hibridizaciji daju neplodne potomke.

Familija zlatovcica spada u praistorijske salmonide koji su u vecini ostali unutar kopna u dubokim jezerima. Njena mogucnost da se razmnozava u stajacoj vodi potpuno isto kao i u tekucoj, je bila kljuc uspjeha. Nacin ishrane najmanje ukljucuje povrsinsko hranjenje i vecinom se odvija ispod povrsine, kao kod nase mekousne. Pradomovina zlatovcica je sami sjever i visoka planinska jezera. Podvrste su potocna, jezerska, Dolly Varden, Bull trout, Lake trout i ogroman broj jos neispitanih sibirskih podvrsta. Hibridizacija uz neplodni podmladak je moguca, ali nema hibridizacije sa familijom kalife ili potocare.

Lipljen i mladica su veoma stare vrste koje imaju slicnu pricu kao mekousna i glavatica. Lovac i plijen koji su u nase vode dosli preko nekadasnjeg Panonskog i Crnog mora i ko zna kojih drugih sa terena iz Azije. Po ovoj teoriji, tamo je ledeno doba bilo nemilosrdnije i vracalo se nekoliko puta, te usljed topljenja ogromnog leda je doslo do prokopavanja kanala i oticanja Panonskog mora, tako da su ova dva bisera medju salmonidima morali da nadju nova stanista. Lipljen je vjerovatno trpio preobrazaj u uslovima slicnim mekousnoj, dok je mladica, poput glavatice, isla za svojim plijenom. Lipljena ima nekoliko vrsta. Arkticki, Bajkalski i ovaj nas, a isto tako i mladice. Osim nase, dunavske, imamo i rusko-mongolskog tajmena, te kinesku, koreansku i nekoliko japanskih mladica. Zanimljivo je da dunavska i rusko-mongolska ne migriraju u more, dok ostale da. Teorija objasnjava to kao rezultat toplih rijeka. Jos zanimljivija cinjenica je da hibridizacija dunavske i rusko-mongolske varjante, iako najslicnije, daje neplodnu mladj dok dunavska sa japanskom (migrirajucom) daje plodnu mladj. Kineska i koreanska su pred izumiranjem i vec odavno nisu vidjeni primjerci ovih vrsta. Razlog je bio, navodno, osim pretople morske i rijecne vode, prekomjerno zagadjenje i nekontroliran izlov.

Eh, sad ponovo napominjem, ovo je nova, jos nedovoljno ispitana i nedokazana teorija. Meni se cini da ima dosta rezona u njoj, a htio sam je podijeliti sa vama da malo podstaknem mastu i oslobodim nas od ustajalog razmisljanja koje su nam tek tako dali zdravo za gotovo. Ne zamjerite na greskicama u tekstu jer pisem iz glave, a umorio sam se da bih jos sad onovo citao.

Cilj mi je bio pokazati da je Ihtiologija ziva nauka, te da jos ima ljudi kojima je stalo da objasne malo vise o ribi nego, kako moj uvazeni kolega Seha rece:"...ukusne i neukusne, sa puno ili malo kostiju..."

Bistro!
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi: 6108
Pridružen/a: 19 lip 2006, 00:14

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 17 svi 2011, 17:19

Jako interesantno stivo svaka cast Monty na ovoj recenziji <championvanja>
Hocemo li sta o temi tj zakonu odosmo mi podaleko od nje ;)
slika

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi: 4867
Pridružen/a: 16 ožu 2009, 18:16
Lokacija: USA

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la montana » 17 svi 2011, 18:14

Ma i ja sad skontah da sam daleko od teme! <jelmekotrazio> Inace se drzim zadatog! <valjanjeodsmijeha>

Jesmo li skontali ko ce prijedloge svrstavati u zakone onako, pravnicki?

Jos jedan prijedlog. Mislim da treba uvrstiti obavezno pustanje ribe koja je slucajno uhvacena. Mislim na ribu koja nije uzela udicu ustima ili neposredno okolo. I obavezno pustanje ribe koja je uhvacena lovom nekim od diskutabilno ispravnih metoda. Posebno ovdje mislim na lov plovkom na hljeb ili crva i izlov salmonida. Na naslovnoj imamo primjer pastrmke od 9kg na hljeb na Drini. Mislim da hljeb spada u zive mamce ili one dobivene preradom istih. Veliki je problem lova ciprinida na salmonidnim vodama upravo zato. Da bi izbjegli strogo definiranje voda na ove ili one, mislim da je fair play da se riba slucajno uhvacena pusta. Slicno kao u lovu. Ako lovimo divlju svinju, ne puca se na srndaca...
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."


Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi: 6108
Pridružen/a: 19 lip 2006, 00:14

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 17 svi 2011, 21:12

Zakon kaze ribolov salmoida dozvoljen iskljucivo vjestackim mamcima znaci varalice i muhe. Hlijeb je organski mamac i dozvoljeno je loviti samo ciprinide sa njim i slicnim mamcima.
Slazem se sa tobom da slucajno ulovljene ribe treba osloboditi ali to pustanje dobro formulisati da nebude kao do sada " progutala jarane morao sam je ubiti". Naglasiti u zakonu da se riba mora osloboditi udice nedizuci je iz vode na suho i ako je duboko progutala da se otkine struna sto blize ustima..
U svim slucajevima treba sastaviti i ostetni nalog za cijenovnikom ostetnog naloga za nedorasle i kapitalne primjerke..

Sto se tice pravnickog formulisanja mislim da je Kova po tom pitanju najjaci od nas ;)
Koa buraz kad sve ovo sredimo hoces li ti da formulises prijedloge.

Takodje bi skrenuo paznju da je zalosno da se niko osim nas trojice nije ukljucio u ovu raspravu.. Nekontam valjda im je i ovaj zakon ok.
slika

Avatar
@ldin
Nobelovac
Postovi: 1253
Pridružen/a: 02 ruj 2010, 22:44

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la @ldin » 17 svi 2011, 21:39

ma ja nisam stigao ni do pola , sa čitanjem ...
Starost počinje kad kajanje zamijeni snove !!!

Avatar
Kovach
Nobelovac
Postovi: 1493
Pridružen/a: 13 kol 2006, 14:17
Lokacija: Jablanica

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Kovach » 17 svi 2011, 22:41

Nikakav problem Seha jarane sve sto mogu. Samo da kazem da se Soha sam ponudio i da sam mu vec poslao na PP ove prijedloge. Valjda covjek pokusava sastaviti neki prijedlog pa ce onda objaviti. Monty druze potpisujem svaku rijec!

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi: 4759
Pridružen/a: 30 stu 2009, 19:17
Lokacija: Svedska

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la rusko » 18 svi 2011, 03:11

Kada su u pitanju sume, postoje pravila... posjeces izvjestan broj stabala i duzan si da zasadis isto toliko ili vise novih... i to ne bilo kog stabla vec u skladu sa ekosistemom...

Kod ribolova je malo drugacije - "poribi i pohvataj, pa opet poribi... i to sa ribom koja je jeftina, brzo raste i halapljiva pa se lako lovi" bez obzira kako ce to uticati na ekosistem... posebno je cudno da se dozvoljava pravljenje ribnjaka koji imaju protok direktno u rijeku bez filtera... (govorim o stanju na terenu, iako u zakonu postoje neke odredbe)

Trebalo bi malo pojacati dio zakona koji se bavi ekologijom rijeke... zasto ne navesti da je "korisnik" duzan da recimo minimalno 4 puta godisnje uradi studij kvalitete rijeke (mislim da je to clanak 12 - ribarska osnova)... da vlasnik ribnjaka mora garantovati da ispustna voda iz ribnjaka u rijeku zadovoljava potrebne kriterije (mozda cak i navesti na koji nacin ce se filtracija ili mozda talozenje obaviti prije ispusta)...i da redovno predaju raport onima iz clana 48...
slika slika

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi: 6108
Pridružen/a: 19 lip 2006, 00:14

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 18 svi 2011, 09:49

@ldin je napisao/la:ma ja nisam stigao ni do pola , sa čitanjem ...
Majstore kako citas ako ti gdje nesto bazdi slobodno kreni od toga kasnije cemo to staviti kom clanu zakona pripada. I ja sam tako krenuo dodjem do pola zaboravim gdje sam vidio nelogicnost zakona pa haj opet.
slika

Avatar
zlaja
Nobelovac
Postovi: 4831
Pridružen/a: 17 sij 2007, 20:39

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la zlaja » 10 vel 2012, 22:41

Pitanjce
Da li je ovo zakon drito iz EU ili mi tek trebamo kao što je npr. uradila Srbija da usaglasimo zakonik sa zakonom EU ?

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi: 4759
Pridružen/a: 30 stu 2009, 19:17
Lokacija: Svedska

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la rusko » 10 vel 2012, 22:53

To najcesce ide tako da se objavi na EU nivou, onda se oglasi na drzavnom nivou, pa preradi na regionalni i onda napokon lokalni nivo... onda ga prihvate rukovodeci organi i usklade sa ostalim strankama, npr. sindikatima... i tek onda postaje vazeci...

Medjutim posto BiH nema ni isprdak od puta u EU, nista od toga zadugo nece biti vazece kod nas, vec ce biti kako "Amidza von Chemerich" kaze...

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=2oijEbU_-xc&t=1m[/youtube]
slika slika

Avatar
zlaja
Nobelovac
Postovi: 4831
Pridružen/a: 17 sij 2007, 20:39

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la zlaja » 10 vel 2012, 23:04

Šuškalo se o tome kako je zakonik Srbije usaglašen i spreman za EU,pa su ribolovci iz Hrvatske zakukali za basom jer je strana vrsta koja se ubija itd. uglavnom taj neki zakon o slatkovodnom ribolovu EU su dužni uvesti svi koji žele penetrirati u EU...
BIH leti sa mnogim zakonima iz razni sfera da budu spremni za penetraciju, da li će naš zakon doći na red i kad ?Opet će se desiti suha prepiska i opet će koljači imati rupe i opet...jebaji ga...

Odgovori

Natrag na “Zakoni i Pravilnici”