Musicarski stap

Moderatori/ce: emin,rusko,Kovach,angler

Odgovori
Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Musicarski stap

Post Postao/la angler » 26 stu 2011, 20:35

Na početku da se ukratko osvrnemo na istoriju upotrebe i razvoju štapova. Upotreba štapova u ribolovu datira još od starih vremena, ali će mo se ovdje kratko osvrnuti na istoriju savremenijih mušičarskih štapova. Krajem 17. i početkom 18. vijeka u Velikoj Britaniji ribolovci su zakljućili da bambus ima izvanredne osobine te da može poslužiti u ribolovu dosta bolje od dotadašnjih lijeskovih ili vrbovih štapova. Sredinom 19. vijeka u Pensilvaniji (USA) je napravljen štap od bambusovog drveta koje je cijepljeno u dugačke tanke trougaone i konusne trake koje su u snopu od po šest ili osam komada ljepili zajedno čineći jednu cjelinu. Drška tih štapova se pravila u početku od nekog ukrasnog drveta, a kasnije od pluta. Takvi štapovi se i danas proizvode i veoma su cjenjeni ali i skupi. Godine 1948. poznata američka firma Fenwick pravi prvi štap od staklenih vlakana, takozvani fiberglas. Dobre osobine fiberglsa su te da je održavanje tih štapova dosta lakse nego kod štapova od bambusa, a i cijena je kasnije bila dosta pristupačnija te su mnogi mogli sebi priuštiti to zadovoljstvo. Mana im je ta sto su ipak bili malo teži ali izdržljivi. Štapovi od grafitnih vlakana su bili prvi put predstavljeni početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Kao i štapove od staklenih vlakana te mušičarsku šnjuru i konusni predvez, Fenwick je firma kojoj možemo zahvaliti za izum grafitnih štapova. Preciznije rećeno, tvorci su bili Tim Grennan i Jim Green koji su tad radili u Fenwicku. To je bila senzacija obzirom da su ti štapovi veoma lagani, tanki, dosta jaki pomoću kojih je rukovanje šnjurom postalo pravo uživanje. Ukratko rećeno, istkana platna od grafitnih vlakana se rolaju preko konusnih šipki, utapaju u smolu i pod pritiskom na zidove štapa da bi višak smole iscurio, zagrijavaju na određenu temperaturu. Tad su se počeli proizvoditi dosta jaki i dugački štapovi pa se tako mušičarenje prenijelo i na more. U zadnje vrijeme se koriste boronska vlakna u kombinaciji sa grafitnim, a sve to da bi štapovi bili što lakši i da bi kontrola šnjure bila što bolja. Ako vidite da negdje pise Boron to ni u kom slucaju ne znaci da je stap od Borona vec da je mali procenat pomjesan sa grafitom.
Međutim, razlika postoji u grafitnim štapovima jer izrada blanka od vrhunskog grafitnog platna je veoma skupa. Danas postoji dosta plagijata i moramo biti veoma oprezni kod kupovine štapova. To se najvise odnosi na Sage stapove koji su itekako popularni. Zato je najbolje pri kupovini svog prvog štapa povesti sa sobom nekog ko već ima iskustava ili kupovati kod ovlastenih dilera. Preko interneta ako se planira kupiti stap, najbolje posjetiti link proizvodjaca gdje ima spisak ovlastenih distributera.

Vrsta blanka ima svoj standard koji se označava prema jačini grafitnih vlakana sa Mio PSI (Pound Per Square/Inch) što znači “Miliona Funti po kvadratnom Inču” pa tako imamo:
- Low Modus ili LM – 30-38 mio PSI
- Intermediate Modus ili IM – 39-49 mio PSI
- High Modus ili HM – 50-59 mio PSI
- Ultra High Modus ili XM – 60-69 mio PSI
I ovdje vreba zamka u koju su se uhvatili i sami proizvođači koji su koristeći veći modus pravili lakše štapove tankih zidova blanka sa odličnim karakteristikama ali zato veoma krte. Poslije su rijesili taj problem koristeci razne vrste smola. Jeftiniji, takozvani grafitni štapovi, se rade u kombinaciji grafit-fiberglas, su ustvari štapovi od fiberglasa koji su oplemenjeni grafitnim vlaknima te daju bolje krakteristike. I naravno u novije vrijeme dosta paznje se posvecuje smolama koje se koriste za vezanje grafita.
Sad da vidimo kakvih vrsta mušičarskih stapova ima i na šta treba obratiti pažnju prilikom odabira svog “ljubimca”. Imamo nekoliko osnovnih ali veoma bitnih stvari za uspješno mušičarenje i uživanje u njemu. Štap treba da nam bude produžena ruka i zato će mo dosta pažnje posvetiti upravo njemu.
Kao prvo to je klasa štapa koja nam govori o njegovoj jačini. Ona se određuje prema težinama šnjura koje su standardizovane oznakom AFTMA, što je skračenica za udruženje proizvođača mušičarskog pribora, o čemu je više rečeno u poglavlju o šnjurama. Klasu štapa odabiremo po tome koju ribu želomo da lovimo. Proizvode se od klase #000 pa do #15. Za ribolov u našim krajevima koriste se štapovi klase #2-6. Ako se lovi smuđ ili štuka mušićarskim priborom, za njih bi odgovarao štap klase #7-9. Za mladicu bi upotrebljiv bio štap klase #10-12 koji se upotrebljava za lov lososa. Za morski ribolov na tarpone, tune ili sabljarke koriste se štapovi jačine od #9-17. U sjevernim zemljama Evrope se koriste takozvani tradicionalni štapovi od klase 10 – 17# sa duplom i dužom drškom, takozvani dvoručni koje koriste u lovu lososa. U zadnje vrijeme isti stapovi i nacin musicarenja okupira i ostali dio svijeta Također mušićariti se može i loveći bijelu ribu kao što je crvenperka, bjelica, klen i sl. Za tu vrstu riba zadovoljio bi štap klase #00 ili #4. Obzirom da se na našim vodama najčešće lovi pastrmka, lipljen i klen, zadovoljavaju štapovi klase od #4 ili #5. Sa njima možemo loviti nimfama, vlažnim ili suhim mušica i manjim strimerima. Na nekim štapovima možemo naći oznake kao npr. #6 što znači da je štap namjenjen za šnjuru klase 6 ili možemo nači oznaku #5-6 što znači da je štap namjenjen za upotrebu šnjura klase 5 DT, a i klase 6 FW. To bi bilo ugrubo jer sve zavisi kakvu snjuru koristimo, kojeg proizvodjaca i kakava snjura odgovara odredjenom stapu tako da to nekadasnje pravilo sad i ne mora da znaci.
Divno bi bilo da za svaki vid ribolova imamo po jedan štap, ali pošto to sebi mogu priuštiti samo rijetki ljubitelji mušičarenja, zaljubljenici sa pličim đepom mogu sasvim biti zadovoljni sa jednim štapom klase #4/5 koji će ih veoma dobro služiti i pokriće večinu uslova na kojima se mogu nači tokom ribolova.

Sljedeće na šta trebamo obratiti pažnju je dužina štapa. Moramo uzeti u obzir na kakvim terenima ćemo loviti tj na kavim vodama – potocima, manjim rijekama, velikim rijekama ili jezerima. Znamo da nam za zabačaj mušice treba prostora iza leđa onoliko koliko je daljina zabačaja, osim u kolutnom zabačaju, ali sa njim ne možemo dostići velike daljine. Ako lovimo na potocima ili na rijekama koje imaju obale obrasle kojekakvim rastinjem, tu bi gornja granica dužine štapa bila od 6 do 7 stopa. Na manjim rijekama je dovoljan štap dužine 8.4 stope jer sa ribarskim čizmama možemo zagaziti prema sredini rijeke tako da sebi napravimo više prostora iza leđa, dok je na vecim rijekama ili jezerima potrebna dužina od 2,7m ili 9 stopa.
Treba u obzir uzeti i to koliko dijelova zelimo da ima štap. Iz dva dijela načešće prave stapove firme koje u ponudi imaju sve i svasta za ribolov, ali ako želimo da imamo štap za lakši transport onda nam višedjelni štapovi idu u prilog. Rade se kao trodjelni, četverodjelni, petodjelni pa i sa više dijelova. Tkođer se prave i teleskopski mušičarski štapovi ali dosta manje nego ostali. Kad smo već kod dijelova štapa prilikom odabira štapa moramo obratiti pažnju na sam spoj, a to znaći koliko duboko donji dio ulazi u gornji i da tom dužinom nasjedaju zidovi blanka jedan na drugi. Ako ne nasjedaju ćitavom dužinom jednako možemo primjetiti malo izlizaniji dio na koji najviše nasjeda. Takav štap ne treba uzimati.

Akcija štapa je takođe veoma bitna. Imamo tri vrste akcija štapova i to su:
1. Full flex, slow action, soft, parabolic - spori štapovi, parabolična akcija
2. Medium flex, medium stiff, moderate action - srednja ili poluparabolična akcija
3. Tip flex, fast action, stiff - vršna akcija, brzi štapovi

slika

Štapovi sa paraboličnom akcijom se koriste za plasiranje suhih ili površinskih mušica i za precizno zabacivanje obićno u kombinacoji sa DT šnjurom. Također je bitno ako ulovimo lipljena koji ima osjetljive usne da će biti raskinute udicom ako ga zamaramo štapom vršne akcije Parabolični štap je dobar za kolutni izbačaj.
Štapovi vršne akcije su dobri za daleke izbačaje ali su manje precizni. Za razliku od paraboličnih, štapovi sa vršnom akcijom tzv. brzi štapovi. Uhvaćenu ribu teže zamaramo i postoji šansa da se prije otkači ili prekine podvez, ali zato imamo bolju kontrolu nad ulovljenom ribom.
Srednja akcija je kao kompromis između dvije prethodne i obično se preporučuje početnicima ili za one ribolovce koji često idu na razne tipove rijeka. Možemo ih i nazvati univerzalne mada takvi štapovi u principu ne postoje. Ovo su tri osnovne vrste štapova mada neki poznatiji proizvođači prave štapove sa akcijama između poluparabolične i vršne i između poluparabolične i parabolične.
Da bi u toj šumi štapova znali odabrati onaj pravi za sebe, treba imati veliko iskustvo i tada odabrati ono što nam najviše odgovara. Znači da je odabir čisto individualan te su precizne preporuke nezahvalne. Za početnike bi u većini slučajeva bio idealan štap klase 4# ili 5#, poluparabolik, dužine od 240cm do 270cm ako govorimo o mušičarenju na ovim prostorima pastrmke, lipljena i klena.
Treba obratiti paznju i na balans stapa sa montiranim čekrkom i snjurom. Najbolje bi bilo kupovati štap u trgovinama gdje ima veći izbor jer, što je najvažnije, ako nam “ne leži” u ruci kako bi željeli, ništa nam ne znači pa iako je proizvod jedne od najpoznatijih firmi. Možda je najbolje uzimati štapove na poznatim sajmovima gdje su većinom stručnjaci koji nam mogu pomoći, a isti možemo i probati na bazenu.
Ništa manje važno je to kako su postavljeni provodnici (karike) na štapu. Gledajuči od drške prema vrhu štapa, prvi ili prva dva provodnika su dvostopalni sa ulošcima od keramike, SiC ili nekog drugog materijala. Ostali provodnici su dvostopalni tipa snake (zmijski) ili jednostopalni od nehrđajuče čelične žice. Kod nekih štapova imamo sve provodnike sa ulošcima kao prvi (vrlo rijetko). Važno je da li su provodnici vezani duž “kičme” blanka štapa. To možemo provjeriti na taj način što će mo donji dio šapa položiti na pod, vrh štapa držati u jednoj ruci, a drugom rukom savijati štap pritiščući njegovu sredinu prema podu. Ako pokušamo tako savijen štap rolati osjetićemo neki otpor. Na mjestu gdje savijen štap ne pruža otpor pokazuje sa koje strane je njegova kičma, a karike moraju tačno biti postavljene sa gornje strane blanka. Također, kada držimo štap za ručku i prodrmamo kratkom vertikalnom linijom, s tim da nam provodnici stoje ispod štapa, i poslije ga pustimo da se smiri, vrh nebi trebao da pravi krugove već vertikalnu liniju. Sve ovo je veoma bitno da bi prilikom zabačaja šnjure ista izgledala kao prava linija što nam omogučava precizne zabačaje.
Ručka i držač čekrka ne predstavljaju važne segmente u odabiru štapa i to je stvar ukusa odnosno koju kombinaciju je sam proizvođač stavio pa bi bilo neozbiljno odustati od dobrog štapa radi toga što držač čekrka nije sa umetkom od ružinog drveta. Ručke se prave od pluta ili pjenaste gume. Plutane ručke se rade u dva oblika i to su takozvana “cigara” oblik i čepasti oblik. Ručke u obliku cigare se obično stavljaju na štapove klase od 1-6#, a od 7# pa dalje se koriste čepaste ručke, mada i tu ima malih odstupanja. Držača imamo metalnih, grafitnih ili u kombinaciji sa plemenitim drvetom.
I na kraju podjela stapova za slatkovodno i morsko musicarenje. Osim jacine stapova razlika izmedju ove dvije vrste je u metalnim djelovima koji su otporni na morsku vodu, drzac cekrka i provodnici.

Zamori me ovaj experiment :456:

Ako sam se gdje zeznuo recite da ispravim :wink:

slika

slika

slika


Avatar
zlaja
Nobelovac
Postovi: 4838
Pridružen/a: 17 sij 2007, 20:39

Re: Musicarski stap

Post Postao/la zlaja » 27 stu 2011, 20:39

Uživao sam čitajući, hvala druže na ovako lijepom tekstu...znao sam da je fenwick ali nisam znao detaljnije dok ne pročita tvoj tekst.

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la angler » 27 stu 2011, 21:19

Nema na cemu drug. <titinpionir>
Nekad sam kupio gdje god sta procitam zanimljivo i skupljao pa objedinio. Ima jos toga vezano za stapove.
Izmedju ostalog, kad si spomenuo Fenwick, dvojica nazasluznijih za njihovu expanziju Tim Grennan i Jim Green, nakon prodaje Fenwicka prvo nekoj japanskoj firmi pa Abu Garciji koja se ujedinila sa Mitchel onda je uzeo Barkeley i na kraju neka Jarden Corporation (helem shebase Fenwicka skroz), su istu napustili da bi se u njihove prvobitne prostorije uselio niko drugi do Sage gdje je Jim Green poceo raditi i doveo Sage medju 3 najjace FF kompanije u svijetu. I danas je legendarni Fenwickov Iron Feather vrlo cijenjen stap (ne misli se na jednu noviju seriju). Tesko se nalazi na eBayu bolje reci nikako.
Ili jos nesto zanimljivo od nekih za koje ne bi nikad rekli, a to je (tvoj :wink: ) St.Croix. Kompanije koja ima dosta inovacija, izmedju ostalog da su prvi primjenili put-over sistem spajanja stapova umjesto put-in. Ili recimo spoj pomocu trna od kojeg Hardy ne odustaje ni sad. Zadnje je to da vec skoro dvije godine koriste najnoviju tehnologiju grafitnog platna (veci je fol u smolama) kupljenu od M3 sa kojim se tek sad busaju u prsa i Hardy sa Sintrixom i G.Loomis sa NRX i napucavaju duplo vece cijene svojih stapova od samog St.Croixa :mrgreen:
Ima i 4ta kompanija kome je poznati M3 prodao tehnologiju ali jos je ne nadjoh koja je :?

Avatar
Klenolovac
Piskaralo
Postovi: 223
Pridružen/a: 12 ožu 2012, 20:09

Re: Musicarski stap

Post Postao/la Klenolovac » 19 ruj 2013, 13:13

angler je napisao/la: doveo Sage medju 3 najjace FF kompanije u svijetu.
A koje bi to bile tri najjače kompanije u FF svujetu? Ne namjeravam kupovati, ništa toliko skupo, nego čisto sam znatiželjan.
Vidi gnjurca voda mu do koljena, kad dođe plima...

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la angler » 19 ruj 2013, 16:50

Kad se "ubacio" Sage medju 3 najjace znaci sad su 4.
Orvis, Winston, Hardy i Sage. Mogao bi se ubaciti i G.Loomis ali im vecina zamjera na "finalizaciji", a cijena im medju ove 4...licno ne vidim rezona.


Avatar
Klenolovac
Piskaralo
Postovi: 223
Pridružen/a: 12 ožu 2012, 20:09

Re: Musicarski stap

Post Postao/la Klenolovac » 19 ruj 2013, 19:11

Ja baš nešto i ne pratim te mušičaske trendove, ali neki dan kod "Brke" (koji inače nema brkove) u radnji, baš priča prodavac kako je držao štap od vodeće svjetske firme u FF-u i da nije baš ostao oduševljen. Pitam ga ja koja je to firma i kaže on Tomas-tomas. Kaže da je najskuplji štap za FF neki njihov model, nemam pojma koji. Pa reko da se i ja malo edukujem oko tih stvari, mada vrlo malo uspijem izaći mušičariti, reviri skupi, gorivo svake godine sve skuplje, hrana i kafana takođe. Ne možeš otići na Ribnik bez 60-70 KM. A Vrbas preko dana i zna biti mal, uzmeš opremu izađeš na vodu oko 5, a oni u međuvremanu podigli branu :twisted:
Vidi gnjurca voda mu do koljena, kad dođe plima...

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la angler » 19 ruj 2013, 19:41

Licno za T&T ti ne mogu nesto posebno reci osim onog sto se moze procitati na netu. Oni jesu jaka firma i mogu stati rame uz rame sa onom petorkom ali koliko sam primjetio dosta slabije se pominje u krugovima FF za razliku od ostalih. Da li je to razlog marketing ili su mozda zadnjih godina malo u necemu posustali zaista ne znam.

To sto nekome ne odgovara neki stap, pa makar on bio najskuplji i najljepsi na svijetu, je sasvim normalno i ja to cijenim. To sta na stapu pise ne znaci da ce zadovoljiti svakog ribara. Djaba Armanijevo odijelo ako mi lose stoji.....mada ih ima koji nosaju, a stoji mu kao piletu kopacke :grin:

Avatar
zlaja
Nobelovac
Postovi: 4838
Pridružen/a: 17 sij 2007, 20:39

Re: Musicarski stap

Post Postao/la zlaja » 19 ruj 2013, 20:18

Meni se svidio Kovachev parabolik,gledajući kad drila lipljena -štap uđe u pravilnu parabolu i pumpa...e sad nisam zagledo Dževadov kako se zove i tako to ali veoma sam lako mahao sa njim . E ono što ima Montana nisam smio pecat,nevjerovatan štap koji nema težinu,sve je tako filigranski izrađeno i složeno po ps-u ...reko ako uzmem mahat vjerovatno ću ga omlatiti o kakvu vrbu :mrgreen:
Meni smeta što su dobri semi parabolici postali tako rijetki da je teško naći takav štap...proizvođači slušaju puls tržišta i prave veoma brze i krute štapove koji pri drilu ribe idu u onu nepravilnu grbu...što skuplji štap -grba sve veća...

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi: 4759
Pridružen/a: 30 stu 2009, 19:17
Lokacija: Svedska

Re: Musicarski stap

Post Postao/la rusko » 19 ruj 2013, 20:43

Trziste za musicarske stapove je vecinom orjentisano na skandinaviju, sjevernu ameriku... novi zeland i juzne dijelove latino amerike... 80% stapova se prodaje u tim krajevima, a karakteristika vremenskih prilika u tim zonama je da vjetrovi bjesomucno pusu skoro pa konstantno. U tim uslovima su brzi stapovi zahvalni... i lakse se prodaju... zato nam trziste i jeste puno takvih stapova.

Meni, koji pecam bas u takvim uslovima je jako tesko naci stap kojim se moze dobro zabaciti na vjetru, i na kojem se riba fino osjeti. Scott ima te osobine i u zadnje vrijeme mi je sve cesce u ruci...
slika slika

Avatar
tommylee
Nobelovac
Postovi: 2994
Pridružen/a: 21 srp 2010, 13:03
Lokacija: Zvornik
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la tommylee » 19 ruj 2013, 22:23

Osnovni problem je što ne postoji univerzalni štap!
Za sve vode i sve ribe!
Moraš se presabrati na kojim bi to vodama lovio i koje ribe su primarne.Onda znaš na čemu si.Brzina vode,veličina riba kao i veličina mušice.
Recimo za tebe i tvoje vode štap klase 4-5#,medium fast,bi pokrio sve situacije.

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la angler » 20 ruj 2013, 05:40

Sve gore navedeno su razlozi zasto kupujemo stapove jedan za drugim, a opet, uvijek govorimo sebi....e to je ono sta sam trazio, poslije ovog stapa sam zavrsio....a onda poslije izvjesnog vremena zacakle nam oci za neki drugi i soska stapova puna kao u vojsci.
Onda se desi da ode vise ribara u ribolov pa se razmjene i probaju drugi stapovi...uzivo... i eto opet belaja. Pocne se stvarati kolekcija od koje se realno koriste maximalno 3 stapa, ostali kupe prasinu.
I pored svega toga soska se ne prestaje puniti jer sticemo iskustvo, postajemo "perfekcionisti" i trazimo stap koji ce zadovoljiti vecinu uslova na kojima lovimo.
Na kraju knjiga padne na dva slova. Bar je kod mene tako.

Zlaja se dotace grbe na stapu (dobra opaska drug :wink: ) i tako dodjosmo na prvo pitanje o 3,4 ili 5,6 najjacih. Grbu imaju i oni ali tamo gdje treba da bude. Ne iznad i ispod spojeva kao kod mase trecerazrednih stapova. Kod "velikana" stap iz cetiri dijela se ponasa kao da je iz jednog. Brzi stapovi imaju grbu (pravilnu grbu) u gornjoj trecini ili cetvrtini i obrnuto je proporcionalno parabolicima. Sto veca riba to grba iscezava na brzim stapovima, a kod parabolika sto veca riba to veca grba ali u donjoj trecini stapa, a vrh se izravnava sa snjurom. Poluparabolici nemaju taj problem osim u extremnim uslovima. Tu ih spasava masinica.
Po meni los brz stap je onaj kod kojeg je ugao izmedju snjure i vrha stapa ostar. To su brzi kruti stapovi. Puca predvez, spada riba. Poredio sam Hardy Angel i Winston Boron. Oba brza stapa ali Hardy je klasicni bacacki stap, brz kao munja ali i krut na vrhu dok je Winston susta suprotnost.
Los parabolik koji se savija iznad rucke dok masemo pa trebas bas biti maher da snjura ide pravilno i druga stvar je neefikasna kontra. Dok ne dodjemo u stanje onog "perfekcionizma" poluparabolici mu ga dodju kao rjesenje.

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la angler » 20 ruj 2013, 07:19

Malo slikovito mada su slike katastrofa :mrgreen:
Ako poredimo akcije stapova izmedju proizvodjaca vidjecemo da je....ma nidje veze, a i izmedju stapova istog proizvodjaca.
Volim stapove koji imaju dusu ali ne previse... "Ovo malo duse".

Brz Orvisov stap ili kako oni nazivaju "Tip Flex". Mnogo savijanja za tu vrstu stapa. Previse mu duse dali.

slika

Sage stapovi su brzi od vecine ostalih. Mozda mu mogu parirati G.Loomis ili Hardy ali mu ubrizgaju malo duse. Na nekima im uzmu svu dusu. Ovaj nisu sav iscjedili i to mi se svidja.

slika

Jedna fina linija Orvisovog "drugorazrednog" poluparabolika gdje je odnos "velicina ribe-jacina stapa" izbalansirana. Stap koji najcesce koristim....klasa 4#

slika

Isti stap u borbi sa manjom ribom pa odaje utisak brzeg stapa

slika

Brzi Winston (Fast) sa dusom. Isti odnos "velicina ribe-jacina stapa"...izbalansiran.

slika

Isti stap kad ga napadne nesto veliko pa to nesto jos pocne bjezati....ode u parabolike ili Ful Flex.

slika

I na kraju mala "dvojka" Greys koja je poluparabolik ali dok se mase odaje utisak parabolika. Za razliku od Winstona LT5 u istoj klasi...nidje veze jedan sa drugim. Winston LT5 je Medium Fast, a po jacini izgleda kao da je najmanje klasa 3# u poredjenju sa ovim.

slika

Clavis
Nobelovac
Postovi: 1502
Pridružen/a: 21 stu 2011, 23:00
Lokacija: Plićak

Re: Musicarski stap

Post Postao/la Clavis » 20 ruj 2013, 07:38

Brz Orvisov stap ili kako oni nazivaju "Tip Flex". Mnogo savijanja za tu vrstu stapa. Previse mu duse dali.
Pa fakat si ga "napunio" ko da je feeder sistem na tippetu :D :D I u mene ovaj orvisov nije nešto poletan... opalim forecast....zapalim cigar u to je i on završio punjenje i počeo da baca naprijed. A prešao sam na njega sa relativno brzog štapa...

I kad spomenu "ašikovanje" sa štapovima u jarana.... RST me iznenadio... ima li ko više iskustva sa tim štapovima?

Avatar
tommylee
Nobelovac
Postovi: 2994
Pridružen/a: 21 srp 2010, 13:03
Lokacija: Zvornik
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la tommylee » 20 ruj 2013, 08:09

Čuo sam da su neopravdano kod nas nezastupljeni a smo riječi hvale imaju ljudi o njima.Međutim mislim da je cjena ovakvih štapova razlog što ih kod nas nema.

Avatar
angler
Nobelovac
Postovi: 5466
Pridružen/a: 23 lip 2006, 07:49
Lokacija: Pored vode
Kontakt:

Re: Musicarski stap

Post Postao/la angler » 20 ruj 2013, 21:16

Cijena je presudna u svemu zato mnogi idu logikom....za 400 Eura mi je bolje uzeti, lupam za primjer, Scierra top model nego drugorazredni Orvisov za iste pare. I ja sam nekad isao tom logikom pa se onda desi kao nasem kolegi prije god ili dvije kad mu je pukao stap da je dobio obavjest...Scierra ukinula dozivotnu garanciju. Pojeo vuk magarca, a oni i dalje proizvode i prodaju stapove onima koji idu istom logikom. Povuci garanciju po meni znaci da je bilo previse reklamacija iliti pucanja istih.
Orvis nikad nije davao dozivotnu garanciju ali daju bezuslovnu na 25 god i imaju najbolje uslove od svih proizvodjaca. O tome Montana moze reci dosta vise.
Imamo drugi par opanaka gdje za reklamaciju skoro trebaju dva svjedoka, sudski vjestak i ovjera u ministarstvu vanjskih poslova i nakon svega opet platis zamjenu slomljenog dijela kao sto je Hardy i jos neki.
Ima jos nesto sto mi smeta kod nekih proizvodjaca, a to je... sminka stapa. Kad platis nesto skupo ocekujes da je sve tip-top. Poredeci Sage skuplji model i Orvis jeftiniji vidjecemo da ih Orvis sije za tri koplja u pedantnosti ili kod skupog G.Loomis transportna plasticna tuba presvucena krpom.

Odgovori

Natrag na “Mušičarenje”