Lov Bolena(malo šuplje ribarske)

[AlaS]

SVAKA CAST MAJSTORU provaljen je bolen oliti bucov do zla boga poslije ovi postova mozda postane endemska vrsta kod nas

Davincijev Code je nula za bucova moj kralju ,da je njeg tako lako provalit nebi bilo toliko kapitalnih primjeraka na nasim rijekama... Bistro

[zlaja]

I zato mi je draži od lova mladice koju u BiH drže kao neku svetinju...

[bakee]

Eh taj bucov, drugaciji je on skroz od mladice, mladica se tesko lovi samo zato sto je nema puno i ne hrani se tako cesto, a kad je na lovu ona uzima gotovo sve. Ali da se mi vratimo na bucova, pa taj prevarant jede svaki dan a opet mi stvara probleme. Ja sam imao srecu pa sam ga aktivno poceo loviti u jesen kada se intenzivno hrani. Preporucio bi ljudima koji ga tek pocinju loviti da to probaju u jesen jer je tada najmanje izbirljiv. Ljeto je opasno, desavalo mi se da mi dodje pred noge za kederom ali nece da uzme, e sad ne znam da li je to njegova igra da li on moze na taj nacin razmisljati pa da nas provocira ili jednostavno otkrije prevaru i nece da uzme. Jos jedno zapazanje da mi je veoma mali broj njih spao, bucova usta su glatka bez zuba on ima zube u zdrijelu tako da bukvalno usisava plijen.

[rusko]

Ja sam zapazio da vi u zadnje vrijeme puno filozofirate a malo lovite tog bolena

Evo jos jedno zapazanje... u Svedskoj je (u nekim krajevima) zabrana na bolena od 1/4-31/5 zbog mrijesta... Ogromna je razlika u klimi srednje Svedske i BiH, pa me zanima kad se bolen mrijesti u nasim rijekama? Pretpostavljam da bi trebalo biti negdje u martu, jer tako otprilike "kasni" klima u sjevernijim dijelovima monarhije.

Usput, ovdje varalicari dosta gotive ove poperse za bolena:

[zlaja]

Druže njegov mrijest uspijem vidjeti svake godine i napisao sam u prošlom postu na dnu strane 1. U biti treba pisati ta zapažanja da dobijemo jednu jasniju sliku o samom predatoru...

[rusko]

Ti napisa "kasno proljece"... a onda pises da je aktivan u maju... zato i uporedjujem da vidimo malo tacnije koji period je aktuelan, jer period poslije mrijesta za vecinu riba znaci intenzivnu ishranu

P.S. Nije vam fazon staviti ovu temu pod "Varalicarenje"

[zlaja]

U pravu si, forumska pisanja uvijek na jedan nacin ostanu nedorecena. Mrijesni period na vodama u mom kraju traje od pocetka aprila do prve trecine maja.Nema pojave kao u ostali ciprinida da se mrijest oduzi zbog jata koja dolaze iz udaljenosti kao recimo sto je pojava sa skobaljem ili klenom .

[zlaja]

Pošto zadnjih dana nikako nemogu naći vrijeme za pecanje pokušat ću ovdje iznjeti još par stvari sa kojima se susrećem u lovu bolena. Ovaj put ću pisati o mamcima pošto vidim da to sve učesnike teme interesuje
Zateknem se na mutnoj vodi i povišenom vodostaju da li u jutro ili poslijepodne zabacujem velike varke da bi ih bolen uopšte primjetio u mutnoj vodi, mogu i manje ali jače rezonanse da mu se odaju na bočnu liniju. Prisiljen je da manje koristi vid pa mu pomaže bočna. Pri mutnoj vodi ona sva glina što se kotrlja našom rijekom je teška i teži dole prema srednjem sloju i dnu, znači da najbistriji sloj vode je u biti površinski...provlačim blještavo kroz gornji sloj bez obzira da li je metal ili sljašteći vobler,folija ...sve što bljeska može biti od koristi...
Kad zateknem bistru vodu i sunce smanjujem varku jer tad bolen izrazito dobro vidi, smanjujem rezonansu,tamni dekori su izrazito dobri...ovdje bi se osvrnuo na jedno specifično ponašanje predatora koje sam zapazio kod mladice i bolena-ako mu nešto izrazito brzo bježi kroz srednji sloj instiktivno djeluje sa napadom...o ovome sam sa našim Montijem imao dug razgovor...došli smo do zajedničkog zapažanja da je taj natjerani plijen u nagli bijeg u biti potjeran od suparnika i već na izmaku snage...u branjenom lovištu neko drugi ganja njegov plijen...e nemože... pa zgrabi...
Veoma mi je bitno da potrefim sloj u kojem se hrani, zna biti toliko precizno naštiman kao kad lovimo škobalja pa dva centa foršpajna odigraju ulogu između dobrog ili lošeg ribolova...bolen ne lovi samo u površinskom sloju vode,to su stereotipi...lovi u toku dana u svim slojevima vode te se moram prilagoditi...Dublje zone traže jače rezonanse,površinske zone traže manje rezonanse, srednji sloj traži manji mamac sa izraženom repnom akcijom
Kod boje mamca tražim kontrast, tako da u zavisnosti od gore navedeni uslova lovim sa zeleno-bijelom,žuto-crnom,bijelom,crnom -sivom-bijelom,žuto-zelenom, srebrene folije-tamna leđa...
Kad dođe jesen bolen će napustiti stalno branjenje svog lovišta, počinje jedno specifično ponašanje okupljanja u grupu zbog aktivnog lova, velike jedinke inače nisu sklone grupisanju osim ovog jesenskog perioda aktivnog hranjenja i proljetnjeg okupljanja zbog mrijesta.Male jedinke većinu godine provode u grupi ali o njima nećemo pisati...
Ovdje bi se osvrnuo kako se grupni lov vidi sa obale. Uglavnom lovačke grupe čine jedinke koje su približne veličine i dobi, nastoje uz neku prepreku grupisati jata sitnog kedera pa imaju neke polunapade i kružne putanje sa naglim udaranjem repa od površinu da bi jato kedera sabili u što zbijeniju masu, onda se hrane tako da pojedinačno uleću u stisnutu masu...prelijepo za vidjeti ali za upecati nije baš...
U svim navedenim primjerima je veoma bitan tajming zabačaja a na ovom jesenskem hranjenju najbitniji...tek kad se zada u napad naš mu mamac mora biti u vidnoj percepciji-ovo je veoma bitno upamtiti...na desetine kedera mu praktično pliva oko usta dok on na njih uopšte ne reaguje! Tako ne reaguje ni na našu varku!!! Tajming se mora uvježbati po principu učenja na vlastitim greškama...
Nespecifična ponašanja koja iskaču od neki ustaljeni pravila-
Recimo da će na ljetnoj žegi i užasno toploj vodi frajer tumarati po pola mirnog i vrućeg zimovnika gdje voda hoće prokuhat...vjerovatno zato što ta pretopla voda proizvodi bio masu kojom se hrani keder...gdje keder tu je i on...
Na velikoj vodenoj površini bez klasični lovački zamki se udružuju u parove ili manje grupe te se slično ponašaju kao na jesenskom hranjenju iako je pola ljeta...ovo je sindikalno okupljanje gladne radničke snage...
Iako je sit do grla nemože trpiti kedere koji su okupljeni u veću grupu( klasičan primjer kad plovkaroši hrane mjesto) istrošiće svu energiju ali će razbiti jato ...
Ljudi će ga često vidjeti sa mosta kako letargično zalegne i oko njega na stotine kedera sasvim mirno plivaju, za razliku od prošlog primjera ovdje ga apsolutno ne interesuju...vuk i ovce zajedno odmaraju...samo u jedno doba kederi prime signal da im valja bježat,onda se on tako naglo ispali da je praktično nemoguće vidjeti napad...
Nastaviti će se...

[rades7]

Nešto što sam zapazio na zadnjem izlasku na Bosnu. Išao sam na klena, ali sam spazio kako nešto para površinu. Odmah se spakujem i prebacim do tog mjesta (radi se o dijelu rijeke iza mosta). Bucov lovi u području između dvije matice koje se stvaraju oko stubova mosta. E sad, ja sam pokušavao sa nekim varkama koje sam imao pri ruci, ali nisam imao dometa pa sam na kraju odustao i posmatrao. Interval između napada mu se kretao između 1 i 3 minute. Pretpostavljam da je bio samo jedan u pitanju jer ništa nije odavalo druge jedinke (nije bilo napada u isto ili vrlo kratko vrijeme na udaljenim područjima).

Ovo vrijeme ostavlja sasvim dovoljno prostora za tempiranje zabačaja po meni, volio bih da neko potvrdi ili demantuje ovo zapažanje.

Sve se odigravalo oko 9 ujutro i trajalo je nekih pola sata.

[zlaja]

Odlično zapažanje, to je liman koji je nastao od stuba mosta,usko područje za naš lov...navest ću kako ja pecam u tim uskim limanima-prebacim ga skroz uz sami stub pa malo niže i tako pretražim čitav liman sa lepezastim pretraživanjem,koristim tonući vobler jer podnosi turbulenciju ulaska kroz jaku struju u liman i istu takvu na izlazu u jaku struju van limana prema meni, takođe kostim i twich baite ...u oba slučaja volim malo uštopat i zakočit na izlazu iz limana ...tad sašije-o tome sam pisao na prošloj stranici- odabrani keder je onaj koji nemože probiti jaku struju...

[mladicakraljica]

Uh procitah u jednome dahu,zbog ovakvih stvari vrijedi ostati na ovom forumu
Cekamo drugi dio

[bakee]

Zlaja druze upravo mi se nedavno desila slicna situacija, otac je lovio bas na slicnom limanu gdje je most, i kaze da je imao udarac ali nije uspio uloviti, tad sam prvi put dozivio da je bolen samo malo udario vobler ali nije uzeo.Najcesce kod mene kad udari gotovo uvijek ga izvucem. Kaze meni hajde ti probaj mozda budes imao vise srece. Ja stavljam x rapa i zabacim, na izlazu iz matice napravim dva tri trzaja i ustopam vobler. Bas kad sam ustopao tad je uslijedio udarac. To sam primjenio iz tvojih nekadasnjih prica o lovu sa x rapom i hvala ti na tome. Bistro

[Seha]

ovdje bi se osvrnuo na jedno specifično ponašanje predatora koje sam zapazio kod mladice i bolena-ako mu nešto izrazito brzo bježi kroz srednji sloj instiktivno djeluje sa napadom...o ovome sam sa našim Montijem imao dug razgovor...došli smo do zajedničkog zapažanja da je taj natjerani plijen u nagli bijeg u biti potjeran od suparnika i već na izmaku snage...u branjenom lovištu neko drugi ganja njegov plijen...e nemože... pa zgrabi...

Otud i zapazanje da generalno govoreci vece ribe uvijek vrebaju po strani upravo zbog tih napadom dezorijentisanih i izranjavanih kedera (citaj laganih zalogaja) koje je nacepila balavurdija.. Znam iz ribolova na druge grabljivice smudj,stuka, pastrmka. Ja bi taj haj nazovi fenomen objasnio kao takmicenje za hranom i borbom za teritorij tj. dominacijom nad izglednijim pozicijama za lov.

Znam da na Savi bucove dobro love na strimere koji su na predvezu povise varalica poput kasike ili pirk-a. Na isti fazon sam uspjesno lovio morske pastrmke i kada nisu gladne u 80 % slucajeva kao i bucovi ce doci upravo na strimera, a ne na varalicu, jer kada vidi da to nesto (varalica) goni neki plijen (u ovom slucaju strimer) instikt pokrene grabljivicu cak i tada kada nije na lovu. Cisto da dokaze da je ona boss na tom terenu.

Da bi bili uspjesan varalicar moramo prozrijeti te osnovne instikte koje na grabljivice uticu da bi pokrenule napad i da bi uspjesno locirali mjesta na kojim se zadrzavaju i love.
Nekom moze biti zacudjujuce, ali meni je saranski ribolov pomogao da budem bolji varalicar. Neko bi rekao nigdje veze jedno sa drugim,ali kreni od teze da svaka riblja vrsta prati zakone prirode koji su na nama da ih provalimo. Krenuvsi od vrste habitata, nacina lova, vrste, velicine i navika dostupne hrane i vidjet ces da saran i bilo koja druga vrsta imaju indenticnu furku.
Daj mi sigurnost zastitu (potopljeno granje vegetacija, stijena i sl) daj mi hranu u blizini sklonista i daj mi temperaturu i dovoljno kisika. To su njima krucijalne stvari jer se vode instiktima za prezivljavanje od dana kada su se izlegle iz ikre.

[zlaja]

Njemački ribolovac napisao knjigu o lovu rapfena
http://angelshop.gummitanke.de/epages/6 ... 3942366274