Mada Karupå na prvi pogled izgleda gotovo bezlican, pogotovo nama bosancima koji smo naucili na nase ljepote, covjek se vremenom zaljubi u tu magicnu rijeku. I opet , po nasim mjerilima to bi prije bio kakav veci potok , pogotovo u gornjem toku gdje ga svaki dobar atleticar moze preskociti u troskoku. Duzine je oko 70 km i gornjih 50-tak su onakvi kakvi su formirani poslije Zadnjeg Ledenog Doba, nedirnuti i u svom punom prirodnom elementu. Zadnjih 20km je regulisano nasipima sto mu umanjuje draz ali ne i kvalitetu koju sadrzi. Vjestom posmatracu ne mogu izmaci obronci doline kroz koju protice , koja je mjestimicno vrlo siroka 1-2 km i gdje se na obroncima, na strminama visine tek kojih 10-20 m mogu vidjeti geoloske strukture nastale laganim klizanjem glecera, koji je i formirao citavu dolinu. Led je iza sebe ostavio kao sofra ravan teren i otvorio mogucnost da mali izvor obogacen silnim curcima i potocicima na kraju potece kao rijeka.
Gornji tok je pun okuka koje se na nekim mjestima gotovo susrecu, djeli ih tek kojih 50m. livade. Voda je bogata vegetacijom tako da se u toku sezone vrse dvije kosidbe posebnim camcima za tu namjenu. Kad ne bi bilo te kosidbe, rijeka bi se zagusila , udavila bi samu sebe . U Karupå utice i nekoliko vecih, opet po nasim mjerilima potocici, sirine tek 1-2m koji su ustvari prirodna mrijestilista i zimi se moze vidjeti parenje ogromnih riba, duzine od 1m koje se u Karupå moraju vracati u rikverc zbog svoje velicine ...
Karupå nije duboka rijeka. Sredinom tek do koljena a uz obale tek ponegdje i do 2m, mada je to rijetko. Dno je od sitnog muljevitog pjeska zuckaste boje koji uvijek pomalo zamagljuje providnost. Inace, voda je 2 kvalitete koju ugrozava poljoprivreda koja cvati na svakom kvadratnom centimetru Danske.
Riblji fond je ogroman i masivan. Prije 15-tak godina sam citao o podatku o svih milion primjeraka, da bi tu brojku danas smanjili na mozda realnih 200.000. Ali kakvih 200.000 ? To su sve primjerci od znatnih kilasa, dvokilasa, trokilasa, kojih ima najvise, pa do ogromnih preko 10kg teskih komada.
Upravo sad u ovom mjesecu pocinje migracija ribe iz mora u Karupå i traje sve do kasno u jesen . Dovoljno je svako jutro izici na posmatracka mjesta i dozivjeti kako na mahove desetine ogromnih pastrmki iza sebe ostavljaju nemirnu i uzburkanu povrsinu vode. Bez dobrih naocara tesko ih je vidjeti jer imaju fantasticnu mimikriju.
Kad riba udje u rijeku potpuno je srebrne boje koju gubi nakon par dana prilagodjavajuci se boji okoline. Vec treci-cetvrti dan se mogu primjetiti blago smedje osjencena ledja, a nakon mjesec ili vise, riba dobije crnkastu boju bas kao da je izisla iz rudnika.
Cilj nas ribolovaca su upravo te novopridosle , debele i sjajne ribe. Vrijednost ulova se i mjeri prema tim osobinama i prema jednoj skali koja odredjuje kondiciju svake pojedinacne ribe, takozvana Futonova Formula ( proguglaj).
Ribariti se moze svim dozvoljenim metodama. Od gliste, spinanja i naravno najatraktivnijeg i najcesceg metoda, musicarenjem. Glistom se lovi na plovak ili laganim kotrljanjem po dnu, spina se sa svim i svacim, a musicari najcesce sa dvorukim , a neki, kao naprimjer ja, sa jednosrukim stapom.
Kad sam u proteklih godina zadovoljio strast sa jacom opremom ( klase 8-9) spustio sam normu na stap klase #5 izazivajuci sudbinu da ulovim na tu laganu opremu ribu tezu od 5 kg. I uspio sam. Ulovio sam komad oko 7kg, potpuni blank na stap klase 5.
Sa jednorukim stapom nije nimalo lako loviti jer je raslinje jako visoko i zato se ovdje proferiraju dvoruki stapovi koji su prakticni upravo iz tih razloga. Danju se koriste takozvane "karupske musice" koje nisu nista vise nego obicne mokre muhe na velicinama od 8-1. Nocu se lovi iskljucivo crnim strimerima svih varijanti ...
...uskoro ce utakmica...odoh se spremiti...skuhati kafu, rashladiti pivo i zovnuti Torra ( moj tornjak) da gleda TV sa mnom...!...