Nekadašnja poribljavanja – III dio

Vejsil Curčić — Sarajevo
“Ribarski list” iz 1953. godine str. 50

U »Ribarskom listu« još od ranije ukazivano je na potrebu da svaki onaj koji raspolaže sa podacima o ribolovu i ranijem poribljavanju voda u našim krajevima, da takve podatke dostavi uredništvu lista, da ih objavi i na taj način od zaborava sačuva.Pri ruci mi je jedan interesantan takav izvještaj iz 1914. godine, koga je napisao Milan Drinić, nekadašnji šef za ribogojstvo bivše austrijske Zemaljske vlade u Sarajevu.Čini mi se, da će ovo biti jedan koristan prilog ne samo pitanju o poznavanju raznih vrsta pastrve (salmonida) kojima su nasađene naše vode, nego i pitanju o načinu uspješnog poribljavanja.
Evo kako taj Izvještaj glasi:
»Do godine 1913. nasađivalo se je svake godine u javne vode preko pola miliona mlađa (zapate) raznih vrsta pastrve. Uspjeh tog nasađivanja kroz gotovo 20 godina nije bio najpovoljniji, jer je mlađ bila preslaba. Zato je bos. herc. zem. vlada odlučila nasađivati godišnjake. U tu svrhu povećano je zemalj. ribogojilište na Vrelu Bosne kod Ilidže, ta­ko da sada može godišnje davati 50.000 godišnjaka raznih vrsti pastrve (salmonida.)U godini 1913. nije zasađena mlađ, kad je izgubila žumanjački mjehur, već je ostavljena i hranjena za godišnjake.
U mjesecu aprilu i maju 1914. nasađeni su u neke sposobne vode (i Plivska jezera) godišnjaci. Godi­šnjaci nalazili su se sortirani po vrsti i veličini u 10 velikih komora od betona. Iz svake komore zahvaćeno je mrežom i izbrojano po 100 komada mlađa, dakle svega 1000 komada, koji su težili ravno 5 kg., to jest l kg 200 komada. Sva mlađ bila je zdrava i izvanredno lijepo porasla. Transporti mlađa obavljeni su makar i mučno, u najboljem redu. Za ove transporte ne plaća se na željeznici nikakva vozarina, niti je potrebno burad na vagu stavljati.Mlađ putuje poštanskim vozilima. Prigodom nasađivanja konstatirano je da ima dosta hrane od naravi u svim vodama, u koje su godišnjaci nasađeni. Ako ne bi nastupile kakve prirodne nepogode može se očekivati najljepši uspjeh. Interesenti pratili su ovu novu akciju za podizanje ri­barstva sa najvećim zanimanjem i priznanjem.Transporti obavljeni su sa hidrobionima (patentirana burad za transport žive ribe), koji su izvrsno funkcionisali.
Transport godišnjaka u Livno trajao je od 4 sata u jutro do drugi dan 2 sata u jutro željeznicom i 80 km kolima. Gubitka (poginule ribe) nije bilo.Kad su godišnjaci doneseni na lice mjesta izmjereni su kantarom i onda su raznošeni i nasađivani tako daleko uz vodu, koliko je to bilo moguće. Troškovi za uzgajanje 50.000 godišnjaka iznosili su 6 fiil. po komadu tj. ukupno 3.000 K, što je vrlo jeftino, ako se uzme u obzir, da se u Austriji plaćaju godišnjaci salmonida 15-20 fiilira po komadu.Po vrsti ribe nasađeno je 30.000 pastrve i 20.000 barjaktarica (zlatovčice). Kad je ovaj pokus prve godine ovako lijepo uspio, nadati se je i u buduće makar istom uspjehu.Izgradnjom novih cesta i željeznica povećaće se i vrijednost mnogih voda, pa će se ribolov moći dobro iskoristiti.Ovom akcijom i uspjehom stupila je Bosna na odlično mjesto na polju ribogojstva i može prednjačiti svim svojim susjedima.«

Pročitajte i:   Bistro BiH: Avantura na Bilećkom jezeru (VIDEO)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.