Ribolov u Danskoj

Info
Danska je ribolovačka meka koju svake godine posjeti na hiljade sportskih ribolovaca u potrazi za kapitalnom ribom kojom su Danske vode prebogate.
Sama zemlja je podijeljena na Juland i mostom povezano ostrvo Sjeland gdje se nalazi glavni grad Kopenhagen.
Sve veće rijeke (Gudenå, Skjernå, Karupå) i fjordovi ( Lim fjord, Marijager fjord, Randers fjord, itd) su na Julandu. Obala uz more je 7.500 kilometara i obiluje raznovrsnim ribljim vrstama karakterističnim za ovo podneblje.
Većina Danskih ribolovaca su
varaličari , musičari ili love troling tehnikom (panulanje, šlepanje varalica) na moru.U zadnje vrijeme sve više mladih ribara postaju zagrižene šarandžije, ili takozvani specimen ribari (lovci na kapitalne primjerke svih slatkovodnih vrsta riba). Pošto Danska klima nije idealna za razvoj pojedinih vrsta riba do kapitalnih veličina (poput šarana, amura, itd), često putuju po Evropi u potrazi za avanturom koju ne mogu doživjeti u Danskoj.Zadnjih 15-tak godina eksplodirala je popularnost tzv. Put & Take komercijalnih jezera koja su uglavnom poribljena salmonoidima. Dozvola za 12 sati ribolova je 20 do 30 KM za jedan štap. Cijena varira od popularnosti same vode i ambijenta u kom se nalazi .Riba se ne smije vraćati u vodu i ukoliko uhvatite štuku, koje vlasnici žele da istrijebe, slijedi novčana nagrada.Takvu jednu kapitalku (sadašnji Danski rekord), ulovio je naš zemljak Amir Matinjanin.Štuka je težila 18.750 kg i bila duga 120 cm . Godišnja dozvola je 25 km za sve otvorene vode i more.Pojedini dijelovi rijeka su reviri i za njih je potrebna posebna dozvola.

Ribolov na rijekama i jezerima
Najduža Danska rijeka je Gudenå. Karakteristična je po tome da se ulijeva u Randers fjord i završava u Kattegat moru. Sve vrste riba u donjem toku rijeke su najaktivnije u periodu plime ili oseke. Gudenå je sigurno rijeka sa najraznovrsnijom ribljom populacijom u Danskoj.U gornjem toku rijeke je prirodno mrijestilište atlanskog lososa i morske pastrmke.Losos, po kome je ova rijeka bila poznata u svijetu, nemarom je doveden do ruba istrebljenja. Najveći problem je bila hidrocentrala koja se ispriječila lososu na putu do mrijestilišta, iako je prilikom izgradnje ostavljen potok kojim bi lososi trebali nesmetano nastaviti put. Većina lososa su završavali put ispred turbina, gdje je vodena struja bila najjača.Godinama nemara, matična jata su dovedena na rub opstanka.Na incijativu sportskih ribolovaca problem je završio u parlamentu.Da dugu priču skratim, ribari su dobili spor. Odobren je novac da se poboljšaju vodene stepenice za lososa i vlada je oformila 2 ribnjaka gdje se vještačkom oplodnjom matičnog lososa dobijaju nove generacije.Rezultati su već vidljivi jer se svake godine uvati poprilično lososa izmedju 2 i 15 kg, koji su se nakon par godina provedenih u moru vratili u matične vode. Ako znamo da se Atlanski losos, ulaskom u slatku vodu, prestaje hraniti, i da varalicu , muhu ili drugi mamac napada uglavnom braneći svoje mjesto od svih uhoda , to vam može dočarati brutalnost napada ovog veličanstvenog borca.Trenutno se vodi polemika da sporna hidrocentrala (koja je sada muzej) ukloni turbine, jer je vidljivo da ni nove vodene stepenice nisu 100% efikasne.

Postoji istinita priča, da su farmeri sa imanjem uz rijeku, radnicima smjeli davati maksimalno 5 obroka lososa sedmično. Ostaje da se nadamo da će te kvote lososa u rijeci biti realnost u skorije vrijeme.U tom dijelu rijeke su zastupljeni i svi ostali salmonoidi kao i lipljan.

Rijeka obiluje štukom, primjerci od 14 kg su rijetki, ali je populacija štuka do 10 kg fantastična i nisu rijetki dani da imate 15-tak dama na podmetaču.

Najbolji period je kad počnu prvi mrazevi. Tada se štuke koje žive u fjordu grupišu i masovno ulaze u rijeku gdje se mrijeste, po pravilu sredinom aprila.Lovi se svim tehnikama: živom ribom, varalicama, a u zadnjih par godina je sve popularnije mušičarenje velikim strimerima, kako sa obale tako iz plovila.Meni se lično najbolje pokazala tehnika laganim panulanjem (trolingom) iz čamca sa živom crvenperkom ili sa velikim rapala woblerima u jarkim bojama. Moj favorit je rapala count down ili magnum (zavisno od dubine) u fluoro crvenom i fire tiger dekoru, a kao keder za panulu žutooke od 200 do 400 grama.

Smudj i grgeč su takodje stanovnici fjorda, i oni, kao i štuka, masovno ulaze u rijeku krajem septembra.Populacija smudja i grgeča je stabilna i svake godine se ulovi par primjeraka smudja oko 10kg i grgeca oko 2kg. Smudja lovim slično kao i štuku, samo što za njega koristim ribice do 10 cm, i woblere iste dužine sa kuglicama (ala husky jerk) u drečavim bojama. Najbolje mi se pokazala boja fire tiger.Lijepe ribe sam dobioi na silikonske varalice živih boja. Najbolje vrijeme za lov smudja je od zalaska sunca do par sati po mraku, a za grgeča svitanje i sumrak.Ukoliko je vrijeme oblačno mogući su lijepi ulovi i po danu.

Grgeč se lovi klasičnim varaličarenjem a krupniji komadi na jig, glistu ili malu ribicu.

Deverike su krupne i kreću se u jatima od 100 i više jedinki.Uglavnom su to nomadska jata koja su rijetko duže od par dana na istom mjestu.Lovi se feeder tehnikom ili peronoster vezom od 2 udice na dnu. Ljeti noću, a u hladnijem dijelu godine svitanje i sumrak.Najveći primjerci su do 6 kg s tim da su ribe od oko 3 kg najčešći ulov. Kao mamce najbolje je koristiti: gliste, crve i šećerac. Poželjno je dan prije prihraniti spot sa 10–tak kugli prihrane. Nije rijetkost da vam izmedju deverike udari i riječni linjak, koji je borac do posljednjeg daha. Šaran je jako rijedak, i nakon niza bezuspješnih pokušaja da ga lociram i uhvatim, moram priznati poraz (do sljedece prilike). Svijedok sam kad je moj prijatelj David Lee, loveći deverike u martu, zakačio šarana od 7-8 kg sa match štapom. Borba je trajala 20-tak minuta, i riba se nakon toga oslobodila udice. David će jos dugo pamtiti taj dril. Često se desi da lovimo deveriku ili grgeča, a da zakačimo lososa ili morsku pastrmku . Ta neizvjesnost pri svakom zabačaju i čini ovu rijeku velikim izazovom. Na obalama ove rijeke su česti poznati ribolovci iz Engleske , Njemačke i Holandije, baš zbog bogastva ribljim vrstama.

Moj prijatelj David se preselio iz Engleske u Dansku samo zbog ribolova na ovoj rijeci.

Gudenå se ulijeva u Randers fjord nakon prolaska pored grada Randers-a.

U toplijem dijelu godine tu se zadržavaju štuke, smudjevi i grgeči.. Zimi se dobro love morske pastrmke, ozimice, iverak, ljeti jegulja, a u aprilu lov na haringe koje se mrijeste u fjordu su postali dio tradicije.U posljednjih 5-6 godina, kao posljedica globalnog zagrijavanja, novi stanovnik danskih fjordova je debelousni cipol koji inače naseljava istočnu obalu Velike Britanije i Irske. Na fjordu je takodje popularan troling ivicom kanala koji je prokopan za promet brodova. Troling metoda sa downrigger-om, koju su osmislili Amerikanci, se ovdje odomaćila i najbolji period je od novembra do maja. Varalice su isključivo wobleri i kasike kojim se panula brzinom od 1 – 1½ knob-a.

Za ribom iz mora, u fjord ponekad udje i foka, koja svojim vratolomijama na vodi zna nasmijati i one najravnodušnije. Uz raznovrstan i karakterističan ptičiji svijet, krajolik uz fjord je fascinatan i ostaje slika koja se dugo pamti.

U Danskoj je puno jezera i močvarnih bara, u kojima se kriju najveći slatkovodni predatori ovoga podneblja, štuka i smudj.U većini ovih nizijskih jezera je dobar i ribolov na kapitalne jegulje, od kojih su one najveće teške i do 3 kg. Linjaci i karasi su zastupljeni u skoro svim jezerima. Šaran i amur su doneseni iz Francuske i uglavnom poribljeni u samo par privatnih jezera, iz kojih su ilegalno stigli u mnoge otvorene vode. Pošto su ljeta u Skandinaviji relativno hladna mrijest uspije svakih 5-6 godina, pa je velika izmedju generacija. Danske šarandžije uglavnom love u Francuskoj, Madjarskoj i Holandiji. Jesetra, koja je prije 100-njak godina lovljena u Danskim vodama, nažalost je istrijebljena. Zadnjih par godina je uhvaćeno par komada do 10 kg. Danski ihtiolozi se nadaju oporavku ove atraktivne sportske ribe, koja naraste do impozantnih razmjera. Za jesetru važi totalna zabrana. Som je takodje rijedak. Smatra se da su ga donijeli Njemački ribolovci na štuke, koji su kao mamac koristili male somove. Do sad je zabilježeno par ulova i najveći je bio 28 kg. Zadnjih 10-tak godina, pokret “uhvati i pusti” se i ovdje odomaćio kod većine sportskih ribolovaca. Skoro da i nema ribočuvarske službe, jer su svi savjesni ribari čuvari ovog bogatstva. Nema zabrane ribolova na otvorenim vodama, s tim, da se riba, koja je u mrijestu, obavezno vraća neozlijedjena i da se poštuju minimalne dužine ribe koja se nosi kući.

Ribolov na moru je takodje interesantan, jer se može loviti kako sa obale, tako i sa plovila.

Najpoznatiji u Danskoj je troling na losose i morske pastrmke oko ostrva Bornholm na Baltičkom moru. Tu nije rijetkost uloviti lososa od 20 i više kilograma.
Tu je moguće iznajmiti čamac sa kompletnom opremom i vodiča koji znaju spotove kao svoj džep. Iz skoro svake luke postoje organizovani odlasci na more u ribolov na: bakalara, skušu i ostale okrunjene morske stanovnike. Ribolov sa obale je takodje rasprostranjen, naročito sa molova i lukobrana u vrijeme nailaska pelagičnih vrsta riba u ljetnom periodu (skuša , iglice i zadnjih godina, kao poslijedica klimatskih poremećaja, cipol i lubin), ili sa plaža surf priborom. U toku cijele godine dobro se lovi i bakalar, polak, iverak, manjic ??(lat. Molva molva)..Takodje je jako popularno varaličarenje i mušičarenje morske pastrmke i kalifornijke, koja, kad živi u moru, bude sniježno bijela i dobije naziv Stealhead. Zemlja koja je poznata po bajkama H.C Andersena je odavno i raj za ribolov.

Uhvati slikaj i pusti !!
Alen Šehović
Carp BiH Team