Vode oko Jablanice

Nagradna igra 2006. godine – I nagrada
Autor: Dženad Džino

Jablaničko jezero, jezero koje je nastalo prije otprilike 53 godine (daleke 1953) simbol je ribolovaca ovog kraja. Do rata ovo naše jezero bilo je raj na zemlji za pastrmku, glavaticu, šarana, kljena, babušku … Dolaskom rata riblji fond je jako ugrožen, što granatama koje su redovito padale u ovo jezero, posebno u reonu od Ostrošca do Donjeg Papratska a i dijelom nesavjesnih gradjana opština Konjic i Jablanica, koji su svojom nemarnošću zbog sitnih interesa riblji fond u jezeru doveli do skorog istrebljenja.

Ipak dolaskom novog predsjedništva USRD Glavatica iz Jablanice, stanje na ovom jezeru maksimalno ide ka uzlaznoj putanji. Podatak da se jezero čuva 24 sata ( bar u reonu koje pokriva UGSR Glavatica Jablanica) i da je u zadnjih 6 mjeseci zaplijenjeno i zapaljeno preko
120 mreža raznih dužina, dovoljno govori samo za sebe. Ribarenje na ovom dijelu je nemoguće bez dnevne ili godišnje ribarske dozvole, koju možete kupiti u prostorijama udruženja svakim danom do 13:00 h.

Kad je u pitanju ribolov na šarana, onda Jablaničko od svih jezera na ovom području zauzima prvo mjesto. Posebno bogati predjeli šaranom su Orahovica, Čelebići i Butrović polje u općini Konjic. Ostrožac, Donje Papratsko ,Hudutsko i Gračac u južnijem dijelu jezera. Kao i svugdje šaran se i ovdje najbolje lovi u periodu septembar, oktobar do prve polovine novembra.U zadnjih godinu dana jezero je poribljeno sa preko 4 tone šarana,veličine od 200 grama do 2 kg. Jezero je bogato i kapitalnim primjercima smuđa. Smuđ se posebno dobro može uloviti sa nepristupačnije strane jezera, suprotno od magistralnog puta M 17, gdje ne mogu dolaziti ribolovci koji svoj ribarski dan ne mogu zamisliti bez automobila, roštilja i pokojeg piva.

Od brane Jablaničkog jezera na Slatini, pa do Grabovičkog jezera nastavlja se tok branama presječene rijeke Neretve. Od izlaznih kanala na HE Jablanica preko starog mosta Bitke za ranjenike pa sve do naselja Djevor, Neretva pruža potpuni užitak za ribolovce. Taj dio je mozda i najposjećeniji kad je u pitanju lov mekousne, potočne i kalifornijske pastrmke, gdje kapitalni primjerci nisu rijedak slučaj.Ovaj dio Neretve se redovito poribljava svake godine, i potočnom i kalifornijskom pastrmkom, kako mlađu tako i krupnijim primjercima ovih vrsta.

Najpoznatija mekousna pastrmka ( kod naših ribolovaca poznata kao MEKA) ponos je ribolovaca ovoga kraja. I svaki ulov meke za sve ribare predstavlja neopisivo zadovoljstvo.

Neretva se dalje ulijeva u Grabovičko jezero. Ovaj dio reportaže najradije bih preskočio, ali je red da kažem i ovo: Grabovičko jezero je prošle godine u periodu 20.07- 31.08 potpuno ispražnjeno, zbog čiščenja temeljnih ispusta na brani u Grabovici. Ni do danas 17.09 2006 god. u ovo jezero nije ubačena ni jedna jedina riba. Iako ovo jezero ima sve predispozicije da ponudi vrlo dobar ribolov , na to ćemo sačekati još neko vrijeme. Ribolov ovdje ne da nije preporučljiv već je skoro i nemoguć. Ponešto pastrmke može se naći samo na ušću Neretve u ovo jezero ispod naselja Lug.

Ispod Grabovičkog jezera dolazi Salakovačko jezero. Jezero koje je ove godine destinacija najvećeg broja ribara . I kako se kaže dok se jednom ne smrkne drugom se ne svane, 90 % ribe iz Grabovičkog jezera sad je u Salakovačkom i ovo jezero je pravi BUMM ove sezone ribolova. Posebno je posjećeni ribarski tereni u Drežnici.
To je predio koji redovito posjećuju ribolovci iz čitave Bosne i Hercegovine, a posebno ribari sa područja Sarajevskih općina. Jezero je faktički puno ribe u što sam se i sam mogao uvjeriti, jer lovim dole kad god mogu. Pastrmka, šaran, kljen, smuđ, babuška i u zadnje vrijeme vjerovali ili ne i som.

U Salakovačko jezero som je ubačen 1989 godine. Ubačeno je negdje oko 1500 komada težine od 1 kg do 1, 5 kg. I kad su svi mislili da ovaj pokušaj poribljavanja nije uspio, som se počeo pojavljivati u zadnjih godinu dvije. Zadnjeg soma sam vidio svojim očima (som sa slike) kada je čovjek iz vode izvukao stari pontonski most koji je pod ledom potonuo prošle zime. U rupi koja se nalazila na pontonskom mostu i bila puna granja nalazio se som težine oko 0,5 kg. Što znači da se som adaptirao na ovom jezeru.

Šaran se lovi više na južnijoj strani jezera, pa i do same brane u Salakovcu i ove godine ulovljeni su primjerci veci od 17 kg.

Ovo jezero od svih sa ovih područja, najbogatije je smuđom. Smuđa ovdje definitivno ima na svakom koraku, kao i pastrmke i šarana i ovo jezero je definitivno najatraktivnije i ispunjava kriterije skoro svih ribolovaca.

Pastrmku na ovom jezeru lovimo na pastu, koru, muhu i razne vrste varalica. Dok je smuđu najdraži mamac živa gaga. Zato ribolovci mislim da imate puno razloga da posjetite jedno od ovih jezera ili pak rijeku Neretvu. Uz malo ribarske sreće zasigurno ćete doživjeti nezaboravne trenutke na ovim našim vodama.

BISTRO !!!