Nakon odrona na Tari, nevladine organizacije upozoravaju CG i RS
SIGNAL VLASTIMA DA NE GRADE HE BUK-BIJELA?!
Gradnjom HE bilo bi ugroženo više od 1.400 biljnih i životinjskih vrsta • Tara i Drina su mogle poplaviti naselja do Foče i Višegrada
Priroda je u kanjonu Tare, na području crnogorske općine Mojkovac, minule sedmice na zastrašujući način demonstrirala svoju silu. Srećom, odron jednog čitavog brda nije zahvatio infrastrukturu u Crnim Podima, niti je jezero koje je nastalo formiranjem prirodne brane na Tari napravilo veću katastrofu.
Bilans štete: uništeno je nekoliko štala, oko 25 tona sijena, most koji je spajao sela Kaludru i Gostilovinu, te još neprocijenjena površina obrađenog zemljišta.
Signal vlastima
Međutim, očekivani horor scenarij mogao je prouzrokovati i daleko veće posljedice. Opasnost je prijetila pojavom klizišta u mnogim zaseocima pokraj kanjona Tare, te poplavom svih domaćinstava i škole. A da ne govorimo o općinama sve do Foče i Višegrada, kojima su rijeke Tara i Drina mogle nanijeti veliku štetu.
“Signal je ovo trebao biti i vlastima”, govore nam mještani, “da se ne igraju sa idejom oko izgradnje Hidroelektrane Buk-Bijela na Drini, desetak kilometara nizvodno od Foče”.
Pašnjaci nakon poplave
Naime, ukoliko se realizuje odluka vlada Grne Gore i Republike Srpske, saopćavaju crnogorske nevladine organizacije, biće potpoljen dio rijeke Tare sa najvećim kanjonom u Evropi.A ovaj dio, navode, upravo je
i najatraktivniji za rafting i najviše privlači interesovanje turista. Osim toga, kažu, došlo bi i do potapanja više od 15 izvora pitke vode, a u neposredoj blizini Buk-Bijele, dakle na području BiH, ogromnom akumulacijom vode, bilo bi ugroženo i više od 1.400 vrsta biljnog i životinjskog svijeta, a od toga 127 vrsta ptica.
Izgradnja ove hidroelektrane počela je sedamdesetih godina prošlogm vijeka, da bi 1974. godine radovi bili zaustavljeni i objekat konzerviran zbog ogromnog otpora domaće i svjetske stručne javnosti (više od 500 naučnika iz cijelog svijeta, kao i Svjetski kongres geografa u Edinburgu 1984. je bilo protiv ovog projekta zbog katastrofalnih posljedica na prirodnu sredinu). Prema prvobitnom projektu, elektrana bi imala snagu od 450 megavata, godišnje bi proizvodila milijardu i sto miliona kWh struje, a njeno akumulaciono jezero zahvatilo bi 410 miliona kubnih metara vode.
Biće odrona?
Nadalje, vožnjom magistralnim putem Mojkovac -Žabljak da se i zaključiti da ovaj odron, najvjerovatije, neće biti zadnji. Naime, još je dosta mjesta gdje postoji opasnost od obrušavanja brda, iako se, međutim, ova nalaze s druge strane saobraćajnice. No, to nikako ne znači da je ova cesta bezbjedna jer lako može doći do potapanja vodom.
Beživotna Tara
Nasuprot ovome, odron koji je prouzrokovao pažnju javnosti ovih dana ne znači gotovo ništa.Ekipa Oslobođenja u subotu je bila u kanjonu Tare, te smo se i sami uvjerili koja je šteta odronom napravljena biljnom i životinjskom svijetu. Njive i pašnjaci izgledaju kao da su preživjeli kataklizmu, a rijeka Tara je mutna i u njoj, čini se, trenutno nema života.
Mještani su nam kazali da s vremena na vrijeme doista i bude odrona. Zadnji veći se, kažu, desio u maju ove godine. Doduše ni približno ovome, najvećem do sada, zapamćenom.
I svi su u jednom složni da, nakon ovoga, na Tari više ništa neće biti isto.
Amil DUČIĆ
