Da Neretvu ne presuše – Rajsko stablo iz božanskog vrta

Poruka izložbe fotosa u Bošnjačkom institutuza zaštitu Neretve i ostatka prirode u BiH – Zeleni iz Konjica demantiraju kredite najavljene za izgradnju HE
Kao da opet čujem huk bukova, blagi šapat njezinih preljeva i virova, skok pastrmke u predvečernjem lovu, pljesak vidre u praskozorje, reski miris ljekobilja koji se razliježe dolinom i draška nosnice. Ponovo osjećam hladne vode zelenooke ljepotice dok plovim od Nedavića nizvodno ka Glavatičevu. Predamnom se otvaraju mistični kanjoni, pa magična vrela Krupca koja šumom pritiču.Nedugo potom slijedi sutok s Ljutom u Repištima koja podsjećaju na antički amfiteatar, isklesan nevidljivim silama. Koji kilometar nizvodno je bistri Karkeljov vir s napuštenim mlinom, dok se mrgodna stijenska gromada Okladnika prijeteći nadvila nad dolinom. Tu je i pitomo proširenje Tihalja, usamljena luka mira s bliskim vodopadom Jasenice. Dolina se ponovo sužava a rijeka veseli razigranom Gapićkom serijom bukova. Neprekidno, kao na traci, nižu se jedan za drugim prirodni biseri, nedirnute plaže, bistra vrela u Dolovima, kanjon Bjelimićke rijeke s usamljenim slapom, Cucina žica…
Pusti Neretvu neka teče
Ove je riječi izgovorio dr. sci. Alen Lepirica, na otvaranju izložbe fantastičnih fotografija Gordana Čahtarevića, samozatajnog, ponajboljeg fotografa prirode u nas, u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, koju je priredila Fondacija Pro BITR-a, a pod nazivom Pusti Neretvu neka teče.Možda je najveće iznenađenje ovoga, u prvi mah bi se pomislilo, efemernog događaja, bila puna sala planinara, ekologa, javnih i kulturnih radnika, profesora i znalaca prirode i svega vezanog uz nju, ljekara, novinara te nekoliko stranih diplomata!
Gornji tok Neretve i okolica, toliko su ga fascinirale da je ustao, nenajavljen, fra Ivo Marković, i nadahnuto poručio: – Ovo je rajsko stablo iz božanskog vrta koje se ne smije dirati…Mi nismo zrelo društvo da ovo zaštitimo…No, evo šanse i vjerskim zajednicama da i ovdje pokažu svoje moralne uzuse, da kažu društvu da ove ljepote, prirodu i vodu, moraju zaštititi…
Pustiti Neretvu neka teče a
zabraniti izgradnju brana i velikih elektrana u njenom gornjem toku bio je moto i ovoga susreta. Neki su to vidjeli kroz metafore koje slike prirode stvaraju u nama, s kojimu ugodnije živimo, a neki hoće da nam pobrišu te metafore (Vojo Vujanović), drugi pak osjetili prozaičnu bit “bitke za energiju”, shvatajući koliko su jaki energetsko-financijski lobiji, za koje i prof. dr. Sulejman Redžić misli da imaju mafijaških natruha…
Otpor hidroelektranama
I ova je izložba pokazala da se širi pokret za zaštitu prirodnih rijetkosti u BiH, kao i onaj koji pruža otpor izgradnji velikih hidroelektrana na gornjem toku Neretve. I ovo je prilika da se pojasne neke stvari. Ne znajući razliku između malih i velikih elektrana (potiv potonjih odavno je u svijetu narastao jak pokret, koji se veoma respektira), mnogi u javnosti sve svode pod (zabranu) hidroelektrana. Nikome pametnom ne pada na pamet kazati kako se mora zabraniti proizvodnja energije bez koje čovječanstvo jednostavno ne može ići naprijed. Energija da, ali kakva, to je pravo pitanje. U našim uvjetima, kad imamo relativno dovoljno električne energije, sasvim je prirodno, korisno i efikasno, te za prirodu prijemčivo, okrenuti se izgradnji MALIH hidroelektrana, kojih se može “nasaditi” na stotine, kao i proizvodnji struje na bazi vjetra (što je i obaveza EU – obezbijediti 15 posto struje iz alternativnih izvora).Što bi kazao dr. Alija Mulaomerović, direktor Fondacije za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, koja se okrenula eto i dalje od svoje avlije pa se bori i za zaštitu Neretve, samo od izvora Željeznice (Treskavice) do njenog toka u Kijevu (nekih tridesetak kilometara) dalo bi se napraviti pet-šest malih, protočnih elektrana koje ničim ne bi ugrozile ni vodu, ni šumu, ni klimu, niti floru i faunu. A davalo bi struje više nego HE Bogatići, prve koju je bivši režim otvorio poslije onoga rata…Koliko je takvih mjesta u BiH? No, male elektrane, male pare (i zarade). U tom grmu leži zec…
Zeleni Neretva iz Konjica – Neutemeljene informacije uzbunile ljubitelje Neretve
Hvaleći moje napore, Zeleni Neretva iz Konjica su i reagirali na tekst “Krediti europski, struja domaća” (Pogledi – Oslobođenje, 17. 02. 2007), tvrdeći kako je uzbunio javnost, a naročito zaštitare Neretve, te “pojasnili kredite, dozvole i koncesije”.
“Evropska investiciona banka (EIB) nije dala nikakve kredite za izgradnju elektrana na Neretvi. U pitanju su krediti koje naša zemlja dobija za rekonstrukciju i obnovu u području električne energije i koji su usmjereni na sisteme prenosa i revitalizacije postojećih kapaciteta.Izjavu Mehmeda Cere (ne Muharema, op.p.) zamjenika ministra turizma i okoliša, da će se koliko sutra Intrade energija pojaviti sa zahtjevom za dobijanje okolinske dozvole te da će ta dozvola brzo biti dobijena, e to ne možemo tek tako prihvatiti, kažu Zeleni. Koncesija nije data, niti je zaključen ugovor o koncesiji, a do izdavanja okolinske dozvole je veoma dug put… Priča o početku radova u aprilu bi se mogla izreći tek 1. aprila (međunarodni dan laže i para-laže) pa i tada bi joj malo ko mogao vjerovati. Jer, gdje su desetine saglasnosti i dozvola koje bi kulminirale građevinskom dozvolom. Potencijalni investitor nema ni idejnog projekta (samo studiju izvodljivosti), a o glavnim projektima bez kojih nema gradnje nema ni pomena. Naravno, za sve to mora postojati osnovna pretpostavka: osiguran novac, a tog novca očigledno nema ni na pomolu. I uz sve navedeno postoji još jedna sitnica. Bez saglasnosti lokalne zajednice nema gradnje. Bez obzira na priče da je lokalna zajednica saglasna, treba reći da je to neistina. Lokalna zajednica (bolje reći načelnik općine Konjic) postavila je veoma teške uslove za eventualno pokretanje rasprave o davanju saglasnosti. Ti uslovi, prvenstveno ekonomsko – finansijske prirode, postavljeni u decembru 2005., na adresu premijera Vlade FBiH nikada do danas nisu prihvaćeni. Ti zahtjevi nisu ugrađeni ni u studiju izvodljivosti, a da bi im udovoljila Vlada bi morala mijenjati zakon o koncesijama. Prema tome Intrade energija nema saglasnost lokalne zajednice pa se ne može pristupiti ni zaključivanju ugovora o koncesiji.
Vaš tekst nas je potakao da objavimo javnosti činjenicu (nešto ranije nego smo planirali) da se i ovaj sistem od tri elektrane na Neretvi nalazi u prostoru konflikta, pojašnjavaju iz Udruge Zeleni. Naime, obratili smo se na adresu dva resorna federalna ministarstva sa zahtjevom da nam daju tumačenje Odluke o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za FBiH, donesene prije pune dvije godine (Službene novine br. 8, od 09. 02. 2005.). Tom odlukom su utvrđene i granice područja od posebnog značaja za FBiH (čitaj granice budućeg N.P.)…
Postoje i odluke još davne Narodne Republike BiH o zaštiti ovoga područja, a o tome nešto šire u narednim brojevima…
Udruženje građana za zaštitu okoline Zeleni – Neretva
Konjic 88 400, Omladinska 4, Tel./fax.:+/387/36/728-470, E-mail: zeleni.n@bih.net.ba, “Web: www.zeleni-neretva.ba
RAMO KOLAR – Oslobođenje