Zakon o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi – I dio

Pošto je u vijesti iz Dnevnog avaza koju je postavio Dženo bilo polemike o ovom Zakonu – njegovom postojanju i eventualnim odredbama, Armin Kovacevic je poslao kompletan Zakon, pa neka ga ovde u vijestima jer je bilo aktuelno.
Zakon moram, zbog dužine, postaviti u dva dijela.Ovo je prvi dio.

ZAKON O UNUTRAŠNJOJ I POMORSKOJ PLOVIDBI

I. OPĆE ODREDBE

clan 1.

Ovim Zakonom uredjuje se: odvijanje i sigurnost plovidbe (brodovima, plovnim objektima i drugim plovilima), osnovni materijalno-pravni odnosi u pogledu plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i plovidbeni poslovi, plovidbene nesrece, kapetanije i nadzor nad plovnim putevima na unutrašnjim vodama i na Jadranskom moru koji teritorijalno pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH), uvjeti za izvodjenje radova na plovnom putu, održavanje i obilježavanje plovnog puta, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe, izgradnja objekata na obali, odnosno priobalnom pojasu i premošcivanje plovnih puteva.

clan 2.

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeca znacenja:

1. unutrašnje vode Federacije BiH su: prirodne rijeke, vještacka akumulaciona i prirodna jezera i kanali i obalno Jadransko more;

2. plovidba je vještina vodjenja brodova, plovila koja se odvija na unutrašnjim vodama, unutrašnjim plovnim putevima i pomorskom plovnom putu;

3. unutrašnja plovidba je plovidba koja se odvija na unutrašnjim vodama (uzdužna i poprecna), na kojima su utvrdjeni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koje su proglašene za plovne puteve, odredjenog režima plovidbe i klase;

4. pomorska plovidba je plovidba koja se odvija na moru na kojem su utvrdjeni uvjeti za sigurno odvijanje plovidbe i koji je proglašen za plovni put odredjenog režima plovidbe i klase;

5. unutrašnji plovni put je pojas na unutrašnjim vodama: odredjene dubine, širine i propisanih gabarita za odredjene klase plovnosti, koji je uredjen za plovnost i na kome su postavljeni objekti sigurnosti plovidbe za plovnost i na kome se odvija unutrašnja plovidba;

6. pomorski plovni put je pojas u moru dovoljne dubine i širine, obilježen i uredjen za plovnost i na kome su postavljeni objekti sigurnosti plovidbe i na kome se odvija pomorska plovidba;

7. plovilo je plovni objekt prikladan za plovidbu i plutanje na vodi i na moru;

8. brod je plovilo namijenjeno za plovidbu na rijekama, jezerima, kanalima i na morima;

9. brod unutrašnje plovidbe je plovni objekt, osposobljen za plovidbu na unutrašnjim vodama, cija dužina trupa iznosi 15 m ili više, najveca širina trupa 3 m ili više i cija najveca istisnina iznosi 15 tona ili više, kao tegljac i potiskivac, bez obzira na njihovu dužinu, širinu i istisninu;

10. brod pomorske plovidbe je osposobljen za plovidbu morem, cija baždarska dužina iznosi 12m ili više, a registarska zapremina je 15 bruto registar tona (u daljnjem tekstu: BRT) ili viša;

11. putnicki brod je plovilo namijenjeno i osposobljeno za prijevoz putnika;

12. teretni brod je brod koji je namijenjen za prijevoz tereta;

13. tehnicki plovni objekt je brod namijenjen za obavljanje radova na vodi i moru, sa vlastitim pogonskim uredjajem ili bez njega (npr. bager, elevator, dizalica, platforma za istraživanje i eksploataciju nafte i sl.);

14. plutajuci objekt je plovilo stalno izvezano, usidreno, ili položeno na dno i namijenjeno za razne potrebe (npr. pristani, stambeni objekti, ugostiteljski objekti, skladišta, radionice, plutajuci hangari, tikvare-ribarnice, vodenice, pontonski mostovi, ribogojilišta, platforme za bušotine i sl.);

15. tegljac, odnosno potiskivac je brod namijenjen za teglenje, odnosno za potiskivanje drugih plovila;

16. tegljenica je teretni brod bez vlastitog pogona koji ima kormilarski uredjaj;

17. potisnica je teretni brod koji nema vlastiti pogonski uredjaj i nema kormilarski uredjaj;

18. trajekt je brod za prijevoz putnika i stvari;

19. tanker je brod namijenjen za prijevoz tereta u tekucem stanju;

20. javno plovilo je brod, odnosno camac ciji je vlasnik brodar, država ili njena tijela, odnosno organi uprave i služi iskljucivo za službenu upotrebu;

21. strani brod, odnosno camac je plovilo strane pripadnosti koje je upisano u strani upisnik brodova, ima stranu državnu pripadnost i namjenu prema propisima države pod cijom zastavom plovi;

22. jahta je brod ili camac koji služi za sport, rekreaciju ili razonodu i na kojem je moguc duži boravak nezavisno od kopna;

23. camac unutrašnje plovidbe je plovilo, osim tegljaca i potiskivaca, namijenjeno za plovidbu na rijekama, jezerima i kanalima, dužine do 15m i širine do 3m, ili cija je istisnina manja od 15 tona;

24. camac pomorske plovidbe je plovilo namijenjeno za plovidbu morem, cija baždarska dužina iznosi manje od 12m a registarska zapremina manja je od 15 BRT;

25. skela je plovilo posebne konstrukcije namijenjeno za prijevoz osoba i stvari sa jedne obale na drugu, odnosno sa jednog objekta na drugi;

26. peljarenje je vodjenje plovnog objekta od strucnih osoba (npr. pilota, loca i dr.), davanje strucnih savjeta zapovjedniku plovnih objekata radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima, predvodnicama i dr.;

27. brodar je fizicko ili pravno lice koje je kao posjednik broda nosilac plovidbenog poduhvata, s tim da se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je brodar osoba koja je upisana u upisnik brodova kao nosilac prava na raspolaganje brodom, odnosno kao vlasnik broda;

28. putnik je svaka osoba na brodu ili camcu, osim djece do šest godina i osoba zaposlena u bilo kojem svojstvu i clanovi porodice posade;

29. javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari od brodara, odnosno prijevoznika koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na osnovu ugovora o prijevozu;

30. prijevoz za sopstvene potrebe je prijevoz koji obavlja fizicko ili pravno lice za zadovoljenje vlastitih potreba;

31. luka je vodeni i sa vodom izravno povezani kopneni prostor sa terminalima, izgradjenim i neizgradjenim obalama, lukobranima, uredjajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova i plovila, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, uskladištenje i manipuliranje robom, proizvodnja, oplemenjivanje i dorada robe, te ostale privredne djelatnosti koje su i sa tim djelatnostima u medjusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi;

32. pristanište je vodeni i sa vodom izravno povezani kopneni prostor sa izgradjenim i neizgradjenim obalama, uredjajima, postrojenjima i objektima namijenjenim za pristajanje i sidrenje brodova i drugih plovila, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe, uskladištenje i manipuliranje robom;

33. zimovnik je izgradjeni, ili prirodni vodeni prostor uredjen da služi za sigurnu zaštitu plovila (npr. brodova, plutajucih objekata, camaca, skela i dr.) od oštecenja ledom, od velikih voda i drugih nepogoda.

II. ODVIJANJE PLOVIDBE

1. Plovni putevi

clan 3.

Plovni putevi su pojasevi na unutrašnjim i pomorskim vodama odredjene dubine, širine i propisanog gabarita, koji su uredjeni, obilježeni i otvoreni za sigurnu plovidbu.
Unutrašnji i pomorski plovni putevi, prema znacaju, razvrstavaju se na:
– unutrašnje plovne puteve na prirodnim rijekama unutar teritorije Federacije BiH, odnosno granicno podrucje vodom, obalom i priobalnim pojasom, koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta odredjene klase plovnosti;
– unutrašnje plovne puteve na vještackim i prirodnim akumulacijama, jezerima i vodenim kanalima unutar teritorije Federacije BiH, odnosno granicno podrucja vodom, obalom i priobalnim pojasom, koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta;
– pomorske plovne puteve u granicama teritorije Federacije BiH do granicnog podrucja morem i obalom, koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta odredjene klase plovnosti.

clan 4.

Utvrdjivanje gabarita plovnog puta za plovidbu i odredjivanje klase plovnosti utvrdjuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog federalnog ministra prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar), uz uvjete za odvijanje sigurne plovidbe na unutrašnjim plovnim putevima i pomorskim plovnim putevima (u daljnjem tekstu: plovni putevi), koje propisuje kapetanija unutrašnje i pomorske plovidbe (u daljnjem tekstu: nadležna kapetanija), uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

clan 5.

Nadležna ministarstva, tijela i organi u Federaciji BiH, odnosno u kantonu donose plan odbrane od iznenadnih zagadjenja sa broda i priobalnog pojasa unutrašnjih voda, radi pravovremenog i organiziranog preduzimanja mjera i akcija u slucaju zagadjenja, u skladu sa svojim nadležnostima na plovnim putevima.

2. Izgradnja objekata na plovnom putu

clan 6.

Obala i priobalni pojas na plovnim putevima mogu se koristiti u skladu sa odlukom nadležnog organa u Federaciji BiH, odnosno kantonu, opcini, uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležne kapetanije i u skladu sa zakonom kojim se odredjuju:
– nacin, uvjeti i vrijeme korištenja,
– podrucje obale i priobalnog pojasa koji se daju na korištenje,
– ovlaštenja korisnika.
Na osnovu odluke iz stava 1. ovog clana, shodno nadležnostima Federalnog ministarstva, kantonalnih ministarstava, odnosno nadležne službe opcine, sa korisnikom se zakljucuje ugovor o korištenju obala i priobalnih pojasa.

clan 7.

Za gradnju objekata na plovnim putevima, obali i priobalnom pojasu, koji mogu uticati na sigurnost plovidbe, u postupku izdavanja urbanisticke saglasnosti, u skladu sa Zakonom o prostornom uredjenju, mora se pribaviti saglasnost Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), odnosno kantonalnog ministarstva prometa.
Saglasnost iz stava 1. ovog clana pribavlja se za objekte sigurnosti plovidbe i to: mostove, podvodne i nadvodne kablove, žicare i druge nad plovnim putevima visece objekte; cjevovode, naftovode, gasovode, telegrafsko-telefonske linije i za izgradnju hidroenergetskih objekata, hidrogradjevinskih i drugih investicionih objekata, kao i za postavljanje kablova, cjevovoda i dr. ispod korita voda u okviru utvrdjenih gabarita plovnih puteva.
Saglasnost se pribavlja i za objekte koji se grade na obali, odnosno priobalnom pojasu, a vežu – dodiruju ili koriste vodenu površinu u zaštitnom vodenom pojasu koji je od najviše kote vodostaja u dubini šest metara.

clan 8.

Za izvodjenje radova na plovnim putevima, obali, odnosno priobalnom pojasu koji mogu uticati na sigurnost plovidbe (radovi na održavanju plovnih puteva, vadjenju materijala, postavljanju vodogradjevina, obaloutvrda, mijenjanju korita plovnih puteva i dr.) mora se prije otpocinjanja radova pribaviti saglasnost Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva prometa ukoliko se radovi izvode u gabaritu plovnih puteva.
Na osnovu saglasnosti iz prethodnog stava, nadležna kapetanija odredjuje nauticko-tehnicke uvjete i mjere za sigurnost plovidbe za vrijeme izvodjenja radova izlaskom na lice mjesta.

3. Održavanje i obilježavanje plovnih puteva

clan 9.

Plovni putevi moraju se održavati tako da je na njima moguce sigurno odvijanje plovidbenog prometa.
Plovni putevi se grade i uredjuju, tehnicki se održava njihova plovnost, vrši njihovo obilježavanje, na njima se postavljaju objekti sigurnosti plovidbe i osigurava njihov ispravan rad na nacin da udovoljavaju propisanim uvjetima i mjerilima za sigurno odvijanje plovidbe u zavisnosti od izvršene kategorizacije plovnih puteva.
Održavanje unutrašnjih plovnih puteva je: redovno održavanje gabarita plovnih puteva (širina i dubina), uklanjanje plicaka, rijecnih nanosa, postavljanje vodogradjevina, ustava-brana, uredjenje akvatorija u lukama i pristaništima, zimovnicima, odnosno zimskim skloništima, sidrištima, marinama i obalnom i priobalnom prostoru za ukrcaj – iskrcaj putnika, odnosno utovar – istovar robe.
Održavanje pomorskih plovnih puteva je postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe i osiguranje njihovog pravilnog funkcioniranja (svjetionici, obalna svjetla, plutace i bove, oznake, signalne i radiostanice, opticki, zvucni, elektricni, elektronski, radarski i dr. uredjaji) za odvijanje sigurne plovidbe na moru, pomorskim plovnim putevima i lukama.

clan 10.

Obilježavanje pomorskih i unutrašnjih plovnih puteva je postavljanje objekata sigurnosti plovidbe, obalnih i plovnih svjetlecih i nesvjetlecih signala, stalnih i privremenih plovidbenih oznaka, optickih, zvucnih, elektricnih, elektronskih, radarskih i drugih uredjaja za odvijanje sigurne plovidbe u lukama, pristaništima, zimovnicima, zimskim skloništima, sidrištima, marinama, prevodnicama – ustavama, hidrogradjevinskih i hidrotehnickih objekata u odredjenom gabaritu, te osiguranje njihovog pravilnog funkcioniranja i ispravnosti.

clan 11.

Godišnji plan radova na obilježavanju plovnih puteva iz clana 3. stav 1. alineje 1., 2. i 3. ovog Zakona utvrdjuje federalni ministar na prijedlog ovlaštenog privrednog društva koje se stara o obilježavanju plovnih puteva, a ugovaranje radova obavlja se prema raspoloživim sredstvima iz clana 14. ovog Zakona.
4. Finansiranje

clan 12.

Svi ucesnici u plovidbi na plovnim putevima u Federaciji BiH koji koriste plovne puteve i objekte sigurnosti plovidbe placaju naknadu.
Visina naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima iz clana 3. stav 1. alineje 1., 2. i 3. propisuje se pravilnikom o visini naknade za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima koji donosi federalni ministar.

clan 13.

Sredstva od naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima upotrebljavaju se za finansiranje održavanja i obilježavanja plovnih puteva.

clan 14.

Finansiranje održavanja i obilježavanja, odnosno postavljanja objekata sigurnosti plovidbe i njihovo pravilno funkcioniranje na plovnim putevima osigurava se iz:
– dijela sredstava od naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe koja se rasporedjuju za održavanje plovnih puteva,
– sredstava koja su osigurana za tu namjenu u budžetu Federacije BiH, odnosno kantona,
– udruženih sredstava privrednih društava i korisnika usluga,
– drugih kreditnih i bespovratnih sredstava.

III. SIGURNOST PLOVIDBE

clan 15.

Sigurnost plovidbe, u smislu ovog Zakona, predstavlja osnovne uvjete koji se moraju ispuniti na plovnim putevima, u lukama, pristaništima, na brodovima, plutajucim objektima, camcima i drugim plovnim objektima, posada na brodovima i plovnim objektima, kao i nadzor nad provodjenjem odredaba sigurnosti plovidbe.
U unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi (u daljnjem tekstu: plovidba) moraju se primjenjivati propisana pravila plovidbe i propisani signali, uredjaji i oznake, koji zadovoljavaju uvjete za sigurno odvijanje plovidbe i uvjete za njihovo sigurno funkcioniranje, na nacin i pod uvjetima (za sigurno odvijanje plovidbe) koji obezbjedjuju bezbjedno odvijanje plovidbe.
U unutrašnjoj plovidbi primjenjuju se propisi o plovidbi na unutrašnjim plovnim putevima a u pomorskoj plovidbi propisi o izbjegavanju sudara na moru, koji su u skladu sa medjunarodnim konvencijama, medjunarodnim ugovorima i na državnom nivou.

clan 16.

Na unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima mogu se, izuzetno, postavljati pontonski mostovi za premošcavanje akvatorija voda sa jedne obale na drugu obalu.
Nacin postavljanja pontonskih mostova, te uvjeti plovidbe kroz otvore tih mostova propisuju se posebnim aktom kojim se odredjuju uvjeti za sigurnu plovidbu na plovnim putevima sa pontonskim mostom koji donosi federalni ministar.

clan 17.

Na plovnim putevima mogu ploviti i splavovi.
Pod splavom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se skupina obradjenog ili neobradjenog drveta, gumoplastike ili drugog slicnog materijala medjusobno povezana u jednu cjelinu koja se koristi za:
– prijevoz drveta,
– turizam, ukoliko se plovidba splavom odvija u okviru organizirane turisticke djelatnosti.
Za plovidbu splava nadležna kapetanija izdaje odobrenje kojim odredjuje:
– sastav splava,
– relaciju plovidbe,
– uvjete za sigurnost plovidbe i
– period u kom se plovidba može odvijati.
Odobrenje iz prethodnog stava izdaje se na zahtjev korisnika prije otpocinjanja plovidbe splavom, a po prethodno obavljenom obaveznom uvidjaju na licu mjesta.
Nadležna kapetanija izdaje propisanu licencu korisnicima splava koji posjeduju odredjene vrste splavova (Drina 1 i Tara 1).

clan 18.

Na plovnim putevima mogu se održavati sportske priredbe – takmicenja sa camcima, rafting camcima i dr. plovilima u organizaciji sportskih udruženja, turistickih društava i dr. uz prethodno pribavljeno odobrenje nadležne kapetanije, odnosno nadležne policijske uprave.
U odobrenju iz prethodnog stava odredit ce se nauticko-tehnicke mjere sigurnosti plovidbe za vrijeme održavanja sportskih priredbi – takmicenja.

clan 19.

Oštecena, nasukana ili potopljena plovila koja ometaju plovidbu, ili ugrožavaju sigurnost plovidbe, ili predstavljaju opasnost od onecišcenja moraju se po nalogu nadležne kapetanije ukloniti sa plovnog puta.
Predmeti ili stvari koje mogu ometati, ili ugroziti sigurnost plovidbe ne smiju se ispuštati na plovni put.
Na zahtjev nadležne kapetanije federalni ministar može narediti privrednom društvu i drugim pravnim, odnosno fizickim licima koji su vlasnici, odnosno korisnici oštecenih, nasukanih, ili potopljenih plovnih objekata koji smetaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe da ih uklone sa plovnih puteva.

clan 20.

Na zahtjev brodara, odnosno korisnika broda ili plovila federalni ministar izdaje odobrenje za uplovljavanje stranog broda, odnosno plovila u plovne vode Federacije BiH.

clan 21.

Izuzetno, Federalno ministarstvo može odrediti da brodove nasukane u obalnom moru koje teritorijalno pripada Federaciji BiH, mogu spasavati strana pravna i fizicka lica.

IV. BRODOVI, cAMCI I PLUTAJUcI OBJEKTI
1. Brodovi
Utvrdjivanje osposobljenosti za plovidbu

clan 22.

Brod je osposobljen za plovidbu u odredjenim granicama plovidbe i za odredjenu namjenu ako:
1. udovoljava odgovarajucim propisanim Tehnickim pravilima registra brodova (u daljnjem tekstu: Tehnicka pravila RB) u pogledu:
a) smještaja osoba na brodu i zaštite ljudskog života na moru, odnosno unutrašnjim vodama;
b) zaštite na radu clanova posade i drugih osoba zaposlenih na brodu;
c) zaštite broda;
d) zaštite tereta na brodu;
e) zaštite okoline (plovnih puteva, plovnih i drugih objekata, mora, voda, obale i dr.) od zagadjivanja opasnim i štetnim materijama (ulje, otpaci tekucih goriva i njihova mješavina, otpadne vode i druge otpadne materije, radio-aktivni i drugi slicni otpaci) od broda;
2. ima propisan broj strucno osposobljenih clanova posade;
3. smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu je sa propisanim uvjetima za prijevoz putnika;
4. je teret na brodu ukrcan, složen, rasporedjen i pravilno osiguran u skladu sa odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, knjigama i odobrenoj tehnickoj dokumentaciji broda i propisima kojima se uredjuju uvjeti za prijevoz tereta.

clan 23.

Osposobljenost broda za plovidbu u skladu sa odredbama clana 22. ovog Zakona utvrdjuje se vršenjem tehnickog nadzora i pregleda i na osnovu periodicnih pregleda i izdavanja izvoda iz brodskih isprava i knjiga.
Tehnicki nadzor (utvrdjivanje sposobnosti, baždarenje i nadzor nad gradnjom) i izdavanje brodskih isprava i izvoda iz knjiga za brodove iz Federacije BiH vrši, obavlja i izdaje pravno strucno i registrirano pravno lice registar brodova (u daljnjem tekstu: RB), u skladu sa Tehnickim pravilima utvrdjenim na osnovu medjunarodnih ugovora i konvencija, koje je ovlastilo Federalno ministarstvo na zahtjev nadležnih kapetanija, brodara i pomoraca iz Federacije BiH.
Osposobljenost broda za plovidbu prema odredbama clana 22. tac. ovog Zakona, provjerava se inspekcijskim nadzorom, redovnim pregledom isprava, a u slucajevima predvidjenim propisima, ako je to potrebno, pregledom broda ili njegovih pojedinih dijelova.

clan 24.

Tehnicki nadzor broda obuhvata:
1. odobravanje tehnicke dokumentacije na osnovu koje se brod gradi, ili prepravlja-rekonstruiše i tehnicke dokumentacije na osnovu koje se izradjuju materijali, strojevi, uredjaji i oprema koji su namijenjeni za gradnju, prepravku i popravku broda;
2. nadzor nad gradnjom i prepravkom broda koja se vrši u toku njegove gradnje ili izvodjenja radova na njegovoj prepravci i nadzor nad izradom materijala, strojeva, uredjaja i opreme iz tacke 1. ovog clana, koji se vrši u toku njihove izrade, što se potvrdjuje uvjerenjem, kao i nadzor nad izradom, ugradnjom i smještajem strojeva, uredjaja i opreme u brod;
3. pregled postojecih brodova, ukljucujuci i nadzor nad izvodjenjem prepravki i obnavljanja ovih dijelova broda za koje je pregledom utvrdjeno da ih treba popraviti ili obnoviti.
clan 25.

Pregledi postojecih brodova mogu biti osnovni, redovni, kontrolni i vanredni.
Za preglede brodova iz prethodnog stava ovog Zakona placa se propisana naknada.

clan 26.

Osnovni pregled broda je obavezan pregled, kojem podliježu postojeci brodovi prije pocetka korištenja broda prilikom:
1. upisa broda u upisnik brodova Federacije BiH,
2. izmjena namjene granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose Tehnicka pravila RB.

clan 27.

Redovnim pregledom utvrdjuje se da li stanje brodova odgovara odredbama Tehnickih pravila RB, a kontrolnim pregledom provjerava se pravilno održavanje broda.

clan 28.

Vanredni pregled vrši se:
1. poslije pretrpljene havarije ili utvrdjenog nedostatka na brodu, ako po nalazu nadležne inspekcije, pretrpreljena havarija ili utvrdjeni nedostatak broda utice na osposobljenost broda za plovidbu;
2. kod vecih popravki ili obnove broda van zahtjeva koji proizlaze iz osnovnog, redovnog ili kontrolnog pregleda broda;
3. kad je brod bio u raspremi duže od jedne godine;
4. prilikom privremene promjene namjene ili proširenja granice plovidbe broda;
5. prilikom odlaganja redovnog i kontrolnog pregleda za rok duži od jednog mjeseca.

clan 29.

Pregled broda radi utvrdjivanja njegove osposobljenosti za vršenje probne vožnje obavlja se prije polaska broda na probnu plovidbu-vožnju.
Pregled broda za vršenje probne vožnje je sastavni dio nadzora nad gradnjom, ili prepravkom broda i osnovnog pregleda broda. Obim ovog pregleda treba da bude takav da se sa sigurnošcu može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za vršenje probne vožnje.
Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primjenjuju se i na brod koji se gradi za stranog narucioca, a obnavlja se ili prepravlja u domacem brodogradilištu.

clan 30.

Poslije izvršenog nadzora nad gradnjom, odnosno prepravkom broda ili poslije izvršenog bilo kog pregleda broda ne smiju se, bez prethodnog obavještenja RB i ponovnog pregleda broda, vršiti bilo kakve promjene ili prepravke strukture trupa broda, njegovih strojeva, uredjaja i opreme.

clan 31.

Obim i nacin vršenja tehnickog nadzora nad brodovima, kao i rokovi vršenja redovnih i kontrolnih pregleda, odredjuje se Tehnickim pravilima RB.

clan 32.

Registar brodova može da oglasi brod osposobljenim za plovidbu u odredjenim užim granicama ako se pregledom utvrdi da brod nije osposobljen za plovidbu u granicama u kojima je do tada ovlašten da plovi, ali je osposobljen za plovidbu u tim užim granicama plovidbe.
Registar brodova može da oglasi brod osposobljenim, izuzetno, ako preduzme jedno ili više odredjenih putovanja koja prelaze granice plovidbe u kojima je on ovlašten da plovi, ako se na osnovu izvršenog pregleda utvrdi da je brod sposoban za preduzimanje tih putovanja.
Plovidba u užim ili širim granicama prema odredbama st. 1. i 2. ovog clana, može se uvjetovati ukrcavanjem manjeg broja putnika ili manje kolicine tereta, kao i drugim uvjetima kojima se obezbjedjuje bezbjedna plovidba broda.

clan 33.

Registar brodova može brod koji nije putnicki oglasiti osposobljenim da u granicama obalnog mora, odnosno u granicama unutrašnjih plovnih puteva prevozi putnike na jedno ili više putovanja, ili za odredjeno vrijeme, ako je njegova osposobljenost za plovidbu utvrdjena prema odredbama ovog Zakona i ako se pregledom utvrdi da brod ispunjava uvjete za vršenje takvog prijevoza putnika.

clan 34.

Registar brodova može pomorski brod na koji se ne primjenjuju odredbe medjunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru i medjunarodne konvencije o teretnim linijama,a koji predstavlja novi tip broda, osloboditi od ispunjenja pojedinih zahtjeva tehnickih pravila, odnosno odobriti mu vršenje odredjenih putovanja u cilju probe iako ne udovoljava pojedinim zahtjevima tehnickih pravila, ako na osnovu pregleda utvrdi da je brod pri vršenju proba osposobljen za plovidbu.

clan 35.

Brod može prevoziti samo odredjeni broj putnika ciji se broj i smještaj na brodu odredjuje na osnovu propisanih uvjeta, plovnih svojstava broda, raspoložive površine za smještaj putnika, uredjaja i opreme namenjenih putnicima i higijenskih uvjeta.
Dozvoljen broj putnika i njihov smještaj na brodu utvrdjuje se Tehnickim pravilima RB.

clan 36.

Teret na brodu mora biti rasporedjen tako da osigurava plovna svojstva broda i ne prouzrokuje prekomjerna naprezanja konstrukcijskih dijelova broda u razlicitim uvjetima korištenja.
Teret na brodu mora biti ukrcan u granicama dozvoljenog opterecenja broda i u skladu sa Tehnickim pravilima RB, složen, rasporedjen i osiguran tako da u svim uvjetima koji se mogu pojaviti u plovidbi ne može doci do pomjeranja tereta koje bi moglo ugroziti sigurnost broda, ljudskih života, tereta i okoline.
Najvece dozvoljeno opterecenje broda i raspored tereta odredjuje se Tehnickim pravilima RB.

clan 37.

Odredbe ovog Zakona o utvrdjivanju osposobljenosti broda za plovidbu, koje se odnose na brodove unutrašnje plovidbe, primjenjuju se i na skele kad one po svojim dimenzijama odgovaraju dimenzijama broda unutrašnje plovidbe i kad se bave privrednom djelatnosti.

2. Baždarenje broda

clan 38.

Prema odredbama ovog Zakona baždarenju broda podliježe:
– svaki brod koji se upisuje u Upisnik brodova Federacije BiH;
– strani brod koji je baždaren prema Tehnickim pravilima, koja se bitno ne razlikuju od odredbi Tehnickih pravila RB;
Cijena usluga baždarenja utvrdjuje se prema tonaži broda.

clan 39.

Baždarenjem broda utvrdjuje se najveca dozvoljena istisnina i istisnina sa odredjene vodene linije, a baždarenjem teretnog broda i nosivost broda zavisno od uronjenja (gaza) broda.
Baždarenje broda i camca vrši se prema Tehnickim pravilima RB, o nacinu mjerenja i izracunavanja registarske tonaže, odnosno istisnine kod baždarenja broda i camca, koji obavlja RB.

3. Brodske isprave i knjige

clan 40.

Brodske isprave koje brod mora imati dokazuju identitet, osposobljenost za plovidbu i ostala svojstva broda.
U brodske knjige koje brod mora voditi unose se podaci o važnijim dogadjajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.
Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju biti sastavljene na jezicima i pismima naroda Bosne i Hercegovine, te prema medjunarodnim konvencijama na engleskom jeziku za pomorsku i francuskom jeziku za unutrašnju plovidbu.
Brodske isprave i knjige propisane ovim Zakonom moraju se nalaziti na brodu i uredno voditi i uvijek biti dostupne za provjeru.
Brodske isprave i knjige brodova unutrašnje plovidbe bez posade ne moraju se nalaziti na brodu vec se moraju cuvati kod vlasnika broda.
Brodske isprave i knjige moraju se pokazati na zahtjev nadležne kapetanije kao i ostalih organa ovlaštenih prema drugim propisima Federacije BiH.
Brodske isprave i knjige stranih brodova priznaju se, po pravilu, pod uvjetom uzajamnosti, a posebnim aktom se uredjuje sadržina, obrasci i nacin vodjenja brodskih isprava i knjiga brodova unutrašnje i pomorske plovidbe koji donosi federalni ministar.

clan 41.

Pomorskom brodu koji je osposobljen za plovidbu izdaje se odgovarajuca propisana svjedodžba.

clan 42.

Brod unutrašnje plovidbe mora imati brodsko svjedocanstvo.
Brodsko svjedocanstvo sadrži sve podatke iz knjige upisnika brodova u koju je brod upisan.
Brodskim svjedocanstvom dokazuje se: pripadnost broda unutrašnje plovidbe, vrsta i namjena broda, njegova osposobljenost za plovidbu, plovna mreža na kojoj je ovlašten da plovi, broj putnika i masa (težina) tereta koju brod smije da prevozi.
Brodsko svjedocanstvo izdaje nadležna kapetanija.
Brodsko svjedocanstvo izdaje se na osnovu uvjerenja o osposobljenosti broda za plovidbu, koje izdaje RB.
Brodsko svjedocanstvo na brodu bez posade može se zamijeniti natpisom na brodskom trupu, ili stalno pricvršcenom plocom ili tablom na trupu koja mora sadržavati osnovne podatke iz brodskog svjedocanstva.
Kada se brodu promijeni: ime, luka, odnosno luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili podrucje plovidbe mora mu se zamijeniti i brodsko svjedocanstvo.
Zamjenu brodskog svjedocanstva vrši nadležna kapetanija koja je brod upisala u upisnik.

clan 43.

Brod unutrašnje plovidbe mora imati svjedodžbu o baždarenju.
Svjedodžbom o baždarenju dokazuje se istisnina za svaki centimetar gaza, a kod brodova unutrašnje plovidbe istisnina pri najvecem dozvoljenom gazu i gazu praznog broda, kao i slobodni bok broda.

clan 44.

Svjedodžba o baždarenju gubi važnost kada se zbog prepravki izvršenih na brodu unutrašnje plovidbe mijenja njegova istisnina.
Važenje svjedodžbe o baždarenju za teretne brodove traje 10 godina a za ostale brodove 15 godina od dana izdavanja. Važenje svjedožbe o baždarenju produžava se za 10, odnosno 15 godina ako se utvrdi da podaci o istisnini ili nosivosti odgovaraju stanju na brodu.

clan 45.

Na brodu koji ima ukrcanu posadu mora se voditi knjiga popisa posade.
Popis posade sadrži podatke o osobama ukrcanim na brod kao clanovima posade, o njihovoj strucnoj osposobljenosti i poslovima koje obavljaju.
Pored podataka iz stava 2. ovog clana naznacuju se i podaci o luci dolaska i odlaska broda iz luke te o ukrcanim clanovima obitelji clana posade ukrcanog na brod.
Popis posade izdaje nadležna kapetanija.

clan 46.

Na brodu se mora voditi:
1. brodski dnevnik, ako ima vlastiti pogonski uredjaj snage vece od 50 kw,
2. zdravstveni dnevnik, ako ima posadu i istisninu vecu od 100 tona,
3. radiodnevnik, ako koristi stalnu ili pokretnu radiostanicu.

4. Posada broda

clan 47.

Posadu broda cine osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu koje posjeduju brodarsku, odnosno pomorsku knjižicu i upisane su u popis posade.
Za obavljanje poslova na brodu neophodan je odgovarajuci broj clanova posade broda sa propisanom strucnom spremom.
clan posade broda može biti osoba koja je stekla odgovarajuce zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuce ovlaštenje, što se propisuje posebnim pravilnikom o najmanjem broju clanova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati brodovi unutrašnje i pomorske plovidbe, a koji donosi federalni ministar.

clan 48.

Zvanja clanova posade broda sticu se položenim odgovarajucim ispitom za odredjeno zvanje, pred nadležnom ispitnom komisijom koju obrazuje federalni ministar, a koji donosi poseban pravilnik o sticanju zvanja i ovlaštenja clanova posade broda i program o nacinu polaganja strucnog ispita te ovlastima za obavljanje poslova i dužnosti na brodu u skladu sa medjunarodnim konvencijama i ugovorima koje je potpisala BiH u ovoj oblasti.

clan 49.

Ovlaštenje za obavljanje poslova na brodu može se dati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna da obavlja posao na brodu, što se utvrdjuje ljekarskim pregledom i kontrolira periodicnim pregledima.
Provedbene propise o zdravstvenom nadzoru nad clanovima posada broda unutrašnje i pomorske plovidbe donosi federalni ministar zdravstva, uz mišljenje federalnog ministara prometa i komunikacija.

5. camci

clan 50.

camci, odnosno brodice (u daljnjem tekstu: camci) podliježu osnovnom, redovnom i vanrednom pregledu za utvrdjivanje osposobljenosti za plovidbu.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, utvrdjivanju osposobljenosti za plovidbu ne podliježu:
1. camci koji pripadaju brodu,
2. sportski veslacki camci,
3. kajak, kanu i drugi objekti.
camci iz prethodnog stava navedeni pod tac. 2. i 3. moraju imati registraciju sportskog udruženja.
camci specijalne konstrukcije i porivnog uredjaja koji im omogucuje da kližu po vodi (gliser i sl.) i koji imaju atest RB, podliježu utvrdjivanju osposobljenosti za plovidbu, bez obzira na njihove dimenzije.
camci iz st. 1. i 4. ovog clana mogu se koristiti samo ako im je utvrdjena osposobljenost za plovidbu.
Rafting camci mogu ploviti na divljim vodama, ako su dobili propisanu licencu od nadležne kapetanije i ako posjeduju registraciju korisnika, odnosno vlasnika rafting camca.

clan 51.

Osnovni pregled camca vrši se kod novogradnje, kupovine u inozemstvu i onda kada se vrši obnova, prepravka ili popravka kojom se mijenja konstrukcija ili svojstvo pogonskih uredjaja.
Redovni pregled camca vrši se svake pete godine.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, redovni pregled camca za javni prijevoz vrši se:
– svake godine, ako se camcem obavlja javni prijevoz putnika ili skijanje,
– svake dvije godine, ako se camcem vrši javni prijevoz stvari.
Vanredni pregled camca vrši se:
– ako je bio van upotrebe duže od godinu dana,
– ako je pretrpio havariju i opravkom kojom se mijenja konstrukcija.
O izvršenim pregledima (osnovni, redovni, vanredni) sacinjava se propisan zapisnik na osnovu kojeg se izdaje uvjerenje o osposobljenosti za plovidbu.
Za izvršeni osnovni, redovni i vanredni pregled placa se naknada koja se propisuje posebnim pravilnikom o visini naknade za utvrdjivanje osposobljenosti camca za plovidbu koji donosi federalni ministar.

clan 52.

Utvrdjivanje osposobljenosti camca za plovidbu vrši nadležna kapetanija, a što se uredjuje posebnim pravilnikom o nacinu vršenja pregleda, obrazac i nacin vodjenja zapisnika o pregledu, obrazac i nacin izdavanja uvjerenja o osposobljenosti camca za plovidbu i rok važenja uvjerenja, kojeg donosi federalni ministar.

clan 53.

camci iz clana 50. stav 1. ovog Zakona moraju biti baždareni.
Baždarenje camaca za plovidbu vrši kapetanija Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, na osnovu Tehnickih pravila RB o nacinu mjerenja i izracunavanja registarske tonaže, odnosno istisnine kod baždarenja brodova i camaca.
Za vršenje baždarenja placa se naknada cija se visina utvrdjuje posebnim aktom kojim se ujedno propisuje obrazac i nacin izdavanja svjedodžbe o izvršenom baždarenju koji donosi federalni ministar.

clan 54.

camac za koji je izdato uvjerenje o osposobljenosti za plovidbu i svjedodžba o baždarenju upisuje se u registar.
Korisniku, odnosno vlasniku camca upisanom u registar izdaje se plovidbena dozvola.
Plovidbena dozvola izdaje se sa važnošcu od godinu dana i produžava se u roku važenja uvjerenja o osposobljenosti za plovidbu.
camac se briše iz registra ako se u roku od 30 dana po isteku važnosti plovidbene dozvole ne produži njena važnost.
Prilikom izdavanja i produžavanja plovidbene dozvole placa se naknada za korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnom putu iz clana 12. ovog Zakona.

clan 55.

Upis u registar i izdavanje plovidbene dozvole za camce vrši nadležna kapetanija na cijim se vodama smješta – sidri camac.
Prilikom upisa u registar camcu se odredjuju registarske oznake koje trebaju biti ispisane u skladu sa pravilnikom kojim se bliže uredjuje postupak upisa u registar, izdavanje i produžavanje plovidbene dozvole, obrazac registra i plovidbene dozvole, kao i visina naknade za izdavanje plovidbene dozvole, registarske oznake i
druga pitanja kojima se uredjuju ovlasti nadležne kapetanije.
Pravilnik iz prethodnog stava donosi federalni ministar.

clan 56.

Odredbe cl. od 50. do 55. ovog Zakona, u pogledu utvrdjivanja osposobljenosti za plovidbu i upisa u registar, primjenjuju se i na skele.

clan 57.

camcem, rafting camcem, splavom, plutajucim objektom i skelom, koji podliježu utvrdjivanju osposobljenosti za plovidbu, može upravljati osoba sa navršenih 18. godina i položenim ispitom za upravljaca camcem na unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima, ukoliko za pojedine vrste camaca, skela i plutajucih objekata nije drugacije propisano.
Za polaganje ispita za upravljaca camcem placa se naknada.
Izuzetno, sposobnost za upravljaca camcem priznaje se osobama koje:
– imaju steceno zvanje u brodarstvu unutrašnje plovidbe, odnosno pomorske plovidbe,
– u sportskom jedrilicarskom društvu su položile ispit za jedrilicara-mornara, jedrilicara-kormilara i jedrilicara-kapetana.
Posebnim pravilnikom propisuje se program, nacin polaganja ispita i nacin izdavanja uvjerenja za upravljaca camcem, rafting camcem, splavom, plutajucim objektom i skelom, a donosi ga federalni ministar.

clan 58.

Nadležne kapetanije mogu odrediti da pored camca iz clana 50. ovog Zakona upisivanju u registar podliježu i drugi camci, te odrediti nacin i postupak za upis u registar.

6. Plutajuci objekti

clan 59.

Plutajuci objekti mogu se postavljati na unutrašnjim i pomorskim vodama i plovnim putevima (hoteli, restorani, hangari, pristani, radionice, skladišta, spremišta, vodenice, kupališta, stambene ladje, pontoni, ribogojilišta, platforme i dr.).
Plutajuci objekti mogu se postavljati na unutarnjim i pomorskim vodama ako se utvrdi njihova osposobljenost za plutanje i ako su registrirani kod nadležnog opcinskog organa uprave.
Osposobljenost za plutanje – plovidbu, potreban broj strucno osposobljenih osoba, upis u upisnik plutajucih objekata, te odredjivanje mjesta priveza uz obalu i mjesta sidrenja utvrdjuje nadležna kapetanija.
O utvrdjivanju osposobljenosti sacinjava se propisani zapisnik i izdaje list ocevidnosti za plutajuci objekt na osnovu kog se plutajuci objekt upisuje u registar,a isto se propisuje posebnim pravilnikom kojeg donosi Federalni ministar.

V. LUKE, PRISTANIŠTA, PRISTANI, SIDRIŠTA I MARINE

1. Luke

clan 60.

Luke mogu biti na plovnim putevima (otvorene) ili izvan plovnih puteva (bazenske).
Luke, odnosno pristaništa služe, po pravilu, javnom prometu.
Odlukom Vlade Federacije BiH propisuju se uvjeti za otvaranje luka na federalnom plovnom putu.
Pojedine luke ili njihovi dijelovi, u skladu sa odredbama ovog Zakona, mogu služiti iskljucivo ili prvenstveno za potrebe odredjenih državnih, federalnih, kantonalnih organa, odnosno tijela.

clan 61.

Luka koja služi javnom prometu mora imati:
1. obilježen prostor koji joj pripada i terminale za upotrebu;
2. najmanje jedan uredjen prilaz na operativnoj obali minimalne dužine 100 m za brodove koji nocu mora biti osvjetljen;
3. potrebnu dubinu vode u akvatoriju luke istovjetne sa plovnim putevima;
4. vodomjer za ocitavanje vodostaja;
5. odgovarajuci broj uredjaja (bitava) na operativnoj obali za privez brodova;
6. stalna i privremena sidrišta;
7. sanitarne uredjaje na kopnu, opremu i sidrišta, prvu pomoc za spasavanje, kao i uredjaje za gašenje požara;
8. razglasnu stanicu;
9. vodu za pice;
10. brod bokser za vršenje manipulacije, isplovljavanja i uplovljavanja u luku, odnosno pristanište;
11. najmanje jednu osobu sa zvanjem mornara, odnosno krmara tegljenice za rad na plovnim objektima;
12. uredjaje i taložnice za prihvat ulja i drugih otpadnih materijala.
Uvjeti iz ovog clana moraju biti sadržani u investiciono-tehnickoj dokumentaciji za izgradnju ili rekonstrukciju luke.

clan 62.

Luka koja služi javnom prometu, koju je FBiH proglasila za luku od federalnog znacaja-saobracaja,koristi privredno društvo, odnosno drugo pravno lice.

clan 63.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku svojim opcim aktom (statutom) odredjuje vrste terminala i uredjuje nacin korištenja pojedinih terminala luke.
Opcim aktom iz prethodnog stava utvrdjuje se:
1. mjesto privezivanja brodova;
2. mjesto za ulazak putnika u brodove i izlazak sa brodova;
3. ivicni obalni prostor koji mora biti stalno slobodan;
4. nacin utovara, istovara i uskladištenja roba;
5. organizacija zaštite brodova od nevremena;
6. podjela pristaništa na terminale prema vrsti prometa (putnicki, teretni) i namjeni (zapaljivi materijali, snabdijevanje i pružanje usluga brodskom osoblju, pogranicni i carinski postupak, sportska takmicenja i priredbe na vodi, smece i otpadne materije i dr.);
7. održavanje cistoce, sanitarnih uredjaja i osvjetljenja;
8. održavanje vodenih i kopnenih prostora;
9. nacin održavanja opreme i sredstava;
10. organizacija pomoci i spasavanja;
11. nacin upotrebe razglasne stanice.
Ivicni obalni prostor iz tacke 3. ovog clana odredjuje se uz saglasnost nadležne kapetanije.
Opci akt iz stava 1. ovog clana mora se dostaviti svim zainteresiranim brodarima, nadležnoj kapetaniji i Federalnom ministarstvu.

clan 64.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku dužno je u ispravnom stanju održavati: operativnu obalu, potrebne dubine u luci, plutace za privez, uredjaje za privez (bitve), svjetla i druge oznake, uredjaje za sigurnu plovidbu, uredjaje za preuzimanje otpadnih voda i drugih materija.
Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku dužno je na zahtjev nadležne kapetanije premjestiti, ukloniti ili preinaciti postojece, ili postaviti nove oznake, naprave ili uredjaje za sigurnu plovidbu ili uredjaje za preuzimanje otpadnih voda i drugih materija.

clan 65.

Luka mora posjedovati projektnu dokumentaciju kojom se utvrdjuje dozvoljeni broj i velicina brodova koji se istovremeno mogu privezati, dozvoljeno opterecenje svake izgradjene obale na kojoj se vrši utovar, odnosno istovar robe, ili koja se na drugi nacin opterecuje.
clan 66.

Brodovi, ploveca postrojenja, camci, skele i plutajuci objekti koji upotrebljavaju mineralna ulja za pogon moraju imati spremišta ili posude u kojima su dužni cuvati otpadna ulja do dolaska u luku.

clan 67.

U luci je zabranjeno preduzimati radnje koje dovode, ili bi mogle dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi, brodove ili druge objekte, nanijeti im štetu, ili kojima se može zatrpati ili zagadjivati luka.

clan 68.

Ako se ugrozi sigurnost plovidbe u luci, privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku dužno je odmah preduzeti potrebne mjere, obavijestiti nadležnu kapetaniju i postupiti prema njenim uputstvima.
U slucaju iz prethodnog stava, nadležna kapetanija može narediti brodu da isplovi iz luke ili da se ukloni na drugo mjesto.

clan 69.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku u kojoj se vrši utovar ili istovar opasnih materija dužno je, u smislu propisa o prijevozu opasnih materija, odrediti posebno mjesto na kojem ce se vršiti utovar i istovar.
Prilikom odredjivanja mjesta na kojem ce se vršiti utovar i istovar opasnih materija, mora se pribaviti saglasnost nadležnog organa unutrašnjih poslova.

clan 70.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku može odložiti ili zabraniti ulazak broda u luku, ili narediti brodu da prekine manipulisanje opasnim stvarima, ako u potpunosti nisu ispunjene propisane sigurnosne, zaštitne i druge mjere, ili ako u toku manipulacije nastupi opasnost.
Mjere iz prethodnog stava mogu narediti nadležne kapetanije i drugi zakonom ovlašteni organi.

clan 71.

cišcenje brodova od opasnih plinova (degazacija) i od glodavaca (deratizacija) u luci može se obavljati samo na mjestima koja su odredjena opcim aktom iz clana 63. stav 1. ovog Zakona.

clan 72.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku dužno je odrediti brodu koji namjerava uploviti u luku mjesto za privez uz operativnu obalu ili na luckom sidrištu.
Nadležna kapetanija može radi sigurnosti plovidbe narediti da se vec privezani i usidreni brod premjesti na drugi vez, odnosno izvez, ili da se pomakne sa dodijeljenog mu mjesta, kao i da se djelimicno ili potpuno nakrcani brod ukloni sa operativne obale na odredjenu udaljenost i tamo se usidri.
Naredjenje iz prethodnog stava istovremeno se saopštava i privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu koje koristi luku.

clan 73.

Nadležna kapetanija vrši kontrolu održavanja reda u lukama putem ovlaštenih radnika.
Pored kontrole iz stava 1. ovog clana nadležna kapetanija vrši i upravni nadzor nad primjenom propisa koji se odnose na:
1. plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje brodova i camaca,
2. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i tereta,
3. održavanje ivicnog obalnog prostora,
4. održavanje cistoce obala i voda od bilo kakvog zagadjivanja.

clan 74.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje koristi luku dužno je starati se o održavanju propisanog reda u luci.
Pod održavanjem reda iz prethodnog stava smatra se pružanje usluga u pogledu:
– pristajanja, sidrenja i izvezivanja, zaštite plovnih objekata od elementarnih nepogoda, cišcenje vodenog prostora (akvatorija) i operativnih obala, ukrcaj i iskrcaj i pretovar roba i putnika;
– snabdijevanje plovila, uskladištenja robe i obavljanje privrednih djelatnosti u luci, odnosno pristaništu;
– prilagodjavanja brzine i održavanja pristaništa, odnosno luke.
Zapovjednik broda, odnosno starješina plovnog sredstva, clanovi posade i druge osobe koje se nalaze u luci, odnosno pristaništu dužni su se pridržavati propisanog reda, što se uredjuje posebnim pravilnikom o nacinu održavanja reda u luci, odnosno pristaništu koji donosi federalni ministar.

2. Pristaništa i pristani

clan 75.

Pristanište je mjesto uz obalu plovnog puta izvan luke, odredjeno za pristajanje
brodova na kojem se vrši utovar, istovar, uskladištenje i druge manipulacije robom, kao i ukrcaj i iskrcaj roba.
Pristanište mora imati sredstva za prihvat otpadnih ulja i drugih otpadnih
materija.

clan 76.

Pristan je mjesto uz obalu plovnog puta izvan pristaništa, odnosno luke
odredjeno za pristajanje brodova na kojem se vrši ulazak i izlazak osoba – putnika.

clan 77.

Pristanište, odnosno pristan mora ispunjavati osnovne uvjete za sigurnost broda, odnosno osoba i stvari.
Pristanište, odnosno pristan može se koristiti za javni prijevoz, ili kao prijevoz za osobne potrebe.

clan 78.

Opcina na zahtjev prijevoznika, zainteresiranog privrednog društva, drugih pravnih lica odredjuje mjesto uz obalu plovnog puta na kojem ce se nalaziti pristanište ili pristan.
Zahtjevu iz prethodnog stava mora se priložiti saglasnost nadležne kapetanije.
Saglasnošcu iz prethodnog stava utvrdjuje se obim prometa za koji se može
koristiti pristanište ili pristan u zavisnosti od uvjeta koje pristanište, odnosno pristan ispunjava.

clan 79.

Korištenje pristaništa i pristana koji služe javnom prijevozu vrši prijevoznik, privredno društvo ili drugo pravno lice koje je dužno da vodi brigu o održavanju pristaništa, odnosno pristana i omoguci svakom pravnom licu i prijevozniku da pod jednakim uvjetima koriste pristaništa, odnosno pristane.

3. Sidrišta

clan 80.

Sidrište je odredjeni dio luke, odnosno plovnog puta namijenjen za manevrisanje i stajanje brodova, cija dubina ne može biti manja od minimalne dubine plovnog puta na kome se nalazi.
Brodovi se mogu sidriti u luci samo na sidrištu na nacin kojim se ne ugrožava njihova sigurnost i sigurnost plovidbe.

clan 81.

Sidrenje brodova za prijevoz opasnih materija mora se vršiti na sidrištima koja su namijenjena iskljucivo za sidrenje tih brodova.
Odredbe clana 63. ovog Zakona u pogledu odredjivanja mjesta za pristajanje brodova u luci, odnosno u pristaništu za prijevoz opasnih materija odnose se i na sidrišta.

4. Prostori za smještaj plovila (marine)

clan 82.

Na plovnim putevima smještaj plovnih objekata vrši se na odredjenim vodenim prostorima (marine).
Vodeni prostor iz prethodnog stava odredjuje opcina po prethodno pribavljenoj saglasnosti nadležne kapetanije u kojoj su utvrdjeni potrebni tehnicko-eksploatacioni uvjeti za korištenje tog prostora, a narocito:
– zaštita gabarita plovnih puteva;
– obilježavanje vodenog i kopnenog prostora;
– kopneni prilaz obali plovnog puta i plovilima;
– osvetljenje kopnenog i vodenog prostora;
– osiguranje potrebnih dubina vode u vodenom prostoru i
– vezivanje i osiguranje plovila u prostoru za smještaj plovnih objekata.
Izuzetno od odredaba prethodnog stava, u slucaju da opcina ne odredi vodeni prostor za smještaj plovnih objekata (marine), nadležna kapetanija ce, ukoliko sigurnosni razlozi to zahtijevaju, rješenjem odrediti vodeni prostor za privremeni smještaj plovnih objekata.
Rješenjem iz prethodnog stava odredjuju se uvjeti za smještaj plovnih objekata (ukljucujuci postavljanje oznaka – tabli na obalnom prostoru) i obaveze vlasnika plovnih objekata u odnosu na korištenje vodenog prostora (marine).
Uvjeti iz stava 2. ovog clana moraju se razraditi i u investiciono-tehnickoj dokumentaciji za uredjenje prostora za smještaj plovnih objekata.

5.Kupališta

clan 83.

Na plovnim putevima mogu postojati prirodna i uredjena kupališta.
1. Prirodno kupalište cini:
– neogradjeni vodeni i kopneni prostor van plovnog puta i izgradjenih obala i priobalnih pojasa.
2. Uredjeno kupalište cini :
– ogradjeni vodeni prostor sa ogradjenim vezom na plutacama i bazenima za odredjene dubine, plovidbenim oznakama, spasiocem na camcu za spasavanje kupaca;
– kopneni uredjeni prostor sa kabinama za presvlacenje, tušem za vodu, mokrim cvorom (sanitarijom), sredstvima za prikupljanje otpadaka, trgovinskim objektima, parking-prostorom i drugo.

clan 84.

Uredjeno kupalište na plovnom putu ne smije se graditi na mjestu koje bi zbog svog položaja u odnosu na plovni put moglo dovesti u opasnost ljudske živote ili sigurnost plovidbe.

clan 85.

Za gradjenje uredjenog kupališta na unutrašnjem i pomorskom plovnom putu pribavlja se saglasnost nadležne kapetanije.
Saglasnošcu iz prethodnog stava kapetanija odredjuje nacin ogradjivanja i obilježavanja vodenog i kopnenog akvatorija – prostora uredjenog kupališta.

clan 86.

Privredno društvo, drugo pravno lice, pojedinac koji koristi uredjeno kupalište dužni su održavati kupalište i preduzimati mjere sigurnosti u kupalištu u odnosu na kupace i plovidbu.

6. Zimovnici i zimska skloništa

clan 87.

Na unutrašnjim plovnim putevima postoje zimovnici i zimska skloništa.
Zimovnik može biti u pristaništu kao objekt luke ili izvan luke.
Zimsko sklonište može biti u luci, odnosno pristaništu, na rijecnom rukavcu ili na drugim prirodno zašticenim mjestima pored obale plovnog puta.
Prostore za zimovnike i zimska skloništa i njihove kapacitete odredjuje kapetanija na zahtjev zainteresiranog brodara.

clan 88.

Zimovnik mora imati:
1. vodeni prostor (akvatorij) zašticen od nailaska leda, velikih voda i vremenskih nepogoda;
2. odgovarajucu dubinu vode kako u sredini, tako i uz obalu, ali ne manju od dubine u plovnom putu;
3. uredjene obale sa odgovarajucim prilazima za plovila i stepeništem;
4. osiguran prostor za ulaz plovila, za plovidbu kroz zimovnik i za izvezivanje plovila;
5. dovoljan broj propisanih uredjaja za izvezivanje plovila (bitve, alke i sl.);
6. odgovarajuce sanitarne uredjaje (pitka voda, prostor za deponovanje otpadaka, sanitarni cvor i dr.);
7. rasvjetu obale gdje se izvezuju plovila i rasvjetu kopnenih prometnica;
8. uredjaje i sredstva za gašenje požara i za spasavanje plovila i ljudstva i
9. prilazne puteve i veze sa naseljem.
Zimsko sklonište mora ispunjavati uvjete iz tac. 1., 2. i 5. iz prethodnog stava.

clan 89.

Privredno društvo, odnosno drugo pravno lice koje iskorištava zimovnik, odnosno zimsko sklonište dužno je starati se o održavanju propisanog reda.
Zapovjednik zimovnika, starješina plovila, clanovi posade i druge osobe koje se nalaze u zimovniku, odnosno zimskom skloništu dužne su se pridržavati propisanog reda, što se uredjuje posebnim aktom o nacinu održavanja reda i sigurnosti plovila, ljudi, tereta i imovine u zimovniku, odnosno zimskom skloništu koji donosi federalni ministar.

clan 90.

Zimska skloništa koriste, po pravilu, oni brodovi koji se u slucaju elementarnih nepogoda ili drugih smetnji ne mogu skloniti u zimovnike.

clan 91.

Nadležna kapetanija dužna je svake godine a najkasnije u oktobru tekuce godine obavijestiti sva zainteresirana brodarstva i brodare o mjestima gdje se nalaze zimovnici i zimska skloništa, o njihovom smještajnom kapacitetu i vremenu otpocinjanja korištenja.

VI. JAVNI PRIJEVOZ NA PLOVNIM PUTEVIMA

clan 92.

Javni prijevoz može se obavljati kao prijevoz u linijskoj plovidbi i kao prijevoz u slobodnoj plovidbi.

clan 93.

Javni prijevoz mogu obavljati privredna društva i druga pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) upisana u sudski registar za obavljanje te djelatnosti i koja ispunjavaju propisane uvjete u linijskoj plovidbi.
Javni prijevoz, osim javnog linijskog prijevoza osoba, može obavljati i fizicko lice upisano za obavljanje tog prijevoza (u daljnjem tekstu: prijevoznik) ako ima odobrenje za obavljanje te djelatnosti izdato od nadležnog kantonalnog ministarstva.
Pri obavljanju javnog prijevoza odobrenje iz prethodnog stava mora se nalaziti na plovnom objektu.

clan 94.

Prijevoznici mogu obavljati javni prijevoz samo sopstvenim plovnim objektom nosivosti do 50 tona i snagom pogonskog motora do 70 kw na unutrašnjim plovnim putevima, odnosno plovnim objektima do 150 BRT i snage pogonskog postrojenja-motora do 170 kw na pomorskom plovnom putu, te ako ispunjavaju odredbe kojima se uredjuje utvrdjivanje osposobljenosti plovnih objekata za plovidbu.
Prijevoznici koji obavljaju javni prijevoz dužni su obavljati prijevoz osoba i stvari koji se zahtijeva, uz odgovarajucu naknadu, osim u slucaju ako je iskljucen iz plovidbe-prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz obavi na plovnom putu na kojem je zabranjena plovidba plovnim objektima, odnosno kojim se ne obavlja plovidba-promet plovnim objektima.

clan 95.

Plovna sredstva kojima se obavlja javni prijevoz moraju imati najmanje dva vijenca od pluta sa užetom, a plovna sredstva kojima se obavlja javni prijevoz na moru i po jedan prsluk za spasavanje za svakog putnika.

clan 96.

Ukrcaj, odnosno iskrcaj putnika vrši se na dijelu obale koji je za to odredjen i to preko propisanih mostova, odnosno sizova ili stepenica koje osigurava plovno sredstvo, a, izuzetno, i preko camaca tek kada se plovno sredstvo zaustavi.
Na dijelu obale koja je odredjena za ukrcaj i iskrcaj putnika privredno društvo koje koristi luku, odnosno pristanište ili pristan dužno je osigurati mjesto za privez plovnog sredstva, te slobodan prostor za pristup putnika.
Privredno društvo koje koristi luku,odnosno pristanište ili pristan dužno je taj dio obale osvijetliti nocu za vrijeme ukrcavanja ili iskrcavanja putnika.
Nadležna kapetanija odredjuje uvjete koji se moraju ispunjavati u slucajevima iz stava 1. ovog clana u pogledu ukrcaja ili iskrcaja putnika putem camaca.

clan 97.

Prijevoznik koji je prema odredbama prethodnog clana dobio dozvolu za privremeno obustavljanje prijevoza, dužan je o tome obavijestiti korisnike prijevoza na uobicajen nacin najkasnije onog dana kada nastupi prekid.
Prijevoznik je dužan podnijeti prijavu opcinskom organu uprave nadležnom za poslove prometa o nastavku obavljanja javnog prijevoza najkasnije osmog dana od dana prestanka razloga za obustavu obavljanja javnog prijevoza.

clan 98.

Obavljanje javnog prijevoza odjavljuje se kod opcinskog organa uprave nadležnog za poslove prometa koji je izdao odobrenje.
Prestanak važenja odobrenja upisuje se u registar.

1. Javni prijevoz u linijskoj plovidbi

clan 99.

Javni prijevoz u linijskoj plovidbi je prijevoz koji se obavlja na odredjenim relacijama po unaprijed utvrdjenom redu plovidbe i za koji se cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed utvrdjuju tarifom.
Red plovidbe i tarifu u linijskoj plovidbi utvrdjuje prijevoznik u skladu sa zakonskim propisima.
Red plovidbe i tarifa moraju biti objavljeni na uobicajeni nacin najkasnije 30 dana prije stupanja na snagu.
Red plovidbe sadrži relacije na kojima se obavlja javni prijevoz, usputne pristane, te oznaku vremena polaska i dolaska od pocetnog do krajnjeg pristana sa usputnim zadržavanjem, te period važenja reda plovidbe.
Prijevoznik se mora pridržavati utvrdjenog i objavljenog reda plovidbe.

clan 100.

Javni prijevoz u linijskoj plovidbi može se obavljati na federalnim, kantonalnim i opcinskim linijama.
Linija je relacija obavljanja prijevoza u plovidbenom prometu od pocetnog do
završnog pristana na kojoj se prevoze putnici po registriranom i objavljenom redu plovidbe sa jednim ili više polazaka.
Federalna linija, u smislu ovog Zakona, jeste plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta, odnosno opcine – gradove na podrucju dvaju ili više kantona.
Kantonalna linija, u smislu ovog Zakona, jeste plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta na podrucju kantona.
Opcinska linija, u smislu ovog Zakona, jeste plovidbena linija koja povezuje naseljena mjesta na podrucju opcine, odnosno dviju ili više opcina na podrucju istog grada.

clan 101.

Osoba koja se prevozi plovnim objektom na federalnoj, kantonalnoj i opcinskoj liniji dužna je imati voznu kartu i pokazati je na zahtjev ovlaštene osobe.

clan 102.

Prijevoznik obavljanje prijevoza u linijskoj plovidbi na liniji za koju ima registriran red vožnje ne može povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku.

clan 103.

U linijskoj plovidbi prijevoznik je dužan primiti na prijevoz svaku osobu ili stvar ili drugo dobro u granicama dozvoljene maksimalne nosivosti plovnog objekta upisane u plovidbene isprave.
U linijskoj plovidbi prijevoznik je dužan osigurati prijevoz rucnog prtljaga istovremeno kad se prevozi i putnik kome prtljag pripada.
Slobodan kapacitet plovnog sredstva može se koristiti za prijevoz stvari koje nisu rucni prtljag u granicama opterecenja plovnog sredstva, ako prtljag ne cini smetnju ukrcanim putnicima i nije smješten u dijelu gdje se nalaze sjedišta putnika.

clan 104.

Prijevoznik je dužan izdati voznu kartu na osnovu koje putnik stice pravo na prijevoz.

clan 105.

Prijevoznik mora otpoceti obavljanje javnog prijevoza osoba i stvari u linijskoj plovidbi po registriranom redu plovidbe u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu i ne može obustaviti obavljanje tog prijevoza u periodu važenja reda plovidbe.
Izuzetno od odredbi stava 1. ovog clana, u toku važenja reda plovidbe na odredjenoj liniji se može privremeno obustaviti javni prijevoz osoba i stvari u slucaju više sile i u vanrednim slucajevima koji, nezavisno od volje prijevoznika, onemogucavaju obavljanje tog prijevoza.
U slucaju obustave prijevoza iz stava 2. ovog clana prijevoznik je dužan odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vrši obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i pristane koje koriste po plovidbenom redu .
Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog clana prijevoznik je dužan prijaviti nadležnom organu za poslove prometa – plovidbe i komunikacije koji je red plovidbe registrirao, kao i federalnoj, odnosno kantonalnoj inspekciji plovidbe na unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima, uz podnošenje dokaza o objektivnim razlozima za obustavu prijevoza.
O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadležni organ koji je registrirao red plovidbe dužan je donijeti rješenje.

clan 106.

Ako posebnim propisima nije drugacije odredjeno, plovnim objektom kojim se obavlja prijevoz putnika u linijskoj plovidbi ne mogu se prevoziti:
– djeca do šest godina bez pratioca, osobe oboljele od zaraznih bolesti, pijane osobe, životinje, leševi, lahko zapaljivi predmeti, eksplozivi, kao i drugi predmeti koji zbog svojih osobina mogu biti škodljivi po sigurnost ili zdravlje ljudi, ili mogu prouzrokovati kakvu drugu štetu.
Izuzetno od odredbi prethodnog stava, prijevoz lovackih i rasnih pasa sa zaštitnom korpom, pernatih životinja u korpama, kafezima i sl. može se obavljati u linijskoj plovidbi, ako na plovnom sredstvu postoje odvojeni prostori.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, na skelama kojima se obavlja prijevoz u linijskoj plovidbi mogu se prevoziti i životinje ukoliko su povezane i imaju pratioca koji je dužan starati se da životinje ne ugrožavaju sigurnost putnika.

2. Javni prijevoz u slobodnoj plovidbi

clan 107.

Javni prijevoz osoba i stvari u slobodnoj plovidbi je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pružene usluge kod prijevoza osoba i stvari i drugi uvjeti prijevoza utvrdjuje ugovorom izmedju prijevoznika i korisnika prijevoza za svaki pojedini prijevoz.

3. Prijevoz za sopstvene potrebe

clan 108.

Prijevoz za sopstvene potrebe mogu obavljati privredna društva, druga pravna lica za prijevoz svojih zaposlenika, kao i drugih osoba koje obavljaju poslove za imaoca plovnih objekata, ili ako prevoze stvari i druga dobra radi zadovoljenja sopstvenih potreba.
Prijevoz za sopstvene potrebe može obavljati i fizicko lice za potrebe svog domacinstva ili svoje djelatnosti na unutrašnjim i pomorskim plovnim putevima, samo jednim plovnim objektom registriranim za te potrebe i ako ima položen strucni ispit za upravljanje tim plovilom.

4. Taksiprijevoz

clan 109.

Taksiprijevoz je javni prijevoz osoba u vanlinijskom plovnom prometu za koji se cijena prijevoza za predjene plovne kilometre unaprijed odredjuje i utvrdjuje prema cjenovniku usluga.
Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od nadležnog organa i istaknut na vidnom dijelu plovnog objekta.
Prijevoznik, odnosno fizicko lice koje obavlja taksiprijevoz može sa korisnikom prijevoza na kracim relacijama ugovoriti cijenu prijevoza, s tim da cijena ne može biti veca od one koja bi se utvrdila daljinarom.
Prijevoznik, odnosno fizicko lice koje obavlja taksiprijevoz dužno je na zahtjev osobe koja se prevozi izdati voznu kartu koja sadrzi registarsku oznaku plovnog objekta, putnu relaciju, naplacenu, odnosno ugovorenu cijenu, datum prijevoza, potpis i pecat prijevoznika.

5.Rent-a-boat

clan 110.

Privredno društvo, fizicko lice, odnosno drugo pravno lice koje je registrirano za obavljanje ove djelatnosti može voditi rent-a-boat samo ako ima plovila upisana u odgovarajuci upisnik brodova i camaca i može izdati plovilo osobi koja posjeduje propisanu ispravu za upravljanje brodom, odnosno camcem.