Zelengoru krase brojna jezera i prekrasni vrhovi

Ako ste neodlučni u tome koju destinaciju odabrati da odete na izlet, dođite i posjetitne Nacionalni park ‘Sutjeska’ na Tjentištu i uživajte u njegovim nebrojnim prirodnim ljepotama.

NP ‘Sutjeska’ obuhvata šire područje Sutjeske, uključujući strogo zaštićeni rezervat Peručicu, kao dijelove planina Maglića (najviši vrh BiH, 2.386m), Volujaka i Zelengore.

Ukupna površina parka iznosi 17.250ha, od čega je 66% pokriveno šumama. Pored toga, NP Sutjeska gazduje i bogatim lovištem veličine 53.700ha.

Ima veoma dugu tradiciju zaštite prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, te dugu tradiciju bavljenja turizmom.

U ovom obilju priorodnih ljepota smještena je i jedna od rijetkih sačuvanih prašuma u Evropi – prašuma Peručica. Sigurno najvrijedniji biser u nizu prirodnog blaga Nacionalnog parka «Sutjeska» je strogo zaštićeni rezervat Peručica, jedna od rijetkih sačuvanih prašuma Evrope.

Ovdje priroda uređuje svoje život. U Peručici gledam brojne izvale, ogromna, gorostasna stabla bukve, smrče, jelike…

Ono što posjetiocima posebno pada u oči to su nesumnjivo gorostasna stabla koja svojim visokim krošnjama kriju brojne tajne prašumskog života. Šuma od pamtivijeka nije uznemiravana djelovanjem ljudskih ruku. Nastala je prirodno, živjela je stoljećima sama za sebe, u njoj stabla ne umiru uspravno, oborena sjekirom ili motornom pilom, već ih ruši duboka starost, strunu nedaleko od svoga korjena, dok istovremeno niču nove jele, smrče, borovi.

Na nekoliko smrča koje su podavno izvaljene i premostile Peručićki potok na njima – nikle su nove mlade jelike koje prkose zubu vremena. Kroz prašumu Peručicu tece Peručićki potok gdje u dijelu Peručice pravi vodopad Skakavac, koji se u srcu prašume stropoštava sa visine od preko 70 metara, ispunjava čovjeka zadovoljstvom što je taj mali dio iskonske prirode, sa bogatim multifunkcionalnim biodiverzitetom, sačuvan za sadašnje i buduće generacije.

Kroz prašumu vodi pješačka staza koju su markirali planinari, ali bez vodiča nije poželjno prolaziti kroz prašumu, jer se vrlo lako može zalutati.

U prašumi Peručici, tim ogromnim šumskim carstvom gospodare njegovi jedini stanovnici; medvjedi, vukovi, lisice, divokoze, srne, veprovi, kune, divlje mačke, vidrice, orlovi, tetrjebi…

Nisam samo ja očaran ljepotom Peručice, Maglića, Zelengore… I poslanici Narodne Skupštine Republike Bosne i Hercegovine su to bili. Doduše, najprije njena vlada koja je 17. maja l952. godine donijela odluku da se 1.234 hektara Peručice «izdvoji iz redovnog šumskog gospodarenja kao šumarski objekat potreban naucnim istraživanjima i nastavi», a dvije godine potom sve se stavlja pod zaštitu države.

Konačno, 9. februara l962. godine poslanici Skupštine izglasavaju zakon koji područje Sutjeske proglašava Nacionalnim parkom, čija je zadaća da (o)čuva brojne spomenike iz rata i revolucije, prirodne ljepote (posebno Peručicu), te omogući odmor i rekreaciju narodu i bude trajna škola i inspiracija mladim generacijama.

Na Zelengori, jednoj od najljepših planina u ovom području, smješteno je osam prelijepih glečarskih jezera. Krase je brojna jezera i prekrasni vrhovi. Svuda ima i izvora s pitkom i hladnom vodom, tako da je Zelengora, prostrana visoravan na kojoj se izdižu mnogi grebeni: Vilinjak, Ljeljen, Bregoč, Stog, Planinica, Klek, Uglješin vrh, Orlovac, Orufa, Videž, Zavidež, Dumoš, Prutača…

Kao rijetko koja planina u BiH, Zelengora je nekako pitoma i blaga planina i veoma pogodna za sve vidove rekreacije u prirodi.

Lijepu prirodu Zelengore, pitomu i romantičnu, ukrasilo je i osam planinskih jezera koja narod ovog kraja naziva «gorske oči», smještena u samim podnožjima Zelengorskih vrhova: Donje i Gornje Bare, Orlovačko, Jugino, Kotlinačko, Štirinsko, Crno i Bijelo jezero.

Orlovačko jezero
Glacijalno jezero, na nadmorskoj visini od 1.500m, između vrhova Ljeljena, Orlovca i Stoga. Okolina jezera je krečnjacka sa pješćarskom osnovom raznih boja. Kao i većina Zelengorskih jezera izloženo je osunčavanju i ljeti je veoma prijatno za kupanje. Dužina jezera je oko 250m, širina oko 120, a najveća dubina je oko 4 metra. U jezeru ima potočne i kalifornijske pastrmke.

Štirinsko jezero
Najveće jezero na Zelengori, ali je vrlo plitko. Leži u uvali na nadmorskoj visini od 1.677m, ispod sjeveroistočnih ogronaka Dumoške planine, između visova Klek i Osredak. Dužina jezera je oko 600m, sa najvećom dubinom oko 2,5m. Obale jezera su blagog nagiba, a obrasle su širokim pojasom vodene trave u kojoj se legu divlje patke.

Kotlinačko jezero
Jedno od najljepših Zelengorskih jezera je Kotlinačko jezero koje se nalazi na nadmorskoj visini od 1.514m, na udaljenosti od oko 4 km, južno od Štirinskog jezera. Kotlinačko jezero leži izmedju Dumoša (1.879m), Prutače (1.813m), Kleka (1.810m) i Zimovice (1.783 m). Dužina jezera je oko 300m, a širina oko 80 m do 120m. U jednom dijelu jezera ispod stijena kod velikog kamena uvire tekuća voda u karstnu jamu i po pričanju starosjedilaca javlja se u vidu izvora oko 5 km južnije u mjestu Pridvodica. Jezero je kruškastog oblika, a najveća dubina je oko 7 m. Osim izvorske vode jezero dobija vodu i od topljenja snijega. Voda ima prirodnu zelenkastu boju smaragda, koju dobija od refleksa biljaka, koje prekrivaju gotovo cijelo jezero. Jezero je bogato pastrmkom.

Jugino jezero
Jugino jezero se nalazi u neposrednoj blizini Orlovačkog jezera. Krasi ga prelijepa okolina. Jezero je čisto kao suza. U njemu ima potočne pastrmke. Na više mjesta obrasla ga je vodena trava. Jezero je ljeti lijepo za kupanje.

Crno jezero
Nalazi se na pješčarskoj kotlini sjeverozapadnih padina Zelengore, okruženo je vrhovima Orufe, Videža i Ružin Polja, na nadmorskoj visini od 1.450m. Kotlina jezera je jajolikog oblika, a dužina je oko 80m-90m, sa dubinom od 1m do 1,5m. Obala jezera je močvarna, crni humus pokriva ne samo obalu, već i dno, pa je zbog toga jezero dobilo i ime. Inače, ovom jezeru prijeti nestanak, jer ga je pritisla alga i vodena trava. Potrebno je spasiti ovaj biser od propadanja. Jezero je bogato ribljim fondom – potočnom i kalifornijskom pastrmkom.

Bijelo jezero
Smješteno je u dubokoj uvali ispod Orufe i masiva planine Trebove sa visovima, na nadmoraskoj visini od 1.417m. Jezero je okruglog oblika, sa prečnikom oko 60m, maksimalna dubina oko 5m. Na dnu jezera je pločasto bijelo kamenje sa pijeskom, a sa jugoistočne strane nalazi se izvor koji utječe u jezero. Na sjevernoj strani iz jezera voda otiče jarkom u obliku malog potoka. Prije dvije decenije u jezeru je bilo potočne pastrmke, a sada u tom jezeru nema ribe. Jezero je ljeti lijepo za kupanje.

Donje Bare – jezero
Jezero na Donjim Barama nalazi se u podnožju sjeveroistocne strane Tovarnice sa vrhom Planinice (1.722m). Na sjeveroistočnoj strani jezera nalaze se planinske livade, u čijim su udubljenjima grupisane male bare bogate barskom florom. Jezero je na oko 1.500m n.v., dugo je oko 200 m, a široko oko 140 m, sa najvećom dubinom oko 4m. Jezero prima izvorsku vodu, a voda iz jezera otiče podzemnim kanalima. U jezeru je nekada bilo puno pastrmke, ali zbog zaleđenog jezera u toku zime i velikih usova koje slijeću sa okolnih brda – riblji fond zimi nastrada. Potrebo je obogatiti jezero sa pastrmkom, jer je sve veći broj sportskih ribolovaca iz svih krajeva naše zemlje koji žele da pecaju na ovom prekrasnom jezeru. Za poribljavanje rijeka i jezera na Zelengori i u Nacionalnom parku Sutjeska potrebna je pomoć šire društvene zajednice.

Gornje Bare
Jezero na Gornjim Barama nalazi se na istočnim padinama Uglješina vrha (1.858m), planinskog masiva Tovarnice, između vrhova Dobre (1.795m), Planinice (1.722m), a sa sjeveroistoka Medvjeđim brdom sa vrhovima Male i Velike Siljevice. Jezero je udaljeno oko 2 km od Donjih Bara. Veći dio jezera je obrastao barskom florom. Jezero je ostalo bez pjegavih ljepotica, jer u toku zime jezero zaledi.

Rijeka Sutjeska, Hrčavka i Jabučica su utočište pjegavim ljepoticama. Ribolovna sezona na ovim rijekama pocinje 1. aprila.

U krilu ljepotice Zelengore nalaze se i prelijepi pašnjaci i planine, kao što su: Trebova, Videž, Zavidež, Planinica, Sedlo, Javorak, Vita bara…

Uz srdačnu dobrodošlicu i kafu u NP «Sutjeska» na Tjentištu, ovih dana dočekao nas je direktor Zdravko Radović i Miloš Živanović, prvi covjek Službe za zaštitu prirodnih resusa i lovstva.

Oni kažu, NP Sutjeska otovrene srca dočekuje sve goste, turiste, posjetioce, putnike namjernike, ljubitelje prirode, ribolova i lova, planinare. Kroz najljepše predjele obornaka Zelengore i Peručice proveli su nas: Miloš Živanović, te lovocuvarI: Vojislav Vladičić, Đole Radović, Sreto Obradović, Dejan Baturan i Vladimir Lalović, pričali nam o prirodnim ljepotama ovog kraja, susretima sa medvjedima, vukovima, srnama, divokozama, ali i krovolovcim.

Obilazeci NP Sutjeska, posjetilac ostane zatečen ljepotom ambijenta i bogatstvom flore i faune NP Sutjeska.

Tekst: Ismet BAJROVIĆ
Foto: Ejub Fako i Ismet Bajrović