Zakon o nacionalnom parku Una (www.unskiribari.com)

Januar je inace”mrtvi period” kada je u pitanju ribolov. Upravni odbor USR “Una” Bihac je pored toga donio odluku da period lovostaja na štuku nastupi od 01.01., kad i za mladicu, tako da su ribarima na neki nacin ruke svezane, barem što se tice varalicarenja i mušicarenja. Pored toga, u išcekivanju su rezultati konkursa na dodjelu rijeke Une i Klokota na korištenje. Svi znamo da ce gornjim tokom Une i pritokom Unac gazdovati novoformirani Nacionalni park UNA, te da i tu situacija nije baš najjasnija kada su u pitanju sam ribolov na tom podrucju, režim ribolova, cijene dozvola i slicno. U razgovoru sa sekretarom bihackog udruženja Kardaš Ernom saznao sam da se dozvole ne mogu produžavati do konacne odluke o dodjeli voda, te da do tada važe stare dozvole. Naravno, svi se iskreno nadamo da ce USR “UNA” ponovo dobiti gazdovanje dijelom Une i rijekom Klokot, a Upravnom odboru Nacionalnog parka Una porucujemo da imaju na umu da je ovaj kraj tradicionalno ribarski, te da imaju na umu standard ribara ovoga kraja kada budu utvrdjivali cijenu dozvola za domace ribolovce. Na dalje, nadamo se da ce biti angažovaniji kada je u pitanju poribljavanje voda te sankcionisanje i eliminisanje krivolova. Na kraju, za one koji ga još nisu citali objavljujemo Zakon o Nacionalnom parku Una:…

ZAKON O NACIONALNOM PARKU “UNA”

I. OPcE ODREDBE

clanak 1.

Ovim se Zakonom osniva Nacionalni park “Una”, uredjuju se pitanja zaštite, unapredjenja i korištenja Nacionalnoga parka “Una” (u daljnjem tekstu: Nacionalni park), upravljanja Nacionalnim parkom, te propisuju prekršaji i odredjuju upravne mjere za nepoštivanje odredaba ovoga Zakona.

canak 2.

Prirodne vrijednosti u podrucju Nacionalnoga parka su prirodne vrijednosti od federalnoga znacaja.
Prirodne vrijednosti u podrucju Nacionalnoga parka zašticuju se provedbenim propisima sukladno Zakonu o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03) (u daljnjem tekstu: Zakon).
Podrucja koja su znacajna za ocuvanje kulturne baštine u podrucju Nacionalnoga parka zašticuju se sukladno Zakonu i propisima o zaštiti kulturne baštine.

II. PODRUcJE NACIONALNOGA PARKA

clanak 3.

U Nacionalnome parku uspostavlja se:
a) podrucje stroge i usmjerene zaštite,
b) podrucje usmjerenog razvitka koje ukljucuje podrucje u granicama Nacionalnoga parka što nije obuhvaceno zonom stroge i usmjerene zaštite.
Podrucje stroge i usmjerene zaštite namijenjeno je postizanju ciljeva zaštite prirodnih vrijednosti, zaštiti i ocuvanju prirodnog razvitka ekosustava i prirodnih procesa bez uplitanja covjeka, zatim ocuvanju nepromijenjenih prirodnih podrucja, biodiverziteta, staništa biljnih i životinjskih vrsta, omogucavanju posjecivanja i rekreacije i odgojno-obrazovnim i znanstvenim djelatnostima u opsegu i na nacin koji ima najmanji utjecaj na prirodu.
Podrucje usmjerenoga razvitka je, pored ocuvanja prirode, kulturnih osobitosti i poljodjelskog krajolika tradicionalne obrade tla, namijenjeno s regionalnim specificnostima uskladjenom razvitku djelatnosti stanovništva u Nacionalnome parku, posebice na podrucju poljoprivrede i proizvodnje hrane, šumarstva, domacih obrta i turizma.
Na dijelovima podrucja stroge i usmjerene zaštite utvrdjuju se zone:
” zona A (tu se omogucuje poljoprivreda i šumarstvo)
” zona B (tu se omogucuje ribolov, uzgoj ribe i rafting).
Zone su podrucja u kojima je, radi zaštite tradicionalnih nacina korištenja prostora sukladno odredbama ovoga Zakona, uspostavljen posebni režim zaštite temeljem kojeg se dopušta jaci utjecaj covjeka u prirodi radi obavljanja djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova, te rekreacije, koje nisu u suprotnosti s namjenom podrucja stroge i usmjerene zaštite Nacionalnoga parka.

clanak 4.

Nacionalni park “Una” obuhvata podrucje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim podrucje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušca u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te medjuprostor izmedju Une i Unca. Cijelo podrucje Nacionalnoga parka potpada pod Opcinu Bihac u ukupnoj površini od 19.800 ha.
Granica Nacionalnoga parka Una pocinje na istoku na ulazu Unca u kanjon – kota 453, prolazi korito Unca, penje se do ruba kanjona i ide sjeveroistocnim rubom kanjona do kote 658, nastavlja se rubom ispod kote 757, prolazi iznad sela Luke do kote 697 kod Ljutica, dalje rubom kanjona do Pogledala iznad Martin Broda te iznad ušca Unca u Unu, nastavlja grebenom kanjona na sjever preko kote 564, kote 540, kote 539, kote 533, vrha Tuk na koti 518, kote 359 iznad mjesta Gecet, prolazi sjeverno oko Gecetske glave prema cojluku, dalje putem R408b zapadno do velike krivine iznad Une, te dalje sjeverno uz put oko kote 358 do ceste Gorjevac – Kulen Vakuf i dalje uz istocnu stranu ceste, te zapadno od otvorenog kopa gipsa do mjesta Paženi, gdje granica prelazi cestu i dalje obilazi zapadnim rubom doline naselja Paženi, Orašac i Šukovi, te prelazi cestu i dalje ide uz njen istocni rub do mjesta Dubovsko, nastavlja uz sjeverni rub lokalne ceste do kote 615 gdje se spaja s magistralnom cestom Bihac-Petrovac i ide dalje njezinim sjevernim rubom do kote 500 kod naselja Žedjnice, zatim dalje do prve velike krivine na magistralnoj cesti iznad kote 472 gdje prelazi cestu i spušta se prema mjestu Podastrana, te dalje sjevernom stranom lokalnog puta preko kote 334 i kote 346 prema rijeci Uni koju prelazi oko 250 m nizvodno od “Dvoslapa” gdje prelazi preko magistralne ceste Ripac-D. Lapac i nastavlja istocnim rubom ceste do državnog granicnog prelaza Užljebic, te dalje po granici s Republikom Hrvatskom prema jugu po rijeci Uni preko Štrbackog buka do južnog kraja kanjona Une kod kote 448, gdje se odvaja zajedno s državnom granicom od rijeke Une prema koti 406 te dalje po trasi državne granice oko podrucja Kalata te se vraca na prugu Bihac-Knin sjeverno od Selišta i dalje prati trasu državne granice s RH do željeznickog mosta na Uni uzvodno od Martin Broda i dalje rijekom Unom do ušca Krke te dalje trasom državne granice po koritu rijeke Krke do njezinog izvora gdje se odvaja od trase državne granice i penje sjeverno do ruba kanjona vodotoka Potok, pa preko kote 566 nastavlja do puta na zapadnoj strani naselja Kožlovac, te dalje južnom stranom lokalnog puta do kote 760 kod naselja Grbic, preko kote 1061, te željeznicke stanice Hrnjadi, dalje uz južnu stranu stare pruge do krivine iznad mjesta Hrnjadi gdje se odvaja prema koti 815, dalje ide donjim rubom padine oko kote 655 do kanjona Unca te dalje rubom kanjona istocno od naselja Trešnjik do lokaliteta Berek i kote 453.
Podrucje stroge i usmjerene zaštite Nacionalnoga parka “Una” obuhvaca sljedeca podrucja unutar granica parka:
” sjeverno podrucje odredjeno je granicama Nacionalnoga parka koje se nalaze sjeverozapadno od granice koja ide zapadno od mjesta Šukovi podnožjem vrha Ljutoc prema zapadu, obilazi kotu 661, preko kote 440, te dalje cestom preko kote 353, podnožjem oko kote 535,4 prema Štrbackom buku i dolazi na rijeku Unu 150 metara uzvodno od Štrbackog Buka;
” južno podrucje obuhvaceno je granicama Nacionalnog parka koje se nalaze jugoistocno od granice koja ide zapadno od kote 673 na kraju kanjona kod Pogledala, dalje na zapad prema koti 515, te na jug do ceste Kulen Vakuf – Martin Brod, te dalje na zapad preko ušca Unca u Unu do kote 319 i zatim na jug do rijeke Une, dalje 100 metara jugo-zapadno i onda prema željeznickoj stanici Martin Brod, te se vraca prema rijeci Uni i oko 100 metara prije Une skrece na jug prema Martin Brodu, pa dalje na istok preko rijeke Une, kote 333, te na Unac, oko ribogojilišta i Manastira Rmanj podnožjem brda celije do ceste u Martin Brodu i krivinom ceste gdje se odvaja i 100 metara od ceste ide do odvojaka za željeznicku stanicu.
Na odredjenim dijelovima podrucja stroge i usmjerene zaštite utvrdit ce se zone A i zone B (više zona), temeljem Prostornoga plana podrucja posebnih obilježja koji ce se za Nacionalni park izraditi prema posebnom propisu (u daljnjem tekstu: Prostorni plan PPO).
Detaljnije granice izmedju navedenih kota utvrdit ce Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Vlada).

clanak 5.

Granice Nacionalnoga parka i podrucja režima stroge zaštite iz clanka 4. st. 2. i 3. prikazane su na državnoj topografskoj karti u mjerilu 1:25 000, koja je sastavni dio ovoga Zakona.
Granice podrucja iz stavka 1. ovoga clanka detaljno se prikazuju na digitalnom katastarskom planu.
Državna topografska karta i digitalni katastarski plan iz stavka 2. ovoga clanka u izvornom se obliku pohranjuju u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament FBiH) i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, a duplikati pri Kantonalnom ministarstvu prostornog uredjenja, obnove, razvitka i zaštite okoline i Službi za urbanizam u Opcini Bihac, te pri Javnom poduzecu koje upravlja Nacionalnim parkom.

III. ZAŠTITA I RAZVITAK

1. Režimi zaštite

clanak 6.

U podrucju Nacionalnoga parka nisu dopušteni zahvati i obavljanje djelatnosti u opsegu i na nacin koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka ili nepovoljno utjecati na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se znacajno promijenile one karakteristike koje su znacajne za njihovo ocuvanje, biološku raznolikost i vrijednost krajolika.
U podrucju Nacionalnoga parka narocito je zabranjeno:
1) oštecivati ili iz prirode uzimati primjerke ugroženih divljih vrsta, osim u svrhu znanstvenih istraživanja;
2) unositi neautohtone vrste šumskog drveca i grmlja osim za potrebe saniranja erozija ili zapocetog ozelenjavanja zemljišta;
3) unositi u vodotoke neautohtone vrste riba i druge neautohtone životinjske vrste;
4) namjerno puštati genetski modificirane organizme u okoliš;
5) loviti zašticene, rijetke i ugrožene vrste divljaci;
6) uzimati iz prirodež`ivotinje koje nisu odredjene kao divljac ili ribe, osim u svrhu znanstvenih istraživanja i stvaranja uvjeta zaštite životinjskih vrsta sukladno propisima iz podrucja zaštite prirode;
7) pošumljavati poljoprivredna zemljišta, osim ako to nalažu mjere za zaštitu od erozije ili klizišta;
8) isušivati ili zatrpavati vlažna staništa;
9) ogradjivati zemljišta, osim za potrebe u poljoprivredi, šumarstvu, upravljanju vodama, izvodjenju znanstvenih istraživanja, zaštiti prirodnih vrijednosti, te objekata kulturne baštine ili kulturnih spomenika u naseljenim podrucjima;
10) koristiti agrokemijska sredstva za uništavanje raslinja i životinja (herbicidi i insekticidi) izvan obradivih površina;
11) koristiti se sredstvima za zaštitu bilja izvan obradivih površina;
12) graditi nove individualne objekte za odmor ili za turisticki smještaj, dogradjivati postojece objekte ili u turisticke svrhe mijenjati namjenu postojecih objekata, osim u naseljenim podrucjima Orašca, Kulen Vakufa, Martin Broda i lokalitetima koji budu za te namjene odre|eni Prostornim planom podrucja posebnih obilježja, u ciju granicu obuhvata ulazi cjelokupna površina Nacionalnoga parka, i Planom upravljanja Nacionalnim parkom;
13) mijenjati namjenu postojecih gospodarskih objekata za potrebe turistickog smještaja;
14) graditi nove i/ili dogradjivati postojece objekte za turisticki smještaj, osim dogradnje postojecih objekata ako to zahtijevaju propisi za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, te gradnje objekata za njihovu okolišnu sanaciju (kanalizacija, procistaci otpadnih voda i dr.);
15) graditi nove hotele, motele, hotelska i apartmanska naselja, osim u naseljenim podrucjima koja budu za te namjene odredjena Prostornim planom PPO;
16) graditi proizvodne objekte osim objekata odredjenih Prostornim planom PPO i Planom upravljanja za Nacionalni park;
17) rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za to odredjenim podrucjima i pod uvjetima odredjenim u Planu upravljanja;
18) gospodarenje šumama u komercijalne svrhe;
19) graditi nove objekte i infrastrukturu za opskrbu energijom, osim za opskrbu energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, energija iz biomase, geotermalna energija, hidrotermalna energija, energija vodotoka) za potrebe stanovništva i djelatnosti u podrucju parka;
20) graditi odlagališta otpada i odlagati otpad izvan za to odredjenih i uredjenih mjesta za skupljanje otpada;
21) graditi vodne akumulacije;
22) graditi nove vojne objekte;
23) graditi nove uzletno-sletne staze;
24) uzlijetati i pristajati letjelicama, zmajevima, balonima ili padobranima izvan za to odredjenih podrucja;
25) izvoditi zahvate kojima bi se mijenjao vodni režim, oblik korita ili bilo na koji drugi nacin utjecalo na prirodne odnose vodotoka i priobalnih zemljišta, osim ako to zahtijevaju potrebe za zaštitom obala od erozije, potrebe za opskrbom pitkom vodom, potrebe za zahvate za zaštitu voda ili uvjeti za zaštitu protiv štetnog djelovanja voda;
26) odvoziti šljunak, pijesak i kamenje iz vodotoka i vodnih i priobalnih zemljišta, osim u opsegu i kolicini odredjenoj u planu upravljanja vodnim slivom ili njegovih dijelova, ili ako su takvi zahvati nužni za uredjenje vodnog režima;
27) iskorištavati mineralne sirovine;
28) izvan naseljenih podrucja postavljati table, natpise i druge objekte za slikovno ili zvucno obavješcivanje i oglašavanje, ako postavljanje nije uredjeno propisima o javnim i šumskim cestama, osim tabli za oznacavanje turistickih i planinskih putova, te putova i staza koje su postavljene od javne ustanove za upravljanje podrucjem Nacionalnoga parka;
29) usmjereno osvjetljavati prirodne vrijednosti, upotrebljivati osvijetljene reklamne panoe, svjetlosne snopove svih vrsta i oblika, mirujuce ili vrtece, usmjerene prema nebu ili prema površinama od kojih se mogu reflektirati prema nebu, osim usmjerenog osvjetljavanja objekata kulturno-povjesne baštine i manjih svijetlecih reklama površine do 1 m2 u naseljenim mjestima;
30) koristiti prometnice za tranzitni promet opasnim tvarima;
31) parkirati motorna vozila i/ili kamp-prikolice izvan za to odredjenih mjesta;
32) postavljati šatore izvan za to odredjenih mjesta;
33) paliti vatru izvan odredjenih i uredjenih mjesta, osim nadziranog za stanovništvo u Nacionalnom parku pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili paljenja drvnih otpadaka na otvorenim prostorima radi održavanja i zaštite šuma;
34) puštanje pasa s povodca izvan naseljenih podrucja, osim pri nadzoru ili pri korištenju pasa od policije, vojske i spasilacke službe.
U podrucju Nacionalnoga parka zabranjeni su, takodjer, zahvati i djelatnosti za koje je u postupku izrade dokumenata prostornog uredjenja, planova korištenja prirodnih dobara ili pri izdavanju konkretnih upravnih akata utvrdjeno da bi mogli ugroziti ciljeve osnivanja Nacionalnoga parka, te da bi nepovoljno utjecali na prirodne vrijednosti u takvoj mjeri da bi se bitno promijenile karakteristike koje su znacajne za njihovo ocuvanje, biološku raznolikost i raznolikost krajolika, te bitno ugrozile njegove ekološke, biološke vrijednosti i vrijednosti krajolika.
Štetnost zahvata i djelatnosti iz stavka 3. ovoga clanka utvrdjuju se u postupku procjene utjecaja na okoliš i drugih postupaka koji se vode sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03) i Zakonu o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/03).

Pročitajte i:   Satnica I i II kola Premijer lige BiH u mušičarenju - jezero Milač, Kupres

clanak 7.

U podrucju režima stroge i usmjerene zaštite pored zabrana iz clanka 6. ovoga Zakona zabranjeno je:
1) graditi nove objekte osim objekata gospodarske javne infrastrukture s podrucja komunalnog gospodarstva, elektro-napajanja, telekomunikacija i upravljanja vodama;
2) mijenjati namjenu postojecih objekata;
3) graditi zamjenske objekte osim onih namijenjenih iskljucivo obavljanju poljoprivredne djelatnosti sukladno propisima koji uredjuju obavljanje poljoprivredne djelatnosti.
U podrucju režima stroge i usmjerene zaštite dopuštena je rekonstrukcija postojecih objekata u okviru postojecih dimenzija (gabarita) i obilježja graditeljskog naslijedja.
Iznimno od odredaba toc. 2. i 3. stavka 1. ovoga clanka, u podrucju režima stroge i usmjerene zaštite dopuštene su gradnje, rekonstrukcije i zamjenske gradnje objekata na poplavnim i erozijskim podrucjima (klizištima) koje su nužne zbog izravne opasnosti od prirodnih i drugih nesreca ili radi sprjecavanja ili smanjenja njihovih posljedica, kao i objekti za zaštitu, spašavanje i pomoc pri prirodnim i drugim nepogodama i nesrecama.

clanak 8.

U podrucju režima stroge i usmjerene zaštite pored zabrana iz cl. 6. i 7. ovoga Zakona takodjer je zabranjeno:
1) izvodjenje melioracijskih radova, osim sjece stabala i grmlja pri redovitom održavanju i uredjivanju pašnjaka i putova na za to odredjenim podrucjima za potrebe ispaše domacih životinja, te za uredjenje postojece mreže putova;
2) mijenjanje oblika i sastava površina osim u slucajevima dopuštenim ovim Zakonom;
3) uzimanje iz prirode minerala i fosila, osim u svrhe znanstvenih istraživanja i edukacije;
4) uzimanje iz prirode vrsta samoniklog bilja, osim u svrhe znanstvenih istraživanja;
5) napasanje stoke izvan za to odredjenih podrucja;
6) priredjivanje javnih skupova i priredbi, osim priredjivanja tradicionalnih javnih skupova i priredbi;
7) izvodjenje vojnih vježbi, osim iznimno za specijalisticko osposobljavanje i u opsegu, na lokacijama i pod uvjetima odredjenim u Planu upravljanja;
8) letenje motornim letjelicama, osim letenja u medjunarodnom zracnom prometu;
9) lov divljaci;
10) lov ribe;
11) kupanje, kajakaštvo, rafting i druge rekreacijske djelatnosti na vodotocima;
12) cišcenje i pranje vozila, te ispuštanje ulja i sl.,
13) vožnja biciklima izvan za to odredjenih putova i biciklistickih staza; gradnja novih putova, osim iznimno na nacin i pod uvjetima kako je to odredjeno Planom upravljanja;
Za uzimanje minerala ili fosila iz prirode u podrucju režima stroge i usmjerene zaštite potrebno je pribaviti suglasnost javne ustanove za upravljanje podrucjem Nacionalnoga parka.
Za sprjecavanje širenja zaraznih bolesti i provodjenje mjera upravljanja vezanih uz populacije pojedinih životinjskih vrsta na granici podrucja režima stroge i usmjerene zaštite utvrdjuju se tampon zone.
Obuhvat i upravljacke mjere za pojedinu tampon zonu odredjuju se i uskladjuju prema Planu upravljanja u godišnjim planovima lovno-uzgojnih aktivnosti izvedenih iz lovno-gospodarskih osnova za lovišta u podrucju Nacionalnoga parka.
Iznimno od odredbe tocke 8. stavka 1. ovoga clanka dozvoljeno je letenje letjelicama na motorni pogon nad podrucjem režima stroge i usmjerene zaštite za potrebe zaštite, spašavanja i pomoci prilikom prirodnih i drugih nesreca, za potrebe održavanja Nacionalnoga parka i infrastrukture u Nacionalnome parku, te eventualne opskrbe posebnih objekata sukladno Planu upravljanja, te za potrebe meteorološke službe, geodetskih mjerenja i filmskog snimanja u reklamne svrhe.
Za letenje nad podrucjem stroge i usmjerene zaštite radi geodetskog i filmskog snimanja potrebno je pribaviti suglasnost javnoga poduzeca.

clanak 9.

Iznimno od odredbi cl. 6., 7. i 8. ovoga Zakona u odredjenim zonama, koje ce biti posebno utvrdjene u Prostornome planu PPO, dozvoljeno je:
1) uredjivanje poljoprivrednih površina i uredjenje pristupnih putova do tih površina radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti;
2) upravljanje šumskim površinama sukladno šumsko-gospodarskoj osnovi ili programu za gospodarenje privatnim šumama.
Iznimno od odredbi cl. 6., 7. i 8. ovoga Zakona u zonama koje ce biti posebno utvrdjene Prostornim planom PPO i Planom upravljanja Nacionalnim parkom dozvoljeno je:
1) lov ribe;
2) rekonstrukcija ili zamjenska gradnja postojecih objekata za uzgoj ribe, kao i postavljanje pripadajuce opreme;
3) rekreakcijske aktivnosti na vodi;
4) gradnja pristaništa sukladno propisima o sigurnosti rijecne plovidbe;
5) gradnja biciklistickih i pješackih staza;
6) gradnja objekata i postavljanje opreme koja je obvezatna sukladno propisima o sigurnosti na javnim kupalištima
7) priredjivanje sportskih i tradicionalnih priredbi na vodotocima.

clanak 10.

Federalna, kantonalna ili opcinska tijela, mjerodavna za sigurnost federalnih ili opcinskih cesta i prometa na njima, mogu po dobivenom mišljenju javnoga poduzeca, uspostaviti posebni režim na prometnicama unutar Nacionalnoga parka na nacin da bez obzira na propise o javnim cestama i propise o sigurnosti cestovnoga prometa, ogranice korištenje federalnih ili opcinskih cesta za pojedine kategorije ili za sva vozila, osim za ona koje koriste:
1) vlasnici ili korisnici zemljišta u Nacionalnome parku za pristup do svojih zemljišta;
2) stanovništvo sa stalnim ili povremenim prebivalištem u Nacionalnome parku te njihovi gosti za pristup do njihovih prebivališta;
3) turisti koji koriste smještajne objekte u Nacionalnome parku za pristup objektima u kojima su smješteni ili u kojima su nastanjeni;
4) službe pri obavljanju upravnih poslova ili izvršavanju naloga javnoga poduzeca, policija, vatrogasci, vojska, spasilacke službe, zdravstvene i veterinarske službe, te pravne i fizicke osobe koje obavljaju prijevoz putnika u cestovnom prometu ili obavljaju prijevoz roba i usluga vezanih uz dopuštene djelatnosti u Nacionalnome parku.

2. Razvojne smjernice

clanak 11.

Razvojne smjernice u Nacionalnome parku odnose se na uvjete vezane uz projekte i investicije u Nacionalnome parku koje nisu u suprotnosti s ciljevima proglašavanja Nacionalnoga parka i koje pružaju razvojne mogucnosti lokalnom stanovništvu, poglavito u turizmu, poljoprivredi i proizvodnji hrane.
Razvojnim smjernicama potice se održivi razvitak prilagodjen karakteristikama i prirodnim vrijednostima Nacionalnoga parka koji se podržava kroz:
1) poticanje prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini prikladnih oblika turizma i rekreacije;
2) poticanje razvitka ruralnoga prostora, poboljšanje infrastrukture seoskih gospodarstava s uredjenjem prostora i obnovom sela;
3) poticanje dopunskih djelatnosti u poljoprivredi koje su povezane s ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i uzgojem autohtonih pasmina domacih životinja i njihovih proizvoda s ekološkom markicom i zemljopisnim podrijetlom;
4) poboljšanje komunalne infrastrukture;
5) omogucavanje obrtnickih djelatnosti s naglaskom na stare obrte;
6) zaštitu kulturne baštine;
7) korištenje okolišu prihvatljivih (neškodljivih) tehnologija pri prijevozu unutar Nacionalnoga parka;
8) ocuvanje biološke raznolikosti i prepoznatljivosti krajolika;
9) ocuvanje prirodnih vrijednosti.
Razvojne smjernice iz stavka 2. ovoga clanka detaljnije se razradjuju u Planu upravljanja koji se za Nacionalni park izradjuje i donosi sukladno Zakonu.

clanak 12.

Za ostvarenje razvojnih smjernica iz clanka 11. ovoga Zakona kao prioriteti za koje ce se u Planu upravljanja Nacionalnoga parka sugerirati dodjeljivanje poticaja iz proracuna ili sufinanciranje utvrdjuje se:
1) na podrucju turizma:
” za poboljšanje turisticke infrastrukture u smislu gradnje i obnove kapaciteta prenocišta, objekata za rekreaciju, te za poboljšanje ugostiteljske ponude (prema smjernicama Prostornoga plana PPO);
” za potporu projektima lokalnih zajednica u podrucju turizma;
” za potporu projektima i programima turistickih društava/zajednica u podrucju Nacionalnoga parka;
” za potporu projektima za predstavljanje i promidžbu Nacionalnoga parka;
2) na podrucju regionalne i lokalne infrastrukture:
” izgradnje objekata regionalne ili lokalne infrastrukture na podrucju vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda;
” izgradnje lokalne prometne mreže;
” izgradnje objekata ili uredjaja za korištenje energije iz obnovljivih izvora za lokalne potrebe.
3) na podrucju poljoprivrede za:
” cjelovit razvitak ruralnih podrucja i obnovu sela;
” prostorno uredjenje obnove sela;
” obnovu i uredjenje pašnjaka i travnjaka;
” poticanje gospodarenja koje je usmjereno na ocuvanje biološke raznolikosti i prepoznatljivosti krajolika;
” ocuvanje autohtonih pasmina domacih životinja i starih sorti vocaka;
” pripremu i preradu poljoprivrednih proizvoda s ekološkom markicom i zemljopisnim podrijetlom;
” djelatnosti seoskog domacinstva povezane s tradicionalnim obicajima i ponudom tradicionalnih jela;
” razvitak turisticke ponude na seoskim domacinstvima;
4) na podrucju prometa za:
” uredjivanje, usmjeravanje i ogranicavanje cestovnog prometa radi poticanja korištenja prijevoza putnika sredstvima javnoga prijevoza;
” korištenje alternativnih prijevoznih sredstava unutar Nacionalnoga parka;
5) na podrucju kulturne baštine:
” za održavanje kulturne baštine, posebice za održanje obilježja kulturnoga krajolika;
6) na podrucju obrta:
” za oživljavanje tradicijskih (starih/domacih) obrta i razvitak okolišno prikladnih obrta;
7) na podrucju biološke raznolikosti za:
” ugovornu zaštitu;
” skrbništvo nad prirodnim vrijednostima;
” obnovu prirode i prirodnih vrijednosti;
8) na podrucju ocuvanja krajolika za:
” održavanje i ocuvanje pejzažne tipologije;
” obnovu postojecih i gradnju novih objekata sukladno karakteristikama graditeljske baštine.

III. UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOM

clanak 13.

Za upravljanje Nacionalnim parkom osnovat ce se Javno poduzece Nacionalni park “Una” (u daljnjem tekstu: Javno poduzece).
Javno poduzece može se baviti i gospodarskom djelatnošcu, koja je izravno vezana uz ostvarivanje osnovnih zadaca Javnoga poduzeca s tim što vršenje gospodarske djelatnosti ne može biti na štetu osnovne djelatnosti Javnoga poduzeca.
Osnivacka prava u Javnome poduzecu u ime Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) všit ce Vlada Federacije.
Javno poduzece iz stavka 1. ovoga clanka svoju djelatnost obavljat ce kao javnu djelatnost.

clanak 14.

Javno poduzece obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja Nacionalnoga parka radi zaštite i ocuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzire provodjenje uvjeta i mjera zaštite prirode na podrucju kojim upravlja.
Javno poduzece obavlja kao javnu službu sljedece poslove:
1) priprema prijedlog plana upravljanja;
2) priprema godišnje programe rada temeljem plana upravljanja, te skrbi o provedbi poslova iz godišnjeg plana;
3) priprema strucne podloge za izradu Prostornoga plana Nacionalnoga parka;
4) suradjuje s lokalnim zajednicama u postizanju ciljeva zaštite i razvitka Nacionalnoga parka;
5) prati i analizira stanje prirode i prirodnih vrijednosti te utjecaje na prirodu u podrucju Nacionalnoga parka;
6) sudjeluje u izradi strucnih podloga za uvjete zaštite prirode koji su u svezi sa zahvatima što se planiraju u podrucju Nacionalnoga parka;
7) utvrdjuje uvjete u postupku natjecaja za obavljanje dopuštenih djelatnosti u Nacionalnome parku putem koncesija i koncesijskih dopuštenja;
8) izvodi mjere za zaštitu prirode u podrucju Nacionalnoga parka;
9) sklapa ugovore za zaštitu prirodnih vrijednosti u podrucju Nacionalnoga parka sukladno propisima o zaštiti prirode;
10) sklapa ugovore o skrbništvu nad prirodnim vrijednostima u podrucju Nacionalnoga parka sukladno propisima o zaštiti prirode;
11) izdaje suglasnosti vezane uz provedbu mjera za koje je u planu upravljanja odredjeno da ih izdaje Javno poduzece;
12) daje mišljenje za organizaciju priredbi za koje je prema propisu o javnome okupljanju potrebna suglasnost mjerodavnoga upravnog tijela;
13) koordinira i priprema izvo|enje istraživackih poslova u svezi s Nacionalnim parkom;
14) skrbi za održavanje, obnovu i zaštitu prirodnih vrijednosti u podrucju Nacionalnoga parka;
15) skrbi za predstavljanje Nacionalnoga parka;
16) strucno pomaže i savjetuje vlasnike i korisnike zemljišta u Nacionalnome parku;
17) osigurava dostupnost informacija o Nacionalnome parku;
18) planira i održava putove i oznake (signalizaciju), te drugu infrastrukturu namijenjenu obilasku Nacionalnoga parka i za koju skrbi Javno poduzece;
19) vodi posjetitelje po Nacionalnome parku;
20) priprema i izvodi obrazovne programe o znacaju Nacionalnoga parka, zaštiti prirodnih vrijednosti, ocuvanju prepoznatljivosti krajolika, kulturne baštine, ocuvanju biološke raznolikosti i zaštiti okoliša u Nacionalnome parku;
21) upravlja bazama podataka o Nacionalnome parku.
Temeljem javnih ovlasti Javno poduzece vrši izravni nadzor u podrucju Nacionalnoga parka.
Pored poslova iz prethodna dva stavka Javno poduzece, takodjer, obavlja sljedece poslove:
1) vrši istraživacke poslove u svezi sa zašticenim podrucjem;
2) suradjuje s me|unarodnim organizacijama s podrucja zaštite prirode;
3) suradjuje s institucijama/poduzecima koja upravljaju zašticenim podrucjima u državi Bosni i Hercegovini i u inozemstvu;
4) suradjuje s organizacijama i institucijama mjerodavnim za zaštitu kulturne baštine u pripremi osnova za zaštitu kulturne baštine u podrucju Nacionalnoga parka;
5) upravlja obnovljenim objektima kulturne baštine koja su upisana u registar kulturne baštine i spomenika kulture u podrucju Nacionalnoga parka, a koja su mu posebnim propisom povjerena na upravljanje;
6) prati stanje vrijednosti krajolika u podrucju Nacionalnoga parka;
7) izvodi druge poslove odredjene statutom Javnoga poduzeca.
Pored poslova iz st. 1., 2., 3. i 4. ovoga clanka Javnom poduzecu se, temeljem posebne odluke Vlade, kao privremena ili trajna zadaca može povjeriti priprema i vodjenje poslova u svezi s državnim investiranjem u kapitalne objekte zaštite prirode u podrucju Nacionalnoga parka.
U slucajevima ugovaranja skrbništva nad prirodnim vrijednostima u Nacionalnome parku, bez obzira na propise o ocuvanju prirode, pri izboru skrbnika prednost imaju pravne ili fizicke osobe koje imaju sjedište ili stalno prebivalište u Nacionalnome parku, uz uvjet da su za skrbništvo strucno osposobljene.

Pročitajte i:   Обале Укрине и Саве познаје као свој џеп

clanak 15.

Vlada Federacije BiH ce odluciti da se prirodne vrijednosti, nekretnine i stvari koje služe zaštiti prirode i upravljanju Nacionalnim parkom, a koje su u državnome vlasništvu u podrucju Nacionalnoga parka, daju na upravljanje Javnom poduzecu.

IV. PLAN UPRAVLJANJA NACIONALNIM PARKOM

clanak 16.

Nacionalnim parkom upravlja Javno poduzece na temelju plana upravljanja.
Plan upravljanja donosi se sukladno odredbama ovoga Zakona i za razdoblje od deset godina.
Plan upravljanja odredjuje razvojne smjernice, nacin izvodjenja zaštite, korištenja i upravljanja Nacionalnim parkom, te konkretnije smjernice za zaštitu i ocuvanje prirodnih vrijednosti zašticenog podrucja, uz uvažavanje potreba lokalnoga stanovništva.
Pravne i fizicke osobe koje obavljaju djelatnosti u Nacionalnome parku dužne su se pridržavati Plana upravljanja.

clanak 17.

Javno poduzece na temelju plana upravljanja za svaku godinu donosi godišnji program rada.
Programom rada detaljnije se odredjuju poslovi Javnoga poduzeca, nacin strucne pomoci i savjetovanja lokalnog stanovništva pri obavljanju njihovih djelatnosti koje omogucuju održiv razvitak u podrucju Nacionalnoga parka.
Javno poduzece dužno je godišnji program rada dostaviti na potvrdjivanje federalnom ministru okoliša i turizma (u daljnjem tekstu: ministar).

clanak 18.

Javno poduzece dužno je svake dvije godine izvijestiti Vladu o provodjenju plana upravljanja.
Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati, te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na nacin i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje.

V. FINANCIRANJE

clanak 19.

Za obavljanje djelatnosti Javno poduzece dobiva sredstva:
1) iz proracuna Federacije;
2) od ulaznica, naknada za parkiranje i kampiranja;
3) od naknada za korištenje zašticenog znaka Nacionalni park;
4) od prodaje suvenira, karata i dr.;
5) od financijskih sredstava dobivenih upravljanjem nekretninama i stvarima;
6) od sredstava iz sufinanciranih programa i projekata koji su sukladni osnivanju Nacionalnoga parka;
7) od subvencija, donacija;
8) iz sredstava lokalnih, državnih i medjunarodnih fondova i zaklada, ustanova i organizacija;
9) drugih izvora sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.
Javno poduzece može, takodjer, ostvarivati sredstva iz proracuna kantona i/ili opcina sukladno njihovim programima u dijelu u kojem su oni sastavni dio plana upravljanja Nacionalnoga parka.
Ostvarenom dobiti, sukladno financijskom planu i planu upravljanja i godišnjem programu rada, raspolaže Javno poduzece.
Ostvarenu dobit Javno poduzece je dužno namijeniti, sukladno godišnjem programu rada:
1) razvitku vlastite djelatnosti i otkupu nekretnina, poglavito zemljišta u Nacionalnome parku;
2) subvencijama u provodjenju razvojnih smjernica iz clanka 12. ovoga Zakona;
3) naknadama vezanim uz ugovornu zaštitu i brigu nad prirodnim vrijednostima;
4) okolišnoj sanaciji objekata i degradiranog okoliša;
5) izdavanju publikacija u svezi s parkom;
6) drugim djelatnostima sukladno ciljevima i namjeni Nacionalnoga parka.

VI. PODACI

clanak 20.

Podatke koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti Javno poduzece osigurava vlastitim istraživanjima i od institucija koje su ovlaštene za skupljanje podataka.
Državna tijela, javni zavodi, agencije i druge institucije i ustanove koje raspolažu javnim zbirkama podataka dužne su podatke što su javnom poduzecu potrebni za obavljanje poslova iz st. 3. i 4. clanka 14. ovoga Zakona proslijediti, pri cemu se osobni podaci štite sukladno Zakonu.
Za prosljedjivanje podataka pravne osobe iz stavka 2. ovoga clanka mogu Javnomu poduzecu zaracunati samo izravne materijalne troškove dostave.

VII. OGRANIcENJA U PRAVNOME PROMETU

clanak 21.

Pravni promet zemljišta i nekretnina u Nacionalnom parku vrši se sukladno clanku 24. ovoga Zakona.
Ako vlasnik proda nekretninu u zašticenom podrucju, a nije postupio sukladno stavku 1. ovoga clanka, Javno poduzece ima pravo tužbom protiv prodavatelja i kupca zahtijevati poništenje ugovora o kupoprodaji u roku od 90 dana od dana saznanja za sklapanje tog ugovora, ali najkasnije u roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

clanak 22.

Vlasništvo nad nekretninama u Nacionalnome parku može se stjecati pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i drugim Zakonima.
Strane pravne ili fizicke osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva u Nacionalnome parku osim ako medjunarodnim ugovorom nije drukcije odredjeno.

clanak 23.

Kada je to nužno radi provedbe zaštite i ocuvanja zašticenih prirodnih vrijednosti, smatra se da postoji interes Federacije za izvlaštenje ili ogranicenje vlasnickih i drugih stvarnih prava na nekretninama u Nacionalnome parku.
Postupak izvlaštenja prava vlasništva nekretnine provodi se sukladno posebnom propisu.

clanak 24.

Federacija je dužna na zahtjev vlasnika nekretnine u zašticenom podrucju za tržišnu cijenu otkupiti nekretninu ili ponuditi drugu jednako vrijednu nekretninu, koju zbog ogranicenja i zabrana iz ovoga Zakona nije moguce upotrebljavati za djelatnost za koju se upotrebljavala prije zaštite, ili se može upotrebljavati tek u neznatnoj mjeri.
Vlasnik nekretnine ima pravo ponuditi nekretninu na prodaju sukladno ovome clanku u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu akta koji je prouzrocio ogranicenja i zabrane na nekretnini.

VIII. NADZOR

clanak 25.

Inspekcijski nadzor nad odredbama ovoga Zakona, te propisa i uvjeta izdanih temeljem ovoga Zakona vrši mjerodavni inspektorat.
Provedbu odredaba ovoga Zakona te propisa i uvjeta izdanih temeljem ovoga Zakona koji se odnose na djelokrug drugih ministarstava nadziru tijela uprave mjerodavni za navedeni djelokrug.
Izravni nadzor nad provedbom odredaba cl. 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona obavljaju, pored mjerodavnih inspektora iz prethodnih stavaka 1. i 2. ovoga clanka takodjer nadzornici Javnoga poduzeca, koji su kao nadzornicka služba zaštite prirode organizirani pri Javnomu poduzecu.
U izvršavanju izravnoga nadzora pri provodjenju odredaba cl. 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona dužne su suradjivati i odgovarajuce službe javnih sektora šumarstvo, lovstvo koje u podrucju Nacionalnoga parka obavljaju dopuštene djelatnosti.
Provedbeni propis kojim se ure|uje ustrojstvo i nacin rada nadzornicke službe zaštite prirode donijet ce Javno poduzece uz suglasnost Ministarstva.

IX. KAZNENE ODREDBE

clanak 26.

Novcanom kaznom od 5.00,00 KM do 15.000,00 KM bit ce kažnjena za prekršaj pravna osoba ako:
” prekrši zabranu utvrdjenu propisom o proglašenju podrucja prirode zašticenim;
” obavlja radnje koje su zabranjene odredbama ovoga Zakona; protivno odredbama clanka 6.;
” unosi nove vrste oprecno odredbama ovoga Zakona (clanak 6., stavak 2., toc 2. i 3.);
” ponovno unosi nestale životinje i biljke;
” ne obavijesti Ministarstvo o pronalasku minerala i fosila, i ne ponudi prodaju minerala i fosila, protivno odrebama clanka 8. toc. 3. i 13.;
” ne ponudi prodaju nekretnina unutar zašticenog podrucja prvo Federaciji, temeljem prava prece kupnje, protivno odredbama clanka 24.;
” ne osigura pristup zašticenim podrucjima protivno odredbama clanka 10. Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka bit ce kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 50,00 KM do 3.000,00 KM.
Novcanom kaznom u iznosu od 20,00 KM do1.500,00 KM bit ce kažnjena za prekršaj fizicka osoba koja izvrši radnje iz stavka 1. ovoga clanka.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

clanak 27.

Tijelo uprave mjerodavno za geodetske poslove izvest ce u digitalnome katastarskom planu detaljan prikaz granica Nacionalnoga parka u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Detaljan prikaz granica iz prethodnoga stavka izvest ce se tako da se u slucaju da granica prolazi preko polovice površine parcele (katastarske cestice) kao granica Nacionalnog parka utvrdi unutarnja granica predmetne parcele.

clanak 28.

Nekretnine iz clanka 15. ovoga Zakona Vlada ce najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona posebnom odlukom prenijeti na upravljanje Javnomu poduzecu.
Ministar i korisnici nekretnina i zemljišta u Nacionalnome parku, koji su u državnom vlasništvu, najkasnije u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona sporazumom ce utvrditi nacin gospodarenja predmetnim nekretninama.

clanak 29.

Fizicke osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona imale po posebnim Zakonima pravo obavljanja djelatnosti i korištenja prirodnih vrijednosti i dobara u podrucju Nacionalnoga parka, isto pravo zadržavaju do uredjenja njihovih prava po ovom Zakonu, a postojece aktivnosti mogu obavljati u opsegu, na nacin i pod uvjetima koji su odredjeni u propisu na temelju kojih su ostvarili pravo obavljanja aktivnosti i korištenja prirodnih vrijednosti i dobara.
Pravne osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona imale po posebnim Zakonima pravo obavljanja djelatnosti i korištenja prirodnih vrijednosti i dobara u podrucju Nacionalnoga parka isto pravo zadržavaju do uredjenja njihovih prava po ovom Zakonu, a postojece aktivnosti mogu obavljati u opsegu, na nacin i pod uvjetima koji su odredjeni u propisu na temelju kojih su ostvarili pravo obavljanja aktivnosti i korištenja prirodnih vrijednosti i dobara.
Prava iz stavka 1. ovoga clanka preciznije ce odrediti po službenoj dužnosti Ministarstvo, u naknadno provedenom upravnom postupku kojim ce se utvrditi koje se djelatnosti mogu obavljati u Nacionalnome parku ili u podrucju Nacionalnoga parka.

clanak 30.

Vlada ce u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odluku o osnivanju Javnoga poduzeca iz clanka 13. ovoga Zakona i osigurati u proracunu Federacije osnivacki kapital u iznosu od 100.000,00 KM.

clanak 31.

Plan upravljanja Nacionalnim parkom bit ce donesen u roku od najkasnije jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona. Plan upravljanja Nacionalnim parkom donosi Vlada.

clanak 32.

Ministar ce u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbeni propis o nacinu raspodjele subvencija iz clanka 19. stavak 1. tocka 7. ovoga Zakona.

clanak 33.

Ministar ce u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbeni propis kojim ce se detaljno urediti ovlasti, ustrojstvo i nacin rada nadzornicke službe zaštite prirode iz clanka 25. stavak 5. ovoga Zakona.
Vlada ce u roku od najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbeni propis kojim ce se detaljno urediti sudjelovanje odgovarajucih službi sektora javnih djelatnosti u izravnome nadzoru na podrucju Nacionalnoga parka iz clanka 25. ovoga Zakona.

clanak 34.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma ce u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona na podrucju Nacionalnoga parka odrediti vodozaštitna podrucja/zone s uvjetima njihova korištenja u smislu mjera zaštite, zabrana i ogranicenja na tim podrucjima.

clanak 35.

Vlada ce u roku od najkasnije jedne godine od stupanja na snagu ovoga Zakona na podrucju Nacionalnoga parka odrediti lovna podrucja (lovišta) s uvjetima njihova korištenja, vodeci racuna da se podrucje stroge i usmjerene zaštite s odgovarajucom sigurnosnom (tampon) zonom odredi kao nelovno podrucje.

clanak 36.

Detaljne granice Nacionalnoga parka bit ce precizirane prostornim planom posebnih obilježja od znacaja za Federaciju BiH.

clanak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedatelj
Zastupnickoga doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softic
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krešic

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.