Norfish za mjesec ispunio carinsku kvotu od 60 tona
Od kada je u julu ove godine iz firme za proizvodnju i preradu ribe Norfish iz Blagaja kod Mostara za zemlje Evropske unije krenula prva isporuka, rezultati izvoza, samo nakon nekoliko mjeseci, dostigli su zadovoljavajući nivo.
Loša vijest
Norfish je za mjesec ispunio godišnju carinsku kvotu od 60 tona izvoza. U ovoj pozitivnoj vijesti, krije se i jedna loša, a to su upravo carinske kvote regulirane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) koji je BiH potpisala s EU.
Direktor ove firme Sanel Šarić kaže za “Avaz”da ove kvote za pastrmku iznose svega deset posto na izvezenu količinu, što Norfishu predstavlja izuzetno opterećenje….
– Potrebno je hitno povećati kvote ili ih ukinuti u cjelosti zbog više činjenica. Riba je danas jedini proizvod animalnog porijekla iz BiH kojeg realno možemo ponuditi EU. Postavlja se onda pitanje svrhe sporazuma kada carinske kvote predstavljaju prepreku značajnijeg izvoza i nakon ispunjenja svih zakonskih pravila. Tako izvoznici vrlo teško mogu biti konkurenti na EU tržištu – ističe Šarić.
On podvlači da ukidanjem carinske kvote ili njenim značajnim povećanjem na minimalno 3.000 tona u prvoj fazi, ribarstvo BiH ni u kom slučaju ne može da konkurira proizvođačima u EU gdje je ukupna prodaja ove vrste proizvoda i do 400.000 tona godišnje.
Najveći nameti
Šarić smatar da inicijativa prema EU mora krenuti od bh. institucija, prvenstveno od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Od najvećih nameta za privrednike koji se bave ovom djelantošću u BiH, Šarić izdvaja plaćanje naknada za uzgoj ribe u iznosu od 0,5 posto po kilogramu. Tu su još naknada za promet svježe i zamrznute ribe u unutrašnjem prometu, visoki troškovi za odlaganje ribljeg otpada, laboratorijske analize…
Lihvarstvo banaka
Kao i mnogi drugi privrednici i Šarić smatra da osnovni problem predstavlja i lihvarsko ponašanje banaka.
– Takva jedna situacija nikako ne ide u prilog razvoju privrede, jer i u BIH kao i u drugim dijelovima svijeta banke trebaju da čine značajan oslonac privredi kako za tekuće poslovanje tako i za daljnji razvoj i investicije. Banke imaju određene instrumente kojima se koriste za obezbjeđenje svog poslovanja tako da sav teret u stvari sa države preko banaka pada na privredu, stoga i plaćamo nepovljnije kamate – kaže Šarić.
