Rijeka Bregava
Bregava je lijeva pritoka Neretve u južnoj Hercegovini. Njeno slivno područje leži između Neretve na zapadu i Trebišnjice na jugoistoku i površine je 722,4 km². Bregava nastaje od stalni vrela Bitunje i Hurgada i periodičnih vrela Malog i Velikog Suhavića. Prihranjuje se vodom koja dotječe kroz ponore iz Dabarskog polja i padalina sa direktnog (vlastitog) sliva, što je dokazano traserima (bojenjem).
Dužina toka iznosi 35 km sa prosječnim padom od 3,7 m/km. Ulijeva se u Neretvu kod mjesta Klepci, u općini Čapljina. Rijeka je udubila korito u obliku kanjona čije dolinske strane dostižu visinu i do 700 m.
Do proteklog rata općina Stolac prostirala se na površini od oko 545 km2. Dejtonskim mirovnim sporazumom površina prijeratne općine podijeljena je na dva dijela, i to na
općinu Stolac (F BiH ) koja obuhvata 286 km2 i opštinu Berkovići (RS) koja obuhvata 259 km2. Ovo područje proteže se uz krašku ljepoticu rijeku Bregavu i nalazi se na pravcu koji prolazi kroz Hercegovinu i povezuje planinsko industrijsko zaleđe u Bosni s primorskim regijama: neumskom, dubrovačkom i crnogorskom. Klima je Mediteranska sa prosječnom godišnjom temperaturom iznad 19 ˙C, Broj sunčanih dana je 260 sa prosječnom količinom padavina od 1100l/m², što su dobri preduvjeti i otvaraju veliku mogućnost za razvoj turizma na ovome području. Sliv rijeke Bregave koja se proteže kroz ove dvije općine, a posebno gornje porječje, jedinstvena je prirodna cjelina i vrlo vrijedan prostor očuvanja ukupne pejzažne i biološke raznolikosti. Ovaj prostor i u kulturno-povijesnom smislu obiluje bogatim naslijeđem. Položajem na granici dvaju klimatskih područja (planinskog i mediteranskog), kraškim oblicima i hidrografijom te raznovrsnim reljefnim oblicima gornje porječje Bregave predstavlja jedinstven prirodno-geografski kompleks. Posljedica tih glavnih obilježja je iznimno bogatstvo prirodnih vrijednosti, geomorfoloških, hidrogeoloških i bioloških. Glavno je prirodno bogatstvo voda, a uz vodu posebno se izdvajaju sedra, raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta, od kojih posebice treba istaknuti endemsku vrstu mekousne pastrve i vrstu riječnog raka kamenjara. Ovakva raznovrsna i bogata flora i fauna, koja ne samo što je izazov za istraživače i turiste već predstavlja značajan potencijal za razvoj ribolovnog turizma, ali zbog nerazvijene materijalne baze turizma i loše tehničke opremljenosti ribolovišta ovaj potencijal je nedovoljno iskorišćen u funkciji razvoja turizma.
Modrina Bregave, njezini slapovi i bistrina, oduševljavali su mnoge pjesnike i prozaiste, a pjesma pod nazivom Modra rijeka, koja je dobrim dijelom inspirirana i samom Bregavom, ni jednoga čitatelja ne može ostaviti ravnodušnim.
