Iz regijeNajnovije vijesti

Rast globalne temperature mora mijenja život i u Jadranu

Scenarij koji naučnici predviđaju za većinu svjetskih mora, pa tako i za Jadransko, jeste da će mnoge vrste promijeniti svoja staništa. U okeanima će se premještati prema polovima, dok će se u Jadranu kretati prema sjevernom dijelu mora.

Predviđa se i da mnoge vrste u tom premještanju neće uspjeti, odnosno da će mnoge vrste, i biljne i životinjske, nestati s pojedinih područja, a doći će nove vrste koje će zauzeti njihovo mjesto.

Navedene promjene dogoditi će se zbog sve većih temperatura na Zemlji. Te promjene utječu i na more i biljni i životinjski svijet u Jadranu, a vrlo skoro mogle bi postati vrlo značajne u sferi privrede, posredno i turizma te drugih djelatnosti.

Stručnjaci splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) još su polovinom prošlog vijeka počeli proučavati dugoročne promjene temperature i saliniteta Jadranskog mora, kao i promjene u živom svijetu Jadrana.
Dr. sc. Branka Grbec, naučna savjetnica u Laboratoriju za fiziku mora u IZOR-u, za Slobodnu Dalmaciju je otkrila kako površinska temperatura Jadrana, zbog stalne izmjene topline u graničnom sloju s atmosferom, prati promjene temperature zraka.

Pročitajte i:   Poziv za prijavu za učešće u Premijer ligi BiH u lovu šarana i amura

Prof. dr. Ivona Marasović voditeljica Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša, rekla je kako će porast temperature mora izazvati promjene u funkcionisanju cijelog jadranskog ekosistema. Promjene su vidljive, na primjer na brojnosti riblje populacije: sve je malobrojnija populacija škampa, a sve se češće primjećuju i promjene međuodnosa različitih ribljih populacija, smanjenje jednih u odnosu na druge, recimo smanjenje broja dugoživućih riba na račun kratkoživućih.

Također, tokom zadnjih tridesetak godina bilježi se sve veći broj novih organizama u Jadranu, što je jednim dijelom vezano za unos putem balastnih voda, putem obraštaja na brodovima ili unosom kroz akvakulturu. No, zbog promijenjenih uslova u Jadranu raste i ulazak organizama koji dolaze prirodnim putem iz Sredozemlja, odnosno iz Crvenog mora. Povećan je unos stranih vrsta među kojima su i primjerci iz dalekih mora, poput plavog raka, patuljastog patkoglavca, kreolskog vučića itd…

Pročitajte i:   Bilten Kupa Jadransko podunavskih zemalja u lovu ribe udicom na hranilicu - Feeder

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.