Udruženje za zaštitu okoline ‘Zeleni Neretva’ protiv visokih brana u kanjonu rijeke Ljute

ljutaUdruženje za zaštitu okoline “Zeleni Neretva” uputilo je otvoreno pismo ministrici za okoliš i turizam FBiH Branki Đurić u vezi s izdavanjem okolinskih dozvola za gradnju visokih brana u kanjonu rijeke Ljute, općina Konjic, na zahtjev kompanije Turboinštitut iz Ljubljane u kojem ističe da je prilikom provođenja postupka Procjene uticaja na okolinu (PUO) i izdavanja rješenja o okolinskim dozvolama napravljeno niz propusta i nepravilnosti od Sektora za okolinske dozvole.

Iz tog udruženja ističu da su njihova mišljenja stručno utemeljena i argumentirana, ali se ipak u postupcima PUO ne uvažavaju niti im se daju ikakva obrazloženja zbog čega nisu prihvaćena i eventualno ugrađena u okolinsku dozvolu.

“Stoga je i ovaj posljednji slučaj izdavanja okolinskih dozvola za gradnju brana na Ljutoj jednostavno „kap koja je prelila čašu“, te smo prisiljeni da reagujemo zbog bojazni da se institucija okolinske dozvole ne pretvori u običnu formalnost i izgubi svoju osnovnu zakonsku obavezu, a koja kaže da „okolinska dozvola ima za cilj visoki nivo zaštite okoline”, navode iz Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Neretva”.

Pročitajte i:   Рибочуварска служба СРД Алаговац из Невесиња у борби против криволова

Također naglašavaju da se kanjon Ljute nalazi upravo u području posebnih prirodnih obilježja za FBiH o čemu je još 2005. godine donesena odluka od federalnih organa da se ovo područje (Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica) proglasi područjem od značaja za Federaciju BiH radi očuvanja visokih bioloških, pejzažnih, hidroloških i geomorfoloških vrijednosti.

“Odlukom je predviđeno da se područje zaštiti stepenom nacionalnog parka, a za očuvanje prirodnih vrijednosti ovog područja zaduženo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Međutim, od 2005. godine ministarstvo nije učinilo ništa konkretno radi zaštite predmetnog područja. Naprotiv, slovenskim investitorima se dozvoljava gradnja visokih brana s vještačkim akumulacijama na Ljutoj, i to u ekološki najosjetljivijem kanjonskom dijelu vodotoka”, navodi se u otvorenom pismu.

Dodaje se i da gradnja visokih brana s pripadajućim akumulacijama predstavlja veliku intervenciju u prostoru koja bi trajno narušila pejzažne i biološke vrijednosti, poremetila vodne režime i izvršila bespovratnu dezintegraciju vodotoka.

Ove tvrdnje ne spore ni autori Studije uticaja na okolinu te jedan od zaključaka Studije kaže „da bi izgradnja brana trajno izmijenila pejzažne karakteristike kanjona Ljute koji je područje izrazitih prirodnih ljepota“.

Pročitajte i:   Bilten Kupa Jadransko podunavskih zemalja u lovu ribe udicom na hranilicu - Feeder

Također, u Studiji se navodi „da se formiranjem vještačkih akumulacija mijenjaju ekološki uvjeti, te će na navedenom prostoru iščeznuti, migrirati ili se prilagoditi životinjske vrste koje su obitavale u vodotoku“, stoji u pismu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.