Kotrošan: Smeće i deponije predstavljaju istinski uzrok većine ekoloških i zdravstvenih problema
Predsjednik Udruženja “Naše Ptice” Dražen Kotrošan smatra da hrpe smeće oko kontejnera i deponije na mjestima gdje nisu predviđene predstavljaju istinski uzrok većine ekoloških i zdravstvenih problema u Sarajevu, uključujući i ptičije.
“Onima koji misle da su ptice opasne prijedlog je da odu u Hitnu pomoć i analiziraju broj napada nožem i broj napada ptica, ili broj trovanja hranom i broj zaraženih od ptica. Samo će im se sve kazati”, kazao je Feni Kotrošan, govoreći o navodnoj opasnosti zaraze od ptica po ljude.
“Svake godine u isto vrijeme u Sarajevu se otvaraju kao aktuelne teme problemi vezani uz vrane i golubove. Dok vrane izazivaju strah od napada i svojom grupnom slikom posebno predveče unose nelagodu podsjećajući na scene iz horor filmova, golubovi pak su simbol zaraznih bolesti, loše slike za turiste”, kazao je Kotrošan.
Kada su vrane u pitanju u više navrata je ukazivano da se njihovo grupno okupljanje dešava u sumrak kada se okupljaju na noćilištima širom Kantona Sarajevo, a neka su posebno uočljiva u gradu, kao što su Otoka i Vilsonovo šetalište.
“Napadi vrana dešavaju se uglavnom iz razloga ispadanja mladih iz gnijezda, koja većinom ne primjetimo, i nastojanja roditelja da ih odbrane od opasnosti koju vide u nama. Naši nagli pokreti još više izazivaju odbrambene reakcije. Drugi uzrok je odbrana plijena na brojnim deponijama smetlja”, pojašnjava Kotrošan.
U tom pogledu, komentari o ubijanju ili nekoj sanitarnoj kontroli trovanjem su nebulozni, a mnogo je korisnije biti ekološki nastrojen i spriječiti nastajanje gomila smeća oko kontejnera i posebno deponija na mjestima gdje nisu predviđena.
“Smanjenjem izvora ishrane i populacija će se prirodno smanjiti jer ptice imaju urođen instikt da podižu onoliko mladih koliko mogu prehraniti”, smatra Kotrošan.
Govoreći o golubovima kao izvoru potencijalne zaraze, on je kazao kako se to ne može negirati ali da su ideje njihovog uklanjanja također iracionalne.
“Da li je potrebno podsjetiti na trgove u Rimu ili Parizu gdje vam golubovi bukvalno skaču u tanjir. Redovno čišćenje trgova vodom će onemogućiti širenje potencijalnih zaraza, dok manja ograda oko restorana će spriječiti dodir sa gostima. Hranjenje golubova, odnosno prestanak njihovog hranjenja na Baščaršiji bi imao efekat zasigurno u smanjenju njihovog broja, ali ne treba zaboraviti turistički efekat koji oni imaju”, kazao je Kotrošan.
Na kraju Kotrošan postavlja pitanje da li ćemo okretati glavu od hrpa smeća, bacanja kruha u Miljacku i sličnih pojava koje predstavljaju istinski uzrok većine ekoloških i zdravstvenih problema u Sarajevu uključujući i ptičije.
