A kako je u BiH: Krivolovci i oružjem prijete čuvarima
Krivolovci ne biraju sredstva kojima će doći do ulova, spremni su na sve, pa čak i da prijete pucanjem na lovočuvare i ribočuvare, potvrđuju bh. lovci i ribari.
Legalni lovci kažu da ih zabrinjava činjenica što rijetko čuju da je neko uhvaćen u krivolovu ili kažnjen zbog toga.
Krivolov bi, kako kažu, bio manje rasprostranjen kada bi nelegalni lovci bili češće i rigoroznije kažnjavani.
Vukašin Vojinović, predsjednik Lovačkog saveza RS, istakao je da je bilo slučajeva napada na lovočuvare od strane krivolovaca, ali srećom, ističe on, nije dolazilo do međusobnog ranjavanja.
“Nedavno se desilo u jednom od naših udruženja da su tri krivolovca zaprijetila lovočuvaru da ih ne prijavi. Lovočuvar nije mogao da reaguje jer je bio sam, pa su krivolovci pobili divljač koja im se našla na putu”, ispričao je Vojinović.
Prema njegovim riječima, krivolov čini jedna kategorija ljudi, od onih bivših lovaca do onih koji nelegalno posjeduju oružje.
“Među krivolovcima su i aktivni lovci, zatim oni koji su nekada bili lovci i zadržali lovačko oružje. Treća kategorija krivolovaca su oni koji su zadržali oružje po raznim osnovama, na primjer u toku rata”, naglasio je on.
Kako kaže, na meti krivolovaca najčešće su životinje čije meso ima veliku vrijednost, kao na primjer, divokoza, medvjed, divlja svinja ali i srndaći.
“Nezakoniti lovci se koriste svim i svačim kako bi ostvarili svoj cilj, a to je što bolji ulov”, ističe Vujinović.
On je ranije kazao da je za nezakonit lov zaprijećena novčana, ali i zatvorska kazna, dodajući da visina novčane kazne zavisi od vrste odstrijeljene divljači.
“Ako se ustanovi da je nezakonito odstrijeljen srndać, kazna je 4.000, a za srnu 3.000 KM. Međutim, ako se utvrdi da su srne skotne, onda se kazna povećava za 1.500 KM po plodu koji nosi”, kazao je Vojinović.
Selam Alihodžić, predsjednik Saveza lovačkih organizacija BiH, takođe kaže da je krivolov od davnina prisutan na prostorima BiH.
“Nekada je više izražen, a nekada manje, što uglavnom najviše zavisi od sistema i interesa države da zaštiti divljač kao opšte državno dobro. Nezakonitog lova ima još s raličitim motivima, od onih da se donese meso za obrok do ulova vrijednih trofeja, ili iz drugih raznih motiva”, smatra on.
Alihodžić upozorava da krivolovci najviše love plemenitu divljač, zvijeri, a ponekad i pernatu divljač.
U banjalučkom lovačkom udruženju “Zmijanje” kazali su da se susreću s problemom razotkrivanja počinilaca krivolova, a razlog je nedovoljna saradnja između policijiskih struktura i lovočuvara.
Ribolovci, takođe, upozoravaju da u BiH, kada je u pitanju krivolov, situacija nije na zavidnom nivou.
“Osobe koje čuvaju rijeke od nelegalnih ribolovaca ponekad se izlažu opasnostima, jer bezobrazluci mrežara ne prezaju ni od čega. Ribočuvarima je mnogo puta prijećeno, nožem, kamenjem, ali i pucanjem na njih”, istakao je Senad Kapo, administrator ribolovačkog portala Bistrobih.ba.
nezavisne.com
