Uz Međunarodni dan močvara: Eko sustav Hutova blata je od međunarodne važnosti

Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. februara u svim državama svijeta, od 1971.godine.

Na taj dan u iranskom gradu Ramsaru usvojena je Ramsarska konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara. Dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.

Još prije samo tridesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To je vjerovanje dovelo do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima (koja danas čine šest posto površine Zemlje) živi 40 posto svih biljnih i životinjskih vrsta.

Pokušavajući spriječiti daljnju devastaciju, 116 država svijeta, potpisale su  Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju.

Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije jest popis močvara od međunarodne važnosti.

Navedena konvencija daje okvir za međunarodnu suradnju za zaštitu vlažnih staništa. To je ujedno i najstariji međunarodni sporazum sklopljen isključivo radi zaštite ekosustava te jedina međunarodna konvencija čija misija adresira točno određeni tip ekosustava.

Misija ove konvencije je „očuvanje i mudro korištenje svih vlažnih staništa aktivnostima na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, putem međunarodne suradnje, kao doprinos postizanju održivoga razvoja diljem svijeta”.

Sukladno ovoj konvenciji, vlažna staništa uključuju: močvarna zemljišta, ritove, tresetišta i vode, prirodne ili umjetne, stalne ili privremene, sa stajaćom ili tekućom vodom, slatkom ili slanom, uključujući područja morske vode čija dubina za vrijeme oseke ne premašuje šest metara.

Ugrožavanje močvarnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana močvara, Park prirode Hutovo blato, Viridis- Udruga za zaštitu okoliša i promicanje kulture življenja,  Fond za zaštitu okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) organiziraju   4. februara u Parku prirode Hutovo blato Međunarodni znanstveno-stručni skup o vlažnim staništima pod nazivom: „Uloga močvara u skladištenju CO2“.

Kako ističu organizatori tog skupa malo je poznato da su upravo močvare najveći skladištari stakleničkih plinova i prije svega CO2.

Tresetišta mogu apsorbirati više ugljendioksida po hektaru na godišnjem nivou čak u odnosu na tropske kišne šume. Tresetišta su kao ekosustavi često ugroženi jer se smatraju nisko produktivnim ekosustavima.

Međutim, njihova stopa neto produkcije ih čini ključnim tipom staništa u globalnom kruženju ugljika.

Stoga, restauracija tresetišta u aktivne uvjete vodi ka uspostavi otpornijeg staništa sposobnog da uspješno odgovori na klimatske promjene.

Ukupna površina histosola (niskih treseta) u Bosni i Hercegovini iznosi 9.708,468 ha. Na području Hutovog blata ravno, nizinsko, tresetno tlo na aluvijalnim pjeskovitim ilovačama zauzima površinu od 973,64 ha. U široj zoni Gabele, prema granici s Republikom Hrvatskom, ravna niska tresetna tla zauzimaju površinu od 272,63 ha.

Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je preuzela odgovornost, potpisivanjem Ramsarske konvencije, zaštititi i očuvati ovo područje.

BiH je ratificirala Ramsarsku konvenciju 1.septembra 2010.godine.