Ribolovci dubokog džepa u potrazi za avanturom dolaze na Jadran

0006-big_game3-260714Sportskom i ribolovnom turizmu s naše strane Jadrana odnedavno je otvorena potpuno nova perspektiva. Višemjesečna akcija sportskog ribolovnog kluba “Big Game Croatia” iz Splita urodila je plodom i tako, kažu u klubu, ispravila neke propuste iz pretpristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Isposlovali su promjene odredbi koje reguliraju sportski lov na tune, vodeći računa da to ne ugrozi opstanak i staništa ribe. Sportski ribolovci i turisti s odgovarajućom dozvolom sada će moći isploviti u big game ribolov u razdoblju od 15. lipnja do 15. listopada, dakle, ne samo u okviru uobičajenih nadmetanja, ali uz striktno poštovanje razrađenih pravila koja razlikuju ovu vrstu ribolova od krivolova.

Ugrožavanje srdele

“Ministarstvo poljoprivrede, nadležno i za pitanja ribarstva, podržalo je posebnim rješenjem “Sportski lov na trofeje”. Tako se, naime, zove četveromjesečni lov riba minimalne težine od 100 kilograma. To se odnosi na tunu, dok iglan i iglun ovise o dužini. I, ako baš hoćete, odnosi se i na goste bogatog džepa, koji sebi to mogu priuštiti”, govori nam Boris Županović, predsjednik kluba “Big Game Croatia”, odnedavno i prvi hrvatski izbornik reprezentacije u big game ribolovu, koja će u veljači 2015. premijerno predstavljati Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u Angoli.

Naime, dosad takva vrsta ribolova nije bila moguća izvan u pravilu trodnevnih nadmetanja, iako populacija tune u Jadranu nije ugrožena, štoviše, smatra se da njezina brojnost već ugrožava staništa srdele.

Budući da su postojeća big game natjecanja postala sve popularnija, od onih najstarijih u Jezerima (Murter) i Vodicama, te sada u Omišlju i Slanom, pa do najprepoznatljivijeg i najvećeg natjecanja stranih i domaćih gostiju – onoga u Komiži, koje organizira upravo klub “Big Game Croatia”, trebalo je iznaći novu formulu koja bi zadovoljila sve zaljubljenike u ribolov i nadmetanje s velikom “ribetinom”, negdje na tragu radnje romana “Starac i more” Ernesta Hemingwaya. Dakako, uz bitnu razliku u opremi i propisanoj ribolovnoj kvoti.

“Kako u Hrvatskoj, zbog brojnih izmjena i ukidanja rekreacijskog ribolova, sada raspolažete samo s mogućnošću dobivanja dviju dozvola, nastao je problem. Ili možete biti profesionalni ribar s dozvolom za gospodarski ribolov ili možete biti vlasnik dozvole za sportski ribolov kao član nekog od sportskih klubova.
Ali s ograničenjima što se samog izlova tiče, jer kvota tune, koja je itekako mala, dozvoljena je samo na natjecanjima, pa je trebalo pronaći rješenje kako omogućiti “borbu” s velikom ribom. Jer lov velikih pučinskih riba sanja svaki strastveni ribolovac, i izvan natjecanja”, kaže Županović.

Pročitajte i:   Pridružite se plemenitoj akciji čišćenja od 22. do 25. aprila: Sloboda rijekama

“Sve više turista pohodi jadranski akvatorij upravo radi ribolova. Kako smo omiljena destinacija brojnih nautičara, koji osim obilaska prekrasnih otoka žele i avanturistički doživljaj, privukao ih je i ribolov na velike trofeje. Sada im se to treba i omogućiti, da se zna tko brod iznajmljuje, tko ima pravo loviti i izvući velike ribe na brod. Naime, upravo je kontrola izlova dosad bila najslabija karika čitave priče”, pojašnjava Županović.

Sve pod kontrolom inspekcija

Naime, dosad je izvlačenje ulovljene tune izvan službenih nadmetanja bio – krivolov. A sada je stvoren sustav koji će svaku ribu verificirati od strane ribarskih inspekcija, dok su ribolovci obvezni pustiti svaku tunu ispod normirane težine. Ulov se prijavljuje SMS porukama, a ribolovci su dužni napraviti i videozapis izvlačenja ribe na brod. Ako nema snimke, ne smije biti ni ulova, tj. riba se mora vratiti u more.

“Uspjeli smo realizirati praćenje svih ulova, od kačenja riba na udicu do vađenja i dolaska na kopnu, u duhu pravog sportskog fair play nadmetanja”, ističe Županović, posebno zahvaljujući svima koji su sudjelovali u ovom projektu, od članova splitskog kluba, ribarskih inspekcija, djelatnika ministarstava, članova drugih klubova, sudaca…

Dakle, Hrvatska uskoro može postati turistička destinacija i za one koji su spremni izdvojiti velik novac za svoje “lovačke gušte”, koje su dosad ostvarivali u nekim drugim državama.

A to znači da bi epitet big game destinacije mogla ponijeti i još neka mjesta u priobalju, osim Komiže, Jezera, Vodica, Slanog ili Omišlja…

Zaštita Jadrana

Zato baš tune teže od 100 kilograma u sportskom lovu na trofeje?
– Odgovor je jednostavan: te ribe su već više puta odradile svoj reproduktivan ciklus, starije su od deset godina i njihovim izlovom ničim se ne ugrožava ekolanac. I sami ribolovci, ovi sportski nastrojeni, itekako paze da ne izvade na brod male tune, one lakše od 50 kilograma, jer koristimo biorazgradive udice koje istrunu u tijelu ribe za nešto manje od mjesec dana – pojašnjava Županović.
Trenutačno u Jadranu lovi i na nadmetanjima sudjeluje gotovo stotinjak posada (do najviše četiri člana) uz pedesetak stranih posada koje su redoviti gosti Hrvatske.

Pročitajte i:   Poziv za učešće na Prvenstvu u Kupu FBiH u lovu ribe na plovak za seniore i seniorke

Skup sport

Ako se želite okušati u ribolovu na velike trofeje, trebat će vam udice, role i štapovi – cijena kompleta kreće se od 500 do 3000 eura. Neki ribolovci na brodu imaju i tridesetak štapova, pa sada računajte.

Možete u lov na tune i u manjim brodovima, ali naravno da je puno ugodnije “špartati” pučinom u većim, opremljenim brodovima, vrijednim između 100 do 700 tisuća, ili čak milijun eura. Što se turista tiče, oni žele imati i vodiča skipera (oko 100 eura dnevno, plus dozvola za ribolov koja se uzima na dnevnoj bazi). Dozvola za lov tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tettrapturus belone) za jedan dan košta 120 kuna, za tri dana izdvojit ćete 300, a za sedam dana ribolova 600 kuna.

Meksikanci se obogatili

Meksički grad San Lucas, prije nego što su mještani prepoznali kako im je big game ribolov budućnost, bio je tek manji ribarski gradić. No, ribolov na velike trofeje preporodio je mjesto. Tako je grad od samo 900 stanovnika izrastao u grad od 60-ak tisuća stanovnika, koji broji milijunska noćenja. Sada je to grad ljudi koji žive, i to dobro, od pružanja usluga ribolovcima – od iznajmljivanja brodova i opreme za big game ribolov, preko usluga vodiča po morskim pučinama i traženju ribe, pa do zabave na kopnu i trošenja novca jer je ipak riječ o turistima dubljeg džepa.

Mamac za poznate

Strast prema ribolovu dijele i mnoge poznate osobe koje uvijek nanovo ističu kako je ova vrsta ribolova iskonsko nadmudrivanje s predatorima iz dubina.

Tako ćete na pučini, sa štapom u ruci i napetim pogledom prema dnu – je li se krena zategla i najavila kačenje velike ribe na udicu – nerijetko zateći i košarkaškog asa Nikolu Vujčića, pa nogometaša Hrvoja Vejića, Tomislava Šokotu, Dražena Ladića, pjevače Željka Bebeka, Olivera Dragojevića, zatim oca našeg trofejnog tenisača Gorana Ivaniševića, Srđana, bivšeg državnog tajnika za ribarstvo Tončija Božanića i mnoge druge…

Sandra Barčot – slobodnadalmacija.hr
Snimio: Božo Vukičević/Cropix

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.