Jačanje demokratije i zaštite ljudskih prava u oblasti životne sredine/okoliša

Mreža Arhus centara Bosne i Hercegovine je opredijeljena da se prava na zaštitu životne sredine/okoliša predviđena Arhuskom konvencijom zaista i uživaju u stvarnom životu građana Bosne i Hercegovine.

U cilju sticanja pregleda primjene Arhuske konvencije u BiH provedeno je istraživanje o njenoj praktičnoj primjeni tokom 2014. godine, fokusirajući se na sva tri stuba. Analizirani su podaci prikupljeni u Mreži Arhus centara, kao i od organizacija civilnog društva sa područja BiH, organa javne uprave od lokalnog, kantonalnog, entitetskog do državnog nivoa.

„Na osnovu prikupljenih podataka te izrađenog “Izvještaja o praktičnoj primjeni Arhuske konvencije u BiH tokom 2014. godine kroz iskustva nevladinog sektora” uočeno je da iako postoje pozitivni primjeri i pomaci u primjeni Arhuske konvencije od strane određenih organa javne uprave, postoje i nedostaci koji ukazuju na probleme u primjeni sva tri stuba Arhuske konvencije. Većina njih se odnose na drugi stub, odnosno na učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini i treći stub, odnosno pristup pravosuđu“, rekla je Mirna Delalić, advokat Mreže Arhus centara u BiH.

Primarni cilj Arhus centara je da podstiče primjenu Arhuske konvencije na način da razvija svijest i sposobnosti zainteresovanih strana za zadovoljenje njihovih ljudskih prava u oblasti životne sredine/okoliša.

“Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS je prepoznalo važnost ovog projekta i pružilo podršku njegovoj implementaciji, smatrajući da je implementacija Arhuske konvencije most saradnje između vladinog i nevladinog sektora po pitanju pristupa informacijama i učešća javnosti u donošenju odluka važnih za zaštitu životne sredine”, rekla je Ljiljana Stanišljević, viši stručni saradnik za zaštitu životne sredine iz Ministarstva i član savjetodavnog odbora Mreže Arhus centara u BiH.

Namjera Mreže Arhus centara je da o nalazima istraživanja obavijesti sekretarijat Arhuske konvencije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i evropsku mrežu organizacija civilnog društva koje se bave ovom tematikom, sa ciljem prenošenja iskustava i unapređenja zajedničkog djelovanja na podsticanju efikasnije primjene ove veoma važne Konvencije.

Uočeni nedostaci:

1. Još uvijek ne postoji praksa uključivanja zainteresovane javnosti u ranim fazama predlaganja aktivnosti i izrade nacrta dokumenata, koji mogu imati uticaj na donošenje odluka u oblasti životne sredine/okoliša.
2. Izrada neprimjenjivih i nerealnih strateških dokumenata u oblasti životne sredine/okoliša bez adekvatnog uključivanja javnosti u pripreme takvih dokumenata.
3. Izrada nekvalitetnih, uopštenih i površnih Studija uticaja na životnu sredinu u projektima uz nedostatak realnih istraživanja sa terena, kao i izrada ovih Studija po principu „copy-paste“.
4. Veliki broj ovlaštenih pravnih lica za izradu studije uticaja na životnu sredinu/okoliš koji formalno zadovoljavaju zakonom propisane uslove za rad, bez kvalitetnog i iskusnog kadra koji bi mogao odgovoriti realnim zahtjevima izrade Studija.
5. Iako postoje pojedinačni pozitivni primjeri, još uvijek je prisutno površno i nedovoljno razmatranje primjedbi, prijedloga i sugestija zainteresovane javnosti i pojedinaca u postupcima učešća javnosti.
6. Nedovoljan broj inspektora iz oblasti zaštite životne sredine/okoliša, kao i informacija o inspekcijskom nadzoru, a posebno na lokalnim nivoima.
7. Nepotpuna i djelomično proizvoljna primjena materijalnih propisa od strane nadležnih organa (ne samo onih koji se odnose na životnu sredinu/okoliš) prilikom donošenja pojedinačnih odluka koje mogu imati uticaj na životnu sredinu/okoliš.

1. Postoje slučajevi predstavljanja privatnih interesa investitora kao javnih interesa u lokalnim zajednicima od strane nadležnih organa vlasti, a posebno organa uključenih u prijedlog utvrđivanja javnog interesa.

9. Nizak nivo svijesti građana o značenju pojma javnog interesa i značaju prirodnih resursa, te nedovoljna zainteresovanost građana za zaštitu životne sredne.

Preporuke za unapređenje primjene Arhuske konvencije i otklanjanje uočenih nedostataka sugeriše se:

1. unapređenje implementacije i izmjene u horizontalnoj zakonskoj regulativi (svih relevantnih propisa kojima se uređuje određena oblast, npr. građenje, koncesije, vodoprivreda i slično) u odnosu na većinu identifikovanih nedostataka;
2. podizanje svijesti javnosti o značaju njihova učešća u donošenju odluka u oblasti životne sredine/okoliša;
3. jačanje kapaciteta udruženja za životnu sredinu/okoliš i građana kako bi kvalitetnije i smislenije mogli formulisati zahtjeve za pristup informacijama te na adekvatan način učestvovati u donošenju odluka;
4. unapređenje rada javnih organa smanjenjem mogućnosti zloupotrebe javnih ovlasti pri donošenju odluka značajnih za životnu sredinu/okoliš stalnim preispitivanjem javnog interesa;
5. osiguranje bolje kontrole prvenstveno kroz poboljšan rad inspekcija zaduženih za zaštitu životne sredine/okoliša i veći broj inspektora na lokalnim nvioima.