EkologijaNajnovije vijesti

Godinu dana nakon poplava: Dugujete nam odgovore

Centar za životnu sredinu je danas na konferenciji za medije predstavio video spot koji je urađen povodom godišnjice poplava, sa ciljem iznošenja mnogobrojnih pitanja koja se građani i građanke BiH još uvijek pitaju, kao i dokument sa stavovima organizacija iz regije o upravljanju rijekama i upravljanju rizicima od poplava.

 Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene: „Naš stav je da su prošlogodišnje poplave posljedica klimatskih promjena, te da će takvi događaji u budućnosti biti sve češći. BiH bi zbog toga trebala da se pridruži svjetskim naporima u smanjenju emisija gasova staklene bašte, ali i da se posveti ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ovo je jedino moguće ako se klimatske promjene integrišu kao značajan faktor u rad svih sektora i razvijanju strategija, od proizvodnje energije, preko zgradarstva do transporta i poljoprivrede“.

Centar za životnu sredinu se problemom klimatskih promjena bavi i kroz kampanju „Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva“, kojom skreću pažnju javnosti i institucija na prednosti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te se bore protiv izgradnje novih termoelektrana na ugalj koje su među najznačajnijim uzročnicima klimatskih promjena.

Pročitajte i:   Završena Premijer liga BiH u lovu ribe udicom na plovak za osobe sa invaliditetom

Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja: „Prošlogodišnje poplave su nam pokazale da se konvencionalni pristupi upravljanju vodama ne mogu više smatrati adekvatnim. Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije. Davanje više prostora rijekama se u svijetu pokazuje kao pozitivan metod za odbranu od poplava, što je u suprotnosti s našim trenutnim pristupom. Močvare isušujemo, umjesto da ih koristimo upravo u ovakve svrhe“.

Iz Centra poručuju da se pitanju poplava zbog prirode problema treba pristupiti ozbiljno i međusektorski. Smanjivanje emisija gasova staklene bašte, upravljanje vodama, šumama, otpadom, podizanje svijesti građana i njihovo organizovanje, kao i sistemi za rano uzbunjivanje i uvezivanje institucija su samo dio napora koji su potrebni za sprječavanje ovakvih prirodnih nepogoda i ublažavanje njihovih posljedica.

Pročitajte i:   Održan Kup BiH u lovu grabljivica vještačkim mamcima sa obale - SPIN

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.