Institucije RS podržale nezakonito uništenje Picinog parka

Povodom tri godine od uništenja zelene površine u centru Banjaluke, koja je poznata i kao Picin park, Centar za životnu sredinu želi da skrene pažnju javnosti na zabrinjavajuću ulogu institucija u Republici Srpskoj u nezakonitom i nerazumnom uništavanju zajedničkih dobara svih građana. Da podsjetimo, Centar za životnu sredinu je još 2006. godine upozoravao da usvajanje regulacionog plana kojim se predviđa uništenje Picinog parka nije u interesu građana Banjaluke. Nažalost, tada se građani nisu u dovoljnoj mjeri angažovali kako bi spriječili usvajanje pomenutog plana.

Picin park je predstavljao jednu od posljednjih zelenih površina u centru Banjaluke koja je mogla biti uređena kao park, te tako biti od koristi svim građanima Banjaluke. Umjesto toga, gradske vlasti na čelu sa bivšim gradonačelnikom Dragoljubom Davidovićem i sadašnjim gradonačelnikom Slobodanom Gavranovićem, prodali su tu površinu firmi “Grand trejd”. U to vijeme je to bila firma bez prihoda i bez iskustva u izgradnji objekata, a dobili su ovu površinu po višestruko nižoj cijeni od tržišne i na upitno legalan način. Ovim potezom gradskih vlasti umanjena su sredstva koja su trebala biti uplaćena u budžet grada, te korištena za neke od mnogobrojnih socijalnih i razvojnih potreba u Banjaluci. Štaviše, vlasti u Banjaluci do danas kriju dokumente o ovom projektu i ne žele da ih pokažu javnosti, iako na taj način krše i Zakon o slobodi pristupa informacijama.

Republičke institucije su takođe podržale nezakonite aktivnosti, a prije svih Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Inspektorat Republike Srpske i nadležni sudovi u RS. Ministarstvo je izdalo građevinsku dozvolu, iako protiv Mileta Radišića, direktora firme „Grand trejd“, još uvijek nije bio okončan sudski proces u vezi sa aferom prodaje akcija Medicinske elektronike.

Miodrag Dakić: “Ministarka Srebrenka Golić je u više navrata javno tvrdila da je projekat izgradnje u Picinom parku u skladu sa zakonom. Čak su i drugi predstavnici vlasti u to vrijeme tvrdili isto, od Milorada Dodika, Igora Radojičića i Nebojše Radmanovića, do Dragoljuba Davidovića i Slobodana Gavranovića”.

Pravosnažnom presudom iz juna 2014. godine Mile Radišić je osuđen na tri godine zatvora, što znači da su svi ovi visoko pozicionirani predstavnici vlasti svjesno obmanjivali javnost, dajući preuranjene, paušalne i lažne informacije, a u cilju zaštite kriminalnih aktivnosti firme „Grand trejd“. Do danas niko od njih nije snosio bilo kakvu odgovornost. Izostanak odgovornosti vlasti je postalo pravilo, koje je bilo još očitije u slučaju prošlogodišnjih poplava.

Miodrag Dakić: “Centar za životnu sredinu je 30. maja 2012. pokrenuo tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, jer su postojale informacije koje su upućivale na moguće kršenje zakona pri izdavanju građevinske dozvole. Nažalost, nadležni sud nije učinio ništa da bi se gradnja obustavila, te provjerile mnoge nezakonitosti na koje su upućivali dokumenti koji su bili dostupni javnosti”.

U prikrivanje kriminalnih aktivnosti su se takođe uključili Policija RS i sudovi u RS, koji su se u više navrata oglušili o pozive građana da ispitaju zakonitost rada firme „Grand trejd“, o kojima su postojali mnogobrojni dokazi. Sa druge strane, policija i sudovi su u više navrata krivičnim prijavama i sudskim procesima pokušali da zastraše građane koji su opravdano ukazivali na nezakonito uništavanje ove zelene površine. Gušenje građanskog političkog djelovanja vlasti su nastavile donošenjem izmneja Zakona o javnom redu i miru, kao i prijedlozima zakona o javnom okupljanju i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Miodrag Dakić: “Izgradnja malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska, na izvorima rijeke Sane i na rijeci Ugar, te uništenje močvarnog područja Bardača, su samo neki od mnogobrojnih primjera koji potvrđuju opredjeljenost vlasti u RS da što prije proda ili uništi što više prirodnih bogatstava, od čega će korist dugoročno imati jedino domaći i strani tajkuni. Prirodni resursi kao što su voda, zemlja i šuma su od životne važnosti za buduće generacije, obzirom da svi pokazatelji govore da bismo već do kraja ovog vijeka mogli imati velike krize hrane, vode, klime i drugih kritično važnih faktora prirode”.

Centar za životnu sredinu je pokrenuo inicijativu Naš prostor koja ima za cilj da građanima Banjaluke omogući da pravovremeno i kvalitetno učestvuju u planiranju i korištenju javnog prostora u gradu. Takođe, pokrenuli smo i Arhus centar koji podstiče transparentnost rada javnih organa, a građanima pomaže da iskažu svoja mišljenja o odlukama koje mogu imati uticaj na životnu sredinu.

Miodrag Dakić: “Ipak, treba skrenuti pažnju i na odgovornost građana, koji konačno moraju prihvatiti činjenicu da institucije u mnogim situcijama ne rade u interesu građana, te da se građani moraju samorganizovati kako bi za svoju djecu i buduće generacije zaštitili prirodne i ljudske resurse od neodgovorne i kriminalizovane vlasti”.