Prečistač otpadnih voda u probnom radu: Rijeke Miljacka i Bosna bit će malo bistrije
Planirano je da se postrojenje nakon probnog rada zvanično pusti u funkciju 31. jula. Sarajevo trenutno nema nikakav tretman otpadnih voda, pa se direktno slijevaju u Miljacku, a zatim u Bosnu, kaže direktor Vodovoda i kanalizacije Nezir Hadžić.
Prečistač otpadnih voda u Butilama sljedeće sedmice trebao bi biti pušten u probni rad. Građevinski dio i montaža kompletne opreme je završena, a prema najavama, četiri mjeseca će biti dovoljna da se ispita funkcionišu li svi mehanizmi, kako bi se konačno smanjilo zagađenje rijeka Miljacke i Bosne.
– Planirano je da se ovo postrojenje nakon probnog rada zvanično pusti u funkciju 31. jula. Tehničko osoblje koje će raditi na prečistaču obezbijedit ćemo iz vlastitih resursa, kako bismo, s ciljem racionalizacije preduzeća, sve troškove sveli na minimum. Ukoliko ne budemo mogli zadovoljiti sve traženo, obratit ćemo se Vladi Kantona Sarajevo za nova zaposlenja – kazao je direktor Javnog komunalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija, koje upravlja postrojenjem Nezir Hadžić, dodavši da je prije rata na postrojenju bilo uposleno 46, dok će sada biti angažovano 38 radnika.
Prečistač za otpadne vode uništen je u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, a Sarajevo trenutno nema nikakav tretman otpadnih voda, te je dio rijeke Miljacke nakon ispusta iz kolektora potpuna “mrtva zona”. Prečistač će, prema Hadžićevim riječima itekako smanjiti zagađenje vode iz Miljacke i Bosne te će unaprijediti efikasnost mreže za prikupljanje otpadnih voda u Kantonu Sarajevo.
– Gledajući nedavno Sarajevo, ali i druge krajeve Bosne i Hercegovine, a posebno Krajinu, više sam nego žalostan u kakvom stanju živimo. Ovaj prečistač je samo dio onoga što bi trebalo uraditi u kompletnom gradu – kazao je Hadžić.
Dobrobit za ljude i poljoprivredu
Ovim velikim ekološkim projektom omogućit će se neškodljivo i nesmetano korištenje voda za sve korisnike nizvodno, i to za različite svrhe, od privrednih do rekreativnih.
Projekt u vrijednosti od 50 miliona KM implementira se iz kredita Svjetske banke i grant sredstava IPA fondova za 2010. i 2011. godinu. Svjetska banka finansira 95 posto projekta, a vlastito učešće kantona je pet posto za sve radove i opremu.
(M. Arslanagić/Faktor.ba/Foto: J. Brutus)
