Analiza Zavoda za ribarstvo iz Skoplja pokazala da u Dojranskom jezeru živi pirana

Redakcija OhridSky.com je došla do nalaza Zavoda za ribarstvo UKIM Instituta za stočarstvo, gdje je inspekcija podnijela uzorak ribe ulovljene na Dojranskom jezeru u mjestu “Ačikot”.

Mišljenje iz Ureda za ribarstvo UKIM Instituta za stočarstvo urađeno u suradnji s Odsjekom za komparativnu anatomiju na PMF-UKIM u Skoplju kaže da je provedena analiza pokazala da je u pitanju ‘Red Piranha” pirana crvenog trbuha. Da bi se provjerila i potvrdila tačnost ovog nalaza, uzorak tkiva je odmah poslan na provjeru u srodne institute u Peruu i Brazilu.

U nastavku je dio originalnog nalaza i mišljenje Instituta za ribarstvo UKIM Instituta za stočarstvo prevedeno u  onoj mjeri koliko nam je to google dozvolio:

Dana 12/08/2016, od strane koncesionara na Dojranskom jezeru “FISHILAN DOOEL iz Dojrana, sa lica mjesta – jezera, rukovoditelju Zavoda za ribarstvo UKIM Instituta za stočarstvo, na uvid je dostavljen uzorak ribe ulovljene na Dojranskom jezeru – lokacija “Ačikot”, sa pisanim zahtjevom za analizu i da se treba utvrditi vrsta ribe. Uz zahtjev je data i informacija da je ovo prvi zabilježeni ulov ovakve ribe.

Analiza isporučene ribe je urađena u laboratoriju Instituta za stočarstvo, u suradnji s odjelom komparativne anatomije na PMF-UKIM Skoplju.

Analiza je pokazala da je jedina muška, težine 74 grama. Osnovne morfološka-merističke karakteristike: TL – 144 mm; FL – 132 mm; SL – 125 mm; D – 17 (2 + 15); A – 28. Analno peraje počinje nešto ispred kraja leđne peraje. Bočne strane ribe su pokrivene  tamnim mrljama, dok je trbušni dio tijela obojen crveno. Intenzivnom crvenom bojom su obojeni analno, prsno i trbušno peraje. Usta su smještena dorzalno, a obje čeljusti su naoružane s nizom trokutastih zuba, sa jako zaoštrenim vrhovim.

Podaci iz analize ukazuju na to da je u pitanju riba Pigocentrus nattereri poznat kao “piranha crvena” ili “pirana crvenog trbuha”.
S obzirom na činjenicu da ova vrsta ima sposobnost da promijeni boju ovisno o okolini u kojoj se nalazi, ali i zato što je vrlo teško razlikovati od Pigocentrus caribi (Fink, 1993), smatramo da je potrebno napraviti detaljniju analizu, posebno osteološka aspekt (nešto vezano za peraje kao i pozicioniranje pojedinih kostiju lobanje). Za pouzdanu potvrdu nalaza, uzorak i mišljenje su poslani srodnim institutima u Peruu i Brazilu.

Osnovni podaci o Pigocentrus nattereri.

Prirodna rasprostranjenost ove vrste je rijekama Južne Amerike, Amazon, Orinoco i Paraná. U prirodnom staništu poznata je kao agresivan i štetan grabežljivac. Iako spada u grupu najopasnijih pirana, ona je u osnovi svaštojed. U prirodnom staništu se hrani živom ribom, vodozemcima, insekatima, sjemenkama, voćem i drugo. Obično spolno zreli primjerci su u skupinama od 5 do 10 jedinki. Mlađ se kreće u većim jatima.

Spolno su zrele nakon prve godine u dužini od preko 10 cm. Divlja populacija se mrijesti dva puta u godini. Prvo je razdoblje tokom kišne sezone u martu i aprilu, a druga u novembru i decembru. Mrijesti se u travom obraslim plićacima. Izrazito su teritorijalni i mužjaci čuvaju ikru, a ponekad pomognu i ženke. Ikra se izvaljuje nakon dva do tri dana.

U prirodnom staništu, optimalna temperatura za život ove vrste riba je preko 20 stepeni C. Prema Bennanet i saradnicima  godine 1997. ova vrsta je u laboratoriji preživjela temperature ispod 10 ° C

Po dostupnoj literaturi, ova vrsta je atraktivna za držanje u akvarijumima. Obično se drže u grupe od 5-10 jedinki. Pirane su zabilježene i u još nekim vodama u Evropi, a koje su namjerno puštane od akvarista. Prema Gherardi i sar. (2009), Hensel (2004) i Ellis (2006) u vodama Europe registrovana je prisutnost pirana u Velikoj Britaniji, Slovačkoj i Češkoj, a nije isključena njihova prisutnost i u drugim zemljama.

To su samo neki od osnovnih podataka o biologiji vrste, ali da se odgovori na pitanja gdje i kada se pojavila, te koja je brojnost populacije ove ribe u Dojranskom jezeru, potrebno je provesti detaljna istraživanja.

Trenutno, tim UKIM Instituta za stočarstvo – Institut za ribartsvo u suradnji s kolegama iz Instituta za biologiju, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta aktivno radi na prijedlogu za uspostavu adekvatnog praćenje stanja ihtiofaune Dojranskog jezero koje će nam dati smjernice za adekvatne mjere i aktivnosti.

Institut za ribarstvo
Rukovoditelj
Prof. Dr Vasil Kostov

Ohridsky.com